Povežite se s nama

Kultura

Konjska surla: „Družimo se i pijemo, a u pauzama stvaramo hitove!“

Objavljeno:

- dana

Prije 13,75 milijardi godina nije bilo ničega, ni vremena, niti prostora.

Zatim je, nitko ne zna zbog čega, došlo do kvantne fluktuacije, pa do kozmičke inflacije, formacije galaksija, a onda je, 1997. godine, odmah poslije Nerona, nastala Konjska surla. Zašto se referiraju baš na cara Nerona? Zato što je taj vladar Rimskog Carstva utjecao na bend na mnoge načine, svršivši sa životom u pjesmi i plamenu, što je slučajno način na koji završavaju i koncerti ovoga međimurskog sastava.

Permsko izumiranje

– Osim lika i djela cara Nerona, za nastanak Konjske surle neobično su značajna dva, za povijest Zemlje podjednako važna događanja: prvo je veliko permsko izumiranje, kada je nestalo više od 90 posto vrsta na planetu. Drugo je Međimursko proštenje, koje je 1997. održano u Zagrebu, gdje je nastala prva pjesma benda, „Kukuruza bluza“ – kaže Dario Ivančić-Haso iz Macinca, glavni tekstopisac i solist na solo čineli.

Neki članovi Konjske surle nedavno su utemeljili i Konjska surla tribute bend

– Nemoguće da je to bilo toliko davno, Haso se šali, bend je nastao 2014.! – dodaje Ivica Labazan iz Štefanca, autor glazbe i gitarist benda, koji s Hasom surađuje i na tekstovima, a povremeno, prema potrebi, svira i druge instrumente.

– Tako je, postojimo od 2014., i tako već 21 godinu! Jedan od problema s kojim se susrećemo je to što smo najveće hitove napisali u prvoj, alkoholnoj fazi stvaralaštva. Teško je nadmašiti pjesme kao što su „Drugi pot bom misliv“, „Vrog peklenski“ ili „Moj prijatelj alkohol“! To su poznate nevolje s kojima su se susretali mnogi bendovi. Zaboravio sam spomenuti još jedan događaj iz Zemljine povijesti koji je utjecao na naš opus: radi se o eksploziji supervulkana Tobe, koja se dogodila prije otprilike 80.000 godina, koju neki znanstvenici povezuju sa smanjenjem ljudske populacije na samo 1000 ljudi!

To bi moglo značiti da smo bliža rodbina nego što mnogi od nas vjeruju! U erupciji je došlo do iznimne selekcije genotipa – preživjeli su samo najjači, najbolji i najpametniji primjerci ljudske vrste, što objašnjava genijalnost koju iz dana u dan demonstrira Surla – objašnjava Ivančić.

– Osim lika i djela cara Nerona, za nastanak Konjske surle neobično su značajna dva, za povijest Zemlje podjednako važna događanja: prvo je veliko permsko izumiranje, kada je nestalo više od 90 posto vrsta na planetu. Drugo je Međimursko proštenje, koje je 1997. održano u Zagrebu.

O drugom problemu, povezanom s nastupima uživo, govorio je Ivica Labazan:
– Naše pjesme su studijski vrlo „nabrijane“, teško ih je izvoditi uživo. Ima tu svega, od violina i harfi do diđeridua i solo činele, a obožavatelji su, s obzirom na to da znaju naše potencijale i donekle razumiju genijalnost Surle, strašno zahtjevni. Zbog toga smo nedavno utemeljili Konjska surla tribute band, koji će odsad biti ekskluzivni live izvođač pjesama Konjske surle!

Pedeset nijansi zelene

Njihov je aktualni hit „Pedeset nijansi zelene“, skladba u kojoj su ugostili poznatoga međimurskog pjevača Mirka Švendu Žigu. Smatraju da su stihovi pjesme odredili da bi je trebao otpjevati baš on.

– Velika želja nam je surađivati s Darkom Domijanom, Mladenom Grdovićem i Mišom Kovačem.

– Pjesma „Pedeset nijansi zelene“ govori o ljubavi prema Međimurju, ono u proljeće izgleda upravo poput naslova skladbe. Moram napomenuti da je Konjska surla dosad surađivala sa svim relevantnim međimurskim pjevačima osim Tete Lize. U novoj inkarnaciji benda, osim nas dvojice, pojavit će se i Matko Naranđa te Željko Megla-Čmrga. U bližoj budućnosti izdat ćemo novu stvar „Ljetni refren“, u kojoj sam, kako bi zvučala što bolje, sve instrumente i vokale odradio sam. Konjska Surla je definitivno, prema mome mišljenju, najbolji međimurski virtualni bend – dodaje Labazan.
Na pitanje hoće li izdati album, spremno odgovaraju:

– Naše pjesme su studijski vrlo „nabrijane“, teško ih je izvoditi uživo. Ima tu svega, od violina i harfi do diđeridua i solo činele, a obožavatelji su, s obzirom na to da znaju naše potencijale i donekle razumiju genijalnost Surle, strašno zahtjevni.

– Naravno. Radni naslov albuma bio je „Lobotomija mlinčekom 1573.“, no odlučili smo da ćemo ga ipak izdati 2023. godine, na 450. obljetnicu Seljačke bune, pod naslovom „Najbolji album u povijesti svemira no. 9“. Velika želja nam je surađivati s Darkom Domijanom i Mladenom Grdovićem. Mišo Kovač vjerojatno ne bi pristao, on je ipak izvan naše lige. Možda ga pitamo za 20 godina, ako budemo živi.

Članovi Konjske surle na kraju razgovora zamolili su nas da zahvalimo svima koji su na bilo koji način zaslužni za njihov uspjeh: radi se prije svega o grčkom pjesniku Homeru te profesorici hrvatskog jezika i filozofije u čakovečkoj Gimnaziji Barbari Markač-Despinić.

– Ja lepo prosim da posebno spomenete Franca Krčara, kojem sam jenput prehitil voza sena – napominje Haso.

– Ja pak bi v ime Konjske surle pozdraviv sve koji vole spiti, Međimurke, Međimurce i one koji se tak osječaju! – završava Labazan.

Kultura

Denis Peričić u Karlovcu primio svoju 111. književnu nagradu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu na pjesnikov je rođendan, 21. ožujka,
održana svečana dodjela nagrada najboljima na drugom Natječaju „Na tragu pjesnika“,
posvećenom velikom hrvatskom književniku Ivanu Goranu Kovačiću, poginulom u Drugom
svjetskom ratu.

Natječaj je organiziran uz potporu Ministarstva kulture i medija RH. Varaždinski književnik Denis Peričić dobio je drugu nagradu za pjesmu „Što je preostalo“.

Prema procjeni stručnog povjerenstva, u kojem su bili Mojca Rapo Waite, Bruno Vojvodić i
Nataša Vojnović, prvu nagradu osvojio je Tin Fresl iz Jastrebarskog, a treću Jelena Stanojčić
iz Zagreba.

Na prošlogodišnjem, prvom izdanju ovog natječaja, prvu nagradu osvojio je upravo – Denis
Peričić.

– Nakon prve i druge, volio bih iduće godine dobiti i treću nagradu! Pa da kompletiram te
svoje ‘male Gorane’… Naravno, šalim se, ali nimalo se ne šalim kad kažem da svaka nagrada
vezana uz Goranovo ime zauzima posebno mjesto u mom srcu. Organizatorima i stručnom
povjerenstvu upućujem svoju duboku zahvalnost na ovom priznanju – ističe Denis Peričić kojem je ovo već 111. književna nagrada.

Nastavite čitati

Kultura

Nagrada Porin za zbor Chorus angelicus i Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Glazbena škola u Varaždinu/Facebook

Dodjela 31. po redu glazbene nagrade Porin održana je u subotu, 23. ožujka.

Dvorana u zagrebačkom HoB-u bila je prepuna velikih, dobro poznatih i priznatih imena hrvatske glazbene scene, kao i onih koji „tek kreću“ na svoj glazbeni put. Crvenim tepihom prošetali su nominirani glazbenici zajedno s brojnim poznatim licima koja su se našla na ovogodišnjoj dodjeli u ulozi gostiju ili uručitelja najpoželjnije glazbene statue.

Veliki uspjeh na ovogodišnjem Porinu postigli su Berislav Šipuš i Vojko V sa suradnicima osvojivši po četiri statue Porina. Tri statue Porina pripale su Letu 3 i Tamari Obrovac sa suradnicima, a još jedna posebnost ovogodišnjeg Porina su i čak tri dobitnika u kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe.

U kategoriji Najbolja izvedba klasične glazbe su čak tri dobitnika, a u ovoj karegoriji nagrade su otišle i u Varaždin.

Među dobitnicima je Chorus angelicus, Capella Savaria, Dječji zbor glazbene škole u Varaždinu, Ivana Lazar, sopran; Tia Pikija, sopran; Sonja Runje, alt; Hugo Hymas, kontratenor; Franko Klisović, kontratenor; Emanuel Tomljenović, tenor; Grga Peroš, bariton; Krešimir Stražanac, bas; Zsolt Kalló; umjetnički voditelj; Capelle Savarie; dirigent: Anđelko Igrec, za skladbu „Johann Sebastian Bach: Muka po Mateju BWV 244“.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje