SDP: Tražimo da županija uvrsti socijalne i obrazovne projekte SDP-a u proračun!
U srijedu je održana sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije na kojoj je Klub vijećnika SDP-a vrlo aktivno i konstruktivno sudjelovao....
Reakcija viničkog načelnika
Mještani općine ovih dana susreli su se anketama u kojima se ih pita za koga će glasati na sljedećim lokalnim izborima, jesu li zadovoljni učinjenim, gdje vide budućnost općine, što misle o dosadašnjem radu načelnika, a nude se kandidati, ističe načelnik općine Marijan Kostanjevac.
On je ogorčen tom anketom, a njegovo priopćenje prenosimo u cijelosti.
“Ovo je već pročitana knjiga tih istih režisera i naručitelja, koji doista od svih normalnih mještana trebaju dobiti iskren i istinit odgovor, kako je ovo prevršilo svaku mjeru i da je sada dosta tom licemjerstvu i cinizmu. Zato im slobodno recite, a kada Vas budu ponovno anketirali, prvo radi sebe, drugo radi istine, treće radi naše općine koju prvi čovjek HNS-a i dalje sustavno zapostavlja i uništava kao instituciju, a koju bi on nakon svoje položene prisege za župana trebao braniti i štititi. Slobodno im recite kako je župan glavni akter čitave priče zajedno sa direktorom Varkoma još od prosinca 2014. godine kada su na svaku kućnu adresu uputili pismo oko tog, kako su oni naveli, životnog projekta vrijednog 800 milijuna kuna kojeg su si normalno, u cijelosti pripisali kao svoj veliki uspjeh.
Dakle, to pismo dobile su sve obitelji i to pred predsjedničke izbore, međutim, nažalost se dan danas ne zna u kojoj je projekt fazi, ali se zna da su dosada poništeni svi natječaji i postupci javne nabave. Tko je zamislite platio troškove dostave tih pisama? Pa opet svi mi korisnici Varkomovih usluga, a tko drugi. Znači, rezime svega je kako se ne događa ništa, nego se zamislite sada, krivica želi prebaciti nekom drugom, i to načelnicima općina, što se u anketi navodi. Ovo je nonsens, ovo je zabrinjavajuće, jer dok drugi, kao npr. Međimurci, koriste sredstva EU, šute i rade, ovi naši glumataju, što je krajnje zločesto i naposljetku vrlo opasno. Upravo zato, ovim svojim priopćenjem želim i upozoriti javnost, ali i svoje mještane kako su nam svima već odavno dobro poznati akteri i scenaristi, koji se očito i samo bave lažima i obmanama, spletkarenjem i politikanstvom, a nije niti nikakvo čudo kada se ionako sve zna o kojim ljudima i stranci je riječ.
Čovjek koji iz samo sebi znanih razloga traži smjenu dr. Zember, ravnateljice opće bolnice Varaždin, podmeće gradonačelniku Habušu. Podmeće i svojem najbližem suradniku, gdje se kao alat zamislite koristi maloljetni učenik. Zato je ovo crveno svjetlo, a ne lampica, ovo je toliko opasno da sada više nego ikad, radi javnosti po meni ako već nisu, konačno moraju sve državne, nadležne institucije odreagirati brzo i učinkovito, jer ovo je prevršilo svaku mjeru. Da li je to put u svjetliju budućnost, u bolje sutra za sve naše žitelje, da li ćemo tako naše mlade zadržati doma, za sve one koji žive na rubu egzistencije, za naše poljoprivrednike, našu ljepšu i bogatiju općinu, županiju i državu? E pa ako se tim ljudima to dalje dopusti, vjerujte mi, kako nećemo u ama baš ničem uspjeti.
Sve će to i dalje biti obavijeno već poznatom demagogijom i populizmom, licemjerstvom, cinizmom i nesposobnošću. “
Marijan Kostanjevac, načelnik općine Vinica
Izvor:
Foto: Arhiva
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.