S 1. veljače na snagu je stupila nova Uredba gospodarenja komunalnim otpadom. Naime, Uredbom se od koncesionara koji se bave prikupljanjem otpada traži da, između ostaloga, rade selekciju otpada kako bi se njegov veći dio mogao reciklirati te se ponovno pretvoriti u korisnu sirovinu.

Europska unija od Hrvatske traži da se najkasnije do 2022. godine odvojeno prikuplja barem 60 posto komunalnog otpada, prvenstveno papira, plastike, stakla, metala i biootpada.

U samom vrhu

I dok je većina gradova i općina stupanje na snagu nove Uredbe dočekala nespremna, takav slučaj nije s komunalnom tvrtkom Pre-kom, koja uslugu prikupljanja i selekcije otpada radi na području Grada Preloga i još devet međimurskih općina. Naime, Pre-kom je već sada vrlo blizu zacrtanih 60 posto.

– U 2017. godini povećali smo udio obrađenog otpada na 53,68 posto. Ako pridodamo i podatke vezane za prikupljeni i obrađeni glomazni otpad, što Ministarstvo zaštite okoliša i energetike uzima kao osnovu za izračun, tada dolazimo do vrlo visokih 57,88 posto, čime ćemo i dalje ostati među najboljim tvrtkama koncesionarima u Hrvatskoj – zadovoljan je Siniša Radiković, direktor Pre-koma.

Preloška tvrtka je u 2016. godini, uz komunalnu tvrtku Ponikve Krk, ostvarila najbolje rezultate u Hrvatsku. Među deset najboljih jedinica lokalne samouprave u odvojenom prikupljanju otpada nalaze se četiri kojima tu uslugu obavlja upravo Pre-kom. Na popisu su se našli Donja Dubrava s udjelom obrađenog otpada od 64,97 posto, Prelog (58,44), Goričan (57,04) i Sveta Marija (54,56). Preostalih šest jedinica lokalne samouprave odnose se na tvrtku Ponikve Krk.

Za usporedbu, gradovi u Varaždinskoj županiji nisu ni blizu ovim brojkama. Najbolje stoji Ludbreg s 25,65 posto, Varaždin je na skromnih 12,34 posto, a najlošije stanje je u Lepoglavi (10,56).

– Ovakvi rezultati Pre-koma ne trebaju čuditi, s obzirom na to da mi odvojeni pristup prikupljanja otpada provodimo već dulji niz godina. Istovremeno smo radili na edukaciji naših korisnika o tome koji otpad ide u koji spremnik. Ako bi se pojavile nejasnoće, nismo kažnjavali građane, već smo dijelili upozorenja u obliku žutih i crvenih kartona. Takva je praksa urodila plodom. Svake godine imali smo sve manje upozorenja. Redovito radimo na edukacijama djece predškolskog uzrasta, kao i s učenicima 4. razreda osnovnih škola, i to punih 12 godina. Posljednje četiri godine s učenicima 7. razreda organiziramo ekokvizove koji uključuju teoriju i praksu – dodaje direktor Radiković.

Iako zbog stalnoga gospodarskog rasta na području Grada Preloga i susjednih općina te otvaranja novih tvrtki rastu i količine otpada, Pre-kom sve promjene na terenu dočekuje spreman.

– U prošloj godini prikupljeno je 12,59 posto više otpada svih vrsta, i to zbog rasta broja korisnika. Otpad koji se odlaže na odlagalište rastao je 11,25 posto, a otpad koji se obrađuje za recikliranje 13,78 posto. Naš sustav gospodarenja otpadom i dalje ostvaruje ponajbolje rezultate u odvojenom skupljanju i obradi korisnog otpada. Za poslove gospodarenja otpadom ishođene su sve potrebne dozvole i očevidnici te smo ishodili dozvolu za gospodarenja otpadom za ponovnu uporabu. Sustavni rad na gospodarenju otpadom doveo je i do otvaranja radnih mjesta, pa danas na tim poslovima radi više od 40 ljudi. Dosad smo u cijeli sustav uložili oko 20 milijuna kuna, od čega smo više od 8 milijuna dobili bespovratno kroz različite fondove – otkriva Radiković.

Tržište

Pre-kom je i dalje usredotočen na privlačenje bespovratnih sredstava, posebno iz europskih fondova. U punom je jeku projekt informiranja i edukacije korisnika, a sve je spremno i za prijavu na prednatječaj za kupnju spremnika. Pre-kom će za svaku općinu i Grad Prelog prijaviti potrebne količine, za što se kroz europske fondove dobiva 85 posto potrebnog novca.

Izdvajanjem korisnog otpada i njegovom prodajom tvrtka ostvaruje i određene prihode. Prošle godine od prodaje korisnog otpada Pre-kom je zaradio nešto više od 900 tisuća kuna, 120 tisuća kuna bio je prihod od otkupa povratne ambalaže, te 30 tisuća od Centra za ponovnu uporabu.

– U 2017. godini poslovanjem iz naših djelatnosti ostvarili smo rast prihoda od 3,2 posto, prvenstveno zbog povećanja opsega poslovanja. Ostvareni su prihodi u visini od 11.377.430 kuna, dok su rashodi bili 11.350.788 kuna. Rezultat poslovanja je pozitivan, a uz to su odrađene i značajne investicije potrebne za daljnji rast prihoda u idućim godinama. Na prihode od prodaje korisnog otpada u velikoj mjeri utječe stanje na tržištu. Cijena papira je pala za 30 posto, a plastike za čak 150 posto. Kinezi reguliraju taj dio tržišta. Kad kod njih padne potražnja, padaju i otkupne cijene. Čim Kinezi traže otpadni papir i plastiku, otkupne cijene rastu. Zbog toga bi u Hrvatskoj trebalo poraditi na izgradnji burze otpada kako bismo postizali bolje cijene za korisni otpad, koji radi toga prodajemo u inozemstvo, ali i na povećanju kapaciteta za oporabu korisnog otpada – kaže Radiković.

Nova Uredba traži posebno prikupljanje biootpada, koji se potom odvozi u kompostane na daljnju obradu. Pre-kom je stoga povećao kapacitete vlastite kompostane, nabavio dodatne strojeve te očekuje dozvolu Ministarstva za godišnju obradu 7000 tona biootpada.

– Našu kompostanu koristit će Ludbreg i Novi Marof, s kojima smo potpisali ugovore, a blizu smo dogovora i s Križevcima – zaključio je direktor Radiković.

Centar za ponovnu uporabu

Pre-kom je prošle godine otvorio vrata Centra za ponovnu uporabu (CPU), u kojem se prikupljeni uporabni predmeti popravljaju i prodaju po cijeni koja pokriva troškove popravka. U sedam mjeseci rada CPU-a ostvaren je prihod od oko 30 tisuća kuna.

– Dobra je stvar da se Centar isplaćuje, prihodom pokrivamo troškove radnika i funkcioniranje Centra. Radimo dosta stvari iz usluge, pa ljudi donose istrošene stvari na obnovu. Na taj način predmeti ostaju u uporabi, a ne pretvaraju se u otpad – kaže Radiković.