Povežite se s nama

U fokusu

Koronakriza i Varaždinska županija: manje rođene djece, porastao broj umrlih

Foto: Ilustracija

Objavljeno:

- dana

Ministarstvo pravosuđa i uprave redovito objavljuje statističke prikaze o raznim sferama života.

Provjerili smo podatke za Varaždinsku županiju za 2020. godinu, koju je obilježila epidemija koronavirusa.

Neki su nagađali da bi zbog toga jer će mnogi biti prisiljeni biti kod kuće doći do baby booma. Izgleda da se to ipak nije dogodilo u Varaždinskoj županiji.
Tijekom 2020. godine u Varaždinskoj je županiji rođeno 1328 djece. A godinu ranije ta je brojka bila veća, iznosila je 1444. Broj rođene djece 2018. bio je 1446. Naravno, dio te djece trebao bi biti rođen početkom 2021. godine, ali za taj period još nisu objavljeni skupni podaci.

Razumljivo je da je znatno pao broj brakova, jer su mnogi odgodili vjenčanje da mogu napraviti svadbu. Lani je tako u Varaždinskoj županiji sklopljeno 549 brakova (256 vjerskih i 293 građanska). Tijekom 2019. pak je u našoj županiji sklopljeno 727 brakova, a prednjačili su vjerski s brojkom 393.

Lani su u Varaždinskoj županiji sklopljena dva životna partnerstva.

Lani je u Varaždinskoj županiji bilo i više umrlih nego 2019. godine. Tijekom 2020. godine preminulo je 3443 ljudi, a godinu ranije 3127. Tijekom 2018. u našoj je županiji umrlo 3131 ljudi. Očito je da je koronavirus utjecao na rast broja umrlih.

U fokusu

Požari, odroni, loša kvaliteta zraka… Odlagališta smeća predstavljaju veliku opasnost

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Kolika opasnost prijeti od odlagališta govori i novi slučaj iz Zagreba, kad su bili ugroženi životi.

Bio je to drugi odron smeća na Jakuševcu u manje od mjesec dana. U odronu je jedan čovjek teško ozlijeđen, amputirana mu je ruka.

Bivši gradonačelnik Bandić govorio je da će sam sebe zapaliti ako se to odlagalište ne sanira, potom je aktualni gradonačelnik Tomašević u kampanji obećavao rješenja.

No, rješenja nema. Sada Tomašević zaziva za pomoć Vladu, a rješenje je prolongirao na drugi mandat.

Ne tako davno svjedočili smo i požarima na odlagalištima.

U Osijeku je početkom listopada ove godine izbio požar nezapamćenih razmjera, zapalile su se ogromne količine plastike. Stručnjaci su tada upozoravali ljude da zatvaraju prozore i ne izlaze ako ne trebaju zbog loše kvalitete zraka.

Samo nekoliko dana kasnije izbio je požar na odlagalištu kod Oroslavlja u Zagorju. Na sreću vatrogasci su ga na vrijeme uspjeli ugasiti.

Kad god se dogodi tako nešto imamo prilike svjedočiti prepucavanju političara, od lokalne do nacionalne razine. Međutim, u većini slučajeva ti isti političari ne pridaju previše pažnje problematici smeća u Hrvatskoj.

Pa uzmimo samo za primjer Varaždin koji na ulazu u grad ima balirano smeće više od 18 godina. Te bale nisu riješene upravo zbog politike, međusobnih podmetanja, lažnih prijava i inercije sustava.

Sada, nakon 18 godina napokon se našao kompromis gradske i državne vlasti i Vlada je pristala sa sto posto iznosa financirati sanaciju. Prije toga treba riješiti sporove vezane za bale.

Koliko još treba proći vremena da se napokon shvati koliko je problem otpada u Hrvatskoj bitan, odnosno kolika opasnost prijeti sa svih tih odlagališta.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvati od žestica najviše vole popiti likere, a snažan rast bilježi rakija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ovo blagdansko vrijeme koje je pred nama donijet će i pregršt lijepih prigoda koje se uvijek obilježavaju s čašicom nekog dobrog pića, bilo da to popijemo čisto ili pomiješamo s nekim drugim pićima u odlične kombinacije i mikseve.

To je isto tako dobro vrijeme za upitati odrasle potrošače za njihove preferencije kada je riječ o konzumaciji i stavovima spram jakih alkoholnih pića, a dobivene odgovori uspoređeni su s rezultatima istog istraživanja od prije dvije godine. Istraživanje su tijekom listopada 2023. godine proveli JaTRGOVAC magazin i agencija Hendal na nacionalno reprezentativnom uzorku građana Republike Hrvatske starijih od 16 godina.

Od tada nije bilo nekih velikih promjena u broju konzumenata; zabilježen je mali rast od 2 % pa sada imamo ukupno 58 % onih koji ističu da konzumiraju jaka alkoholna pića.

Među njima svaki 20 konzumira ova pića svakodnevno pri čemu je tih 5 % značajno više od 2 % zabilježenih u istraživanju iz 2021. U porastu je i broj onih koji jaka alkoholna pića piju nekoliko puta tjedno i to za 4 %, na ukupno 20 %. Dok jednom tjedno ova pića konzumira 18 % ispitanih te je njih 6 % manje. Nešto veću polovicu čine malo rjeđi konzumenti pa tako imamo 37% onih koji ova pića konzumiraju nekoliko puta mjesečno te 20 % koji ih konzumiraju nekoliko puta godišnje.

Likeri su stabilni na prvom mjestu što su potvrdili rastom od 2 % i ukupno 37% udjela kao jako alkoholno piće koje konzumenti kategorije najčešće piju. Međutim, snažan rast bilježi rakija koja je u odnosu na ranije istraživanje porasla za 8 % i sada je na 31 % preferiranog udjela. Zatim slijede džin s 11 %, viski s 11 %, vodka sa 7 % te rum s 3 % udjela.

I sada da se referiramo na tezu s početka priče: Pijemo li čisto ili u nekoj kombinaciji s drugim pićima? Ukupno je 4 % više onih koji jaka alkoholna pića piju čista, bez miješanja s bilo kojim drugim pićem, te ih sada ima nešto više od dvije trećine, točnije 67 %. Preostala trećina konzumenata ipak voli svoje jako alkoholno piće pomiješati s nekim drugim pićem i tako zadovoljiti svoje nepce.

Zadnje se pitanje odnosilo na mjesto konzumacije i tu nije bilo nekih značajnih promjena u odnosu na prethodno istraživanje. I dalje se najčešće pije kod kuće (svoje kuće ili kod prijatelja, rođaka i sl.), što kao svoj odgovor navodi 55 % konzumenata kategorije. Daljnjih 30 % najčešće pije izvan kuće (kafić, restoran i sl.).

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje