Povežite se s nama

Međimurje

Nikola Sebastian Jambrošić i “Furjonova zviezda” za 130. obljetnicu Andraščeva rođenja

Objavljeno:

- dana

Protekle nedjelje u župnoj crkvi u Dekanovcu održan je koncert povodom 130. obljetnice rođenja Florijana Andrašeca.

Glavni organizator i pokrovitelj manifestacije bila je Općina Dekanovec, ostali pokrovitelji Ministarstvo kulture i Međimurska županija, suorganizator dekanovska Župa Svih svetih, dok je suorganizator programa bio Institut „Ars musica“. Koncert je dio projekta „Furjonova zviezda“, kojim se promiču tradicijski napjevi Florijana Andrašeca u obradama suvremenih skladatelja. Jedno od ključnih imena koje se susreće uz ovaj projekt definitivno je dirigent Nikola Sebastian Jambrošić, porijeklom iz Dekanovca.

Pjevači koji su nastupali u sklopu projekta, upoznajući tako kulturu Međimurja, obično se vrate u posjet Međimurju s obitelji

– Dekanovec, moje rodno mjesto, uvijek mi je bilo u srcu, a tako će i ostati. Moji roditelji i veći dio obitelji živi u ovom prekrasnom mjestu. Živim u Zagrebu, otišavši „trbuhom za kruhom“, no iskoristim svaku mogućnost da dođem u Dekanovec. Projekt „Furjonova zviezda” jedan je od načina kako mogu tu poveznicu održati čvrstom. Neizmjerno mi je drago što su to mještani, načelnik i ostali odgovorni prepoznali te što mi daju srdačnu podršku. Trenutno intenzivno radim u području glazbene pedagogije. Radim u Gimnaziji Sesvete, gdje sam nastavnik predmeta Glazbena umjetnost i zborsko pjevanje. Mentor sam studentima pedagoškog usmjerenja na Muzičkoj akademiji, pa ta područja zaokupljaju veći dio mog vremena. Kao voditelj Djevojačkog zbora „Aurora“ radim s mladim pjevačicama.

U slobodno vrijeme, koliko ga ima, volim čitati, posjetiti koncerte, stjecati nova znanja i putovati – kaže Jambrošić, koji je diplomirao crkvenu glazbu pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i glazbenu pedagogiju na Muzičkoj akademiji u istom gradu. Usavršavao se u školi za dirigente pri Sveučilištu u Limericku u Irskoj.

Tradicijski napjevi

Dodaje da je projekt prvenstveno namijenjen domeni zborske glazbe. Zamisao je Andrašecove napjeve oplemeniti zvukom zbora u skladu s idejama suvremenih skladatelja:

– Skladatelji su još za Andrašecova života znali tako postupati, samo što mu najčešće nisu pridali zasluge autora teksta i melodije. Njegovo ime nije zaboravljeno: zahvaljujući naporima koje su uložili Dekanovčani, njihov načelnik Ivan Hajdarović i ostali entuzijasti, ono je postalo prepoznatljivo u Međimurju, a polako i u Hrvatskoj. Osobno mnogo radim u području zborskog pjevanja, kao voditelj i kao pjevač, pa je na neki način bilo prirodno da projekt bude usmjeren k zborskom pjevanju.

Razmišljajući kako najbolje pridonijeti razvoju „brenda Andrašec“, jer ipak su “legende” o njemu i njegova ostavština utjecali na moj profesionalni put, zaključio sam da bi u projekt primarno trebalo uključiti skladatelje i izvođače koji nisu iz Međimurja: mislim da svaki skladatelj prije pisanja neke skladbe ili obrade, da bi ona bila u duhu kraja, mora upoznati Međimurje, međimursku popevku, kulturu i život. To mora i dirigent da bi dosljedno mogao interpretirati skladbu. Skladatelji tako obogaćuju svoj izražajni jezik elementima međimurske kulture, koje tada mogu koristiti u drugim skladbama. Budući da je moje radno mjesto povezano sa Zagrebom i ostalim većim gradovima Hrvatske, ovaj način djelovanja omogućuje mi rad izvan Međimurja, pri čemu sam svejedno povezan sa svojim rodnim mjestom! Sve naznake ukazuju na činjenicu da bi projekt mogao postati redovitom manifestacijom!

Umrežavanje

Kao suorganizator koncerta naveden je Institut „Ars musica“, institucija s dekanovečkom adresom.

– Ideja za „Ars musicu“ nastala je otprilike u istom razdoblju kad i projekt „Furjonova zviezda“. Za pripremu terena bila su potrebna istraživanja koja je trebalo obaviti na terenu. Budući da je za istraživanja potrebna suradnja stručnjaka iz različitih područja glazbe, poput etnomuzikologa, skladatelja, dirigenata, producenata i slično, tražio sam način kako najbolje okupiti i umrežiti stručne entuzijaste koji mogu zajedno raditi na različitim glazbenim projektima. Najveći dio trenutnog rada usmjeren je prema istraživanju i umrežavanju stručnih članova, poticanju konstruktivnog stvaralaštva, očuvanju domaće tradicije i podizanju kulturne svijesti.

U sljedećoj fazi (do 2020.) planirani su osnivanje vokalnih i instrumentalnih sastava te pripremanje različitih edukacija usmjerenih u ta područja. Dosad je prikupljen popriličan broj obrađenih Andrašecovih skladbi koje čekaju prvu izvedbu. Postoji interes i za predstavljanje projekta izvan Međimurja. Sljedeći nam je cilj izdati notne materijale za zborove diljem Hrvatske! – kaže Nikola.

Smatra da postoji prostor za popularizaciju lika i djela Florijana Andrašeca u Hrvatskoj:

– Uskoro ću izdati pjesmaricu za zborove osnovnih škola s njegovim napjevima koja će se moći koristiti u nastavi. Već neko vrijeme radim i na knjizi o čuvarici naše pučke kulture Muni Orehov. Andrašec je primjer pravog umjetnika, istaknuo se u mnogim područjima. Tragično je što nije imao pristup višem obrazovanju.

Teško je prežaliti gubitak zahtjevnijih partitura za koje znamo samo iz korespondencije i svjedočanstava Vinka Žganca i Miroslava Vuka Croate. Andrašec je po struci bio orguljaš. Završio je (s pohvalama!) školu za crkvenog orguljaša u Celju. Skladatelji su često uzimali njegova djela i potpisivali ih kao narodna ili čak kao vlastita! Volio je neumorno stvarati i svoje ideje pretakati u umjetnost. Projektima poput „Furjonove zviezde“ želimo pomoći u senzibilizaciji mladih za ljubav prema tradiciji!

Međimurje

Međimursko izaslanstvo u Austriji: gradić Güssing primjer je kako postići energetsku neovisnost

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Postići energetsku neovisnost i osigurati lokalnoj zajednici dovoljne količine toplinske i električne energije po prihvatljivim cijenama, misao je kojoj se društvo danas okreće više nego ikada. Izuzetno turbulentno stanje na energetskom tržištu natjeralo je nacionalne vlade diljem Europe da sve više pažnje posvete detaljnijem planiranju budućnosti. Također, Europska komisija zatražila je od članica EU-a da ulože dodatne napore u ostvarivanje Europskog zelenog plana i njegovih ciljeva puno prije zacrtanog roka od 2050. godine.

Osim nacionalnih vlada i lokalne vlasti traže energetska rješenja kojima bi se olakšao život stanovnicima i njihovom području. Upravo s tim ciljem su izaslanstva Međimurske županije i Grada Čakovca predvođeni županom Matijom Posavcem i gradonačelnicom Ljerkom Cividini, boravili u službenom posjetu austrijskom gradiću Güssingu. Smješten u južnom dijelu Gradišća, u blizini austrijsko-mađarske granice, grad Güssing je već više d četvrt stoljeća dom Europskog centra za obnovljive izvore energije u kojem se za potrebe tamošnjih kućanstava i industrijskih pogona iz biomase proizvode toplinsku i električnu energiju te etanol i prirodni plin.

O projektu su govorili njegovi voditelji Joachim Hacker i Reinhard Koch, istaknuvši da je Centar pokrenut sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća s ciljem stvaranja novih mogućnosti za gospodarski izoliran i osiromašen dio austrijskog Gradišća. S obzirom da je riječ o poljoprivrednom kraju, s velikim šumskim površinama, nastala je ideja da se raspoloživa biomasa iskoristi za proizvodnju zelene energije. Prvi korak učinjen je 1996. godine gradnjom centrale za proizvodnju toplinske energije na biomasu, koja je u to vrijeme bila najveća u Europi. Danas pogon ima više od 30 postrojenja za proizvodnju toplinske energije, biogoriva i bioplina.

– Tvrtka je u vlasništvu tamošnjih jedinica lokalne samouprave koje na taj način izravno utječu na cijenu energije i energenata za svoje korisnike, što se pokazalo izuzetno korisnim upravo u vrijeme aktualne energetske krize – istaknuto je tijekom prezentacije projekta.

Lokalna zajednica sama upravlja cijenama energije

Sustav se i dalje razvija s novim energetskim postrojenjima, poput sunčanih elektrana, pa se u ovom gradu i njegovoj okolici proizvodi dovoljno električne energije za potrebe lokalnog stanovništva. Ništa manje važno za istaknuti je da je sva dobivena energije iz obnovljivih izvora.

Izaslanstvu iz Međimurja posebno je zanimljiv model proizvodnje energije i energenata iz obnovljivih izvora energije koji su osmislili i implementirali u Güssingu, a koji pak lokalnoj zajednici omogućuje upravljanje cijenama energije.

– Međimurje u cjelini je u hrvatskim okvirima prepoznatljivo kao sredina koja je među „najzelenijima“. Veća energetska neovisnost putem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, logični je korak naprijed, te su iskustva sredina koje su taj put već prošle, izuzetno vrijedna – poručila je međimurska delegacija.

Nastavite čitati

Međimurje

U Čakovcu i ove godine Zimski kamp tehničke kulture: besplatne radionice za osnovnoškolce

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Društvo pedagoga tehničke kulture Međimurske županije s partnerima Radioklubom „Međimurje“, Aeroklubom „Međimurje“ i Foto-kino klubom Ivanovec, organizira 7. zimski kamp tehničke kulture pod nazivom „Učenje tehnike kroz igru“.

Kamp će se održati od ponedjeljka, 20. veljače, do petak, 24. veljače, u prostorima III. osnovne škole Čakovec. Učenike očekuju 11 radionica, a da bi se moglo sudjelovati na njima potrebna je prethodna prijava putem obrasca dostupnih na internetskim stranicama Grada Čakovca.

Za sve učenike od 1. do 8. razreda predviđene su radionice: „Radiokomunikacije“, „Kreativna radionica suradnja s Gospodarskom školom“ i „Zrakoplovno i raketno modelarstvo“. Za učenike nižih razreda održat će se radionica „Modelarstvo kreativna tehnička tvorevina 1.“. Dvije radionice predviđene su za učenike od 3. do 8. razreda: „Strojarstvo i strojarske konstrukcije“ i „Foto video radionica“, dok je preostalih pet radionica predviđeno za učenike viših razreda: „Modelarstvo kreativna tehnička tvorevina 2.“, „Code Club – programiranje robota za početnike“, „3D modeliranje“, „Robotika“ i „Elektronika“.

Svoje radove s radionica učenici mogu ponijeti kući, a sudjelovanje na Zimskom kampu je besplatno.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje