Povežite se s nama

Novosti

Konoplja se dobro nosi s našom klimom

Objavljeno:

- dana

PREDRAG CIGLAR, direktor Varaždinske tržnice

Biljka nije zahtjevna, nema potrebe za gnojenjem niti za suzbijanjem korova, veli direktor Varaždinske tržnice Predrag Ciglar, koji očekuje dobar urod konoplje od čijih će se sjemenki proizvoditi ulje.

Jedino je naša parcela lijepa zelena. Na svemu ostalom u okolici vide se posljedice visokih temperatura i izostanka padalina, veli Predrag Ciglar, direktor Varaždinske tržnice, ne skrivajući zadovoljstvo rastom stabljika konoplje kojima je okružen. Naime, da bi povećao prihode gradskog poduzeća koje upravlja istoimenim prostorom u središtu Varaždina, Ciglar se ne trudi samo oko zakupaca kojima pomaže i oko fiskalizacije, nego gleda kako da poduzeće koje vodi ostvaruje prihode od prodaje vlastitih proizvoda.

Zakupili 15 ha

– Prije tri godine javili smo se na natječaj za zakup zemljišta kod zaobilaznice oko Varaždina. Uzeli smo u zakup 15 hektara zemljišta koje je bilo zapušteno, puno otpada i ambrozije. Najprije smo sijali uglavnom kukuruz jer smo dobili sjeme od Pioneera, a dobili smo i poticaje. – prisjeća se Ciglar.
Budući da je nakon tri godine poželjno promijeniti kulturu na poljoprivrednom zemljištu, krajem prošle godine počeo je razmišljati što bi se drugo moglo posijati. Na kraju je odabrao konoplju.
– U to vrijeme Razvojna agencija Sjever priredila je u Vidovcu predavanje o industrijskoj konoplji i iskustvima ekološkog gospodarstva Rengeo iz Slovenije o čemu je pričao njegov vlasnik Dejan Rengeo iz Murske Sobote. Biljka nije zahtjeva, nema potrebe je gnojenjem niti za suzbijanje korova. – veli direktor Varaždinske tržnice objašnjavajući svoj odabir.
Konoplja se, kako dodaje, sadila od davnina: bake su od nje izrađivale platno, užad i druge potrepštine.
– Tradiciju su prekinuli zakoni koji su ipak promijenjeni. U Sloveniji se to dogodilo prije desetak godina, a u Hrvatskoj se industrijska konoplja nije sadila još do prije dvije godine. Nakon toga je dopuštena sadnja sukladno pravilniku koji propisuje da se može saditi samo na parcelama većim od hektara. – veli Ciglar.

Uvoz sjemenki i izvoz

Zbog dugogodišnje zabrane sadnje konoplje u Hrvatskoj nema kvalitetnog sjemenja, pa je uvoz jedina mogućnost.
– Ni Slovenija još nema certificirano sjeme konoplje tako da ga i ona uvozi. Uvoz je dopušten za određene vrste i iz određenih zemalja. U razgovoru s Rengeom zaključili smo da su najbolja iskustva sa sjemenom iz Francuske te smo uvezli sjeme sorte Fedora 17 preko ovlaštenog poduzeća Markon. Tu valja naglasiti da postoji razlika između industrijske i medicinske konoplje. Ogleda se u THC-u, kemijskoj supstanci koja izaziva osjećaj opijenosti. Te tvari industrijska konoplja ima do 0,2 posto, dok medicinska ima više od 0,2 posto. Upravo zbog toga ne očekujem da će nam nestati dio uroda, što bismo morali prijaviti policiji. – napominje Ciglar
Usprkos spomenutoj razlici, da bi Varaždinska tržnica mogla zasijati konoplju bilo je potrebno ispuniti zahtjev prema nadležnom ministarstvu u kojem je navedeno gotovo sve: kada se sadi konoplja, na kojoj parceli i tome slično.
– Neophodna je bila i potvrda o nekažnjavanju tijekom pet godina za zlouporabu droga. Za sve to trebalo nam je dva mjeseca, pa smo na kraju od svih zainteresiranih ostali samo mi koji smo posijali u Varaždinskoj županiji, i to početkom lipnja na četiri hektara uz varaždinsku zaobilaznicu gdje zemlja nije osobito kvalitetna. – naglašava Ciglar te dodaje da je u Hrvatskoj tridesetak proizvođača posadilo konoplju na oko 170 hektara.
U svijetu postoji, kako dodaje, čak 20 tisuća proizvoda za koje se kao sirovina koristi konoplja, ali su neki lobiji dugo sputavali njezinu proizvodnju.
– Mogućnosti korištenja konoplje su uistinu velike i njezin potencijal nije iskorišten. Danas se vlakna konoplje već ugrađuju čak u branike vozila. Naravno, koristi se i u tekstilnoj i farmaceutskoj industriji, pa i u građevinarstvu gdje se koristi za opeku. Posebno je zastupljena u medicini i to u obliku ulja koje se dobiva od sjemenki. To je jako zdravo ulje, neki vele najzdravije od svih – upozorava Ciglar dodavši da se ulje konoplje moglo probati i kupiti na sajmu zdrave hrane koji je priredila Varaždinska tržnica.
Upravo zbog svojih svojstava potražnja za uljem konoplje je velika, pa Varaždinska tržnica namjerava krenuti u njegovu proizvodnju nakon žetve krajem rujna.
– U našoj okolici postoji uljara kod koje ćemo dobiti ulje konoplje, a može se iskoristiti i masa koja ostaje nakon prešanja. Primjerice, koriste je ribiči za mamac, a upotrebljava se i kod hrane za pse. I ne samo to. U Sloveniji smo vidjeli i pivo Canabis od konoplje, dok smo mi dogovorili s tekstilnim fakultetom ispitivanje svojstva uzoraka za tkaninu koja se danas najviše koristi kod odjeće za malu djece ukoliko su alergična na pamuk. – napominje.
U Hrvatskoj, međutim, propisi nalažu da se stabljike nakon što se pokupe sjemenke trebaju zaorati ili spaliti.
– Upravo zbog toga pregovaramo sa stranim poduzećima izvoz stabljika. Kod Novog Mesta primjerice radi se na proizvodnji opeke iz stabljika konoplje, kao što je to slučaj u Francuskoj. – veli Ciglar.
Izvoz bi mogao biti dobar jer je izgledan i dobar urod. No da bi tako ostalo, idućih dana bit će ipak potrebno navodnjavati dio parcele zbog suše i različite kvalitete tla. A kada konoplja naraste do visine od oko tri metra, kombajnom će se pokupiti sjemenke, a zatim će se pokositi i stabljike.
– Vidjet ćemo kako ćemo proći na kraju. Ukoliko se konoplja i njezino ulje pokažu unosnim, zasadit ćemo je više dogodine uz heljdu koja se pokazuje isto dobrom. Zbog sve većih sušnih razdoblja moguće je i da ćemo se prebaciti na jesenske kulture koje se beru u proljeće. – veli direktor Varaždinske tržnice, koja u nas jedina uzima u zakup zemljište i sadi kulture radi povećanja prihoda.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Happy Bike: sastanak projektnih timova uključenih gradova održan u Letenyu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uz brojne projekte u kojima sudjeluje kao partner ili nositelj projekta, Grad Prelog dio je i projekta HAPPY BIKE.

HAPPY BIKE je projekt Europske unije koji je odobren za financiranje u okvirima Interrreg programa prekogranične suradnje Mađarska – Hrvatska. Partneri projekta su gradovi Letenje, Prelog i Ludbreg te ŽUC Varaždin. Ukupni budžet projekta je nešto više od milijun eura – EU sredstva 866.282,16 eura, vlastita sredstva 111.415,59 eura. Početna konferencija ovog projekta održana je krajem mjeseca siječnja. U srijedu, 28. veljače, održan je i sastanak projektnih timova iz gradova sudionika projekta.

Sastanak je održan u prostorima gradske uprave mađarskog Grada Letenye. Projekt je sa provedbom započeo početkom mjeseca studenog prošle godine, a voditelj projekta za područje Grada Preloga je Miroslav Hržić.

Glavni cilj projekta je izgraditi nove atrakcije uz rijeke Dravu i Muru uz koje se vežu bogata i raznolika prirodna i kulturna baština. To se planira kako bi se generirao gospodarski rast na prostoru uključenih programskih područja (Grad Letenye, Grad Prelog i Grad Ludbreg). Razvoj infrastrukture koja se provodi u okviru predloženog projekta trebao bi privući veći broj posjetitelja.

Uz uspostavljanje nove biciklističke rute Letenye-Prelog-Ludbreg te interpretacijskim stazama sa prikazom kulturne i prirodne baštine (na ukupnoj dužini od oko 100 km), lokalno stanovništvo i posjetitelji imat će poboljšani pristup slikovitim, gotovo netaknutim prirodnim područjima, a i drugi potencijalni turisti koji posjećuju mjesta uz rijeke Dravu i Muru. Poseban naglasak stavlja se na činjenicu da je ruta Letenye-Prelog-Ludbreg kapilarna ruta čime će se osigurati poveznica s obje strane hrvatsko – mađarske granice, kao i priključak na EuroVelo mrežu.

Područja uključena u projekt Happy Bike su: Županija Zala, Međimurska i Varaždinska županija. Najmanje 11 naselja trebalo bi imati koristi od projekta, a oko 60 kulturnih i prirodnih znamenitosti će biti evidentirano i dostupno posjetiteljima. Sljedeći sastanak projektnih timova održat će se u mjesecu svibnju u Ludbregu.

Nastavite čitati

Događanja

Kulturno-umjetnička večer posvećena Rudolfu Steineru održana u čakovečkoj knjižnici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Rudolf Steiner

U čakovečkoj Knjižnici „Nikola Zrinski“ prošlog tjedna predavanjem i kulturno-umjetničkim programom je obilježena 157. obljetnica rođenja začetnika antropozofije i waldorfske pedagogije, Rudolfa Steinera.

Program se odvijao u tamošnjoj multimedijalnoj dvorani, pri čemu je posjetiteljima na dolasku zahvalila ravnateljica knjižnice, Ljiljana Križan.

Rudolf Steiner je rođen 25. ili 27. veljače 1861. godine u Donjem Kraljevcu. Bio je utjecajan u mnogim područjima, uključujući odgoj i obrazovanje, poljoprivredu, umjetnost i filozofiju. Unutar svoje pedagogije htio je uspostaviti odgoj djece kao cjelovitih ljudskih bića, naglašavajući važnost ravnoteže fizičkog i duhovnog aspekta čovjeka. S tim u cilju razvio je i euritmiju, izvedbenu umjetnost koja je ujedno i metoda terapije. To su zapravo geste i pokreti koji kretanjem tijela žele izraziti govor i zvuk. Pomoću njegovih ideja razvijena je i biodinamička poljoprivreda. Temeljna zamisao takve vrste ratarstva počiva na „životnoj snazi“, ideji da biljke i životinje posjeduju „kozmičku silu“ koju hranjenjem ljudi unose u svoj organizam. Steiner je smatrao i da pesticidi i umjetna zaštitna sredstva i gnojiva hrani oduzimaju životnost.

Govoreći o naučavanju dr. Rudolfa Steinera, ravnateljica istoimenog centra u Donjem Kraljevcu, Dijana Posavec, pričala je i o predviđenim aktivnostima večeri.

Ravnateljica Centra “Dr. Rudolf Steiner”, Dijana Posavec

-Povodom 157. obljetnice rođenja našeg sunarodnjaka odlučili smo da će se ovdje u čakovečkoj knjižnici održati jedno interesantno predavanje, govorit će gospođa Mila Željeznjak. Naš prijatelj Goran Vadlja iz Donjeg Kraljevca provest će zvukoterapiju. Za 27. veljače bila je predviđena donatorska večer u Toplicama sv. Martin, no zbog vremena smo je morali odgoditi, javnost ćemo naknadno obavijestiti o novom terminu. Odlučili smo da ovu godinu posvetimo popularizaciji lika i djela Rudolfa Steinera. Predavanja na temu biodinamike vrlo su popularna, u Varaždinskoj županiji posjećenost je bila velika, a u bliskoj budućnosti organizirat ćemo ih u Zagrebu, Istri i Slavoniji.

Učenice Graditeljske škole Čakovec predstavile su Steinerovu poeziju

Steinerovu poeziju predstavile su učenice Graditeljske škole Čakovec. Gospođa Mila Željeznjak potom je održala predavanje pod nazivom „Boje duše“ na temu anđeoskog svijeta. Večer je završila govorom Gorana Vadlje o utjecaju zvuka na organizam. Uslijedila je njegova terapija zvukom u trajanju od 15 minuta.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje