Povežite se s nama

Nekategorizirano

Kreće obnova dvorca Opeka u Vinici, radovi će završiti za dvije i pol godine

Objavljeno:

- dana

Dvorca Opeka uskoro će postati Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi s smještajnim kapacitetima od 50 kreveta, vrijednom opremom za praktikume i laboratorije, novim kurikulima, genetskom bazom sjemenja, laboratorijem za analizu tla, vina, octa, meda i biljnih ulja, centrom za floristiku te vinskim praktikumom, podrumom i kušaonicom vina.

Naime, danas je, 16. lipnja, u Srednjoj Školi Arboretum Opeka Marčan potpisan Ugovor o izvođenju radova na rekonstrukciji i opremanju dvorca Opeka za potrebe Regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi vrijedan 36.8 milijuna kuna, a potpisali su ga Antonio Deranja, direktor tvrtke Texo Molior, čija je ponuda u postupku javne nabave izabrana kao ekonomski najpovoljnija i mr. sc. Rajka Tršinski, ravnateljica Srednje škole Arboretum Opeka Vinica.

Ravnateljica je izrazila zadovoljstvo potpisivanjem Ugovora te je naglasila kako će Centar biti od velikog značaja za školu i sektor koji obrazuju.

– Među učenicima i njihovim roditeljima postoji neko mišljenje da za poljoprivredu ne treba ići u školu. Međutim to nije točno jer postoji vrhunska tehnologija koja će za 2,5 godine, nadam se, biti prisutna i u našoj školi, odnosno u Regionalnom centru kompetentnosti. Smatram da je ovaj Arboretum definitivno najstariji, najvrjedniji i najveći u Hrvatskoj i želimo mu vratiti sjaj i važnost. U svakom pogledu, kako prirodnom tako i kulturnom i povijesnom on ima zaista ogroman značaj – rekla je ravnateljica škola.

U okviru radova će se, među ostalim, rekonstruirati sjeverno krilo, istočno krilo s tornjem i južno krilo, potkrovlje s organizacijom smještajnih jedinica za učenike gostujuće predavače i pedagoško osoblje u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama s kupaonicama, ugraditi novo dizalo u južnom krilu radi osiguranja pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću, a uređen će biti i pristup dvorcu te parkirališnim prostorima neposredno uz ulaz s javnom rasvjetom.

Župan Anđelko Stričak zaželio je uspješan početak radova.

– Veseli me da bi kroz 2,5 godine radovi trebali biti privedeni kraju. Pred nama je ozbiljan zahvat, uskoro počinju radovi na rekonstrukciji ovog dvorca izgrađenom u 17. stoljeću, koji, nažalost, propada još od 1968. godine. Siguran sam da će zahvaljujući svim ulaganjima koja su pred nama on ponovno postati reprezentativno zdanje te ćemo mu nastojati vratiti zasluženi stari sjaj. Ovaj Centar je važan za cijelu regiju, ali i državu, s obzirom na to da je među svega tri u sektoru poljoprivrede u Hrvatskoj. Smatram da izvođenjem, odnosno provedbom ovog projekta svi dobivaju. Zaista ne vidim jedan jedini trenutak, dodirnu točku gdje bi itko išta gubio. Samo dobre stvari – naveo je župan.

Radovi se izvode u sklopu EU projekta „Rekonstrukcija dvorca Opeka za potrebe regionalnog centra kompetentnosti u poljoprivredi” pri SŠ “Arboretum Opeka” Marčan. Ukupna vrijednost tog projekta je 43.075.612,50 kuna od čega je 29.999.999,98 kuna iz EU fondova.

Regionalni centar kompetentnosti u poljoprivredi pri Srednjoj školi „Arboretum Opeka“ u Marčanu jedan od svega tri takva centra u Hrvatskoj, u kojem će se učenici i odrasli polaznici educirati za postojeća, ali i niz novih programa u sektoru poljoprivrede na suvremeno opremljenim praktikumima. Za samu uspostavu Centra je u sklopu drugog projekta odobreno još 49.363.724,91 kuna bespovratnog EU novca.

Ukupna vrijednost dvaju projekta koje škola provodi iznosi 92.439.337,41 kuna.

Međimurje

FOTO Mladen Dobranić: „Nisam zadovoljan sezonom jabuka, pomrzlo mi je 50 % uroda!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Jabuka – kraljica voća ovih je dana u centru pozornosti voćara diljem Hrvatske koji u svojim nasadima marljivo ubiru ove sočne jesenske plodove. Povodom Svjetskog dana jabuka, u srijedu, 20. listopada, u Voćnjaku starih sorti jabuka u Brezovcu u Svetome Martinu na Muri održana je 4. Izložba starih i novijih sorti jabuka na otvorenom.

Otkupna cijena

U bogatom programu posjetitelji su mogli sudjelovati u berbi jabuka, prisustvovati prešanju jabuka na starinskoj preši, degustirati sok od jabuke i naučiti koje su to starinske sorte jabuke uz prezentaciju iskusnih voćara.

Organizator događanja je Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri, na čijem je čelu predsjednik Mladen Dobranić, kojega smo upitali je li zadovoljan ovogodišnjom sezonom jabuka, s obzirom na to da voćari Međimurja godišnje proizvedu gotovo trećinu ukupne količine jabuka u Hrvatskoj.

– Govorim u svoje ime da nisam zadovoljan sezonom, jer mi je pomrzlo 50 % uroda, čak i više, no situacija nije ista u svim voćnjacima. Jedni voćari imaju dosta obilati urod, jedni nemaju, no većini je dosta pomrzlo, najviše sorte idared, dok je zlatni delišes dobro rodio. Tako da je šteta oko 50 % – otkriva Dobranić.

Navodi da međimurski proizvođači nisu zadovoljni cijenom jabuka, „jer je za nas otkupna cijena od 2,20 ili 2,40 slaba, trebala bi biti barem tri kune“. No, maloprodajna je cijena od pet do šest pa čak i sedam kuna naviše, što je u redu, dodaje ovaj iskusni voćar.

– Jabuka će biti dovoljno za naše tržište, samo ne znam kamo će sve naša jabuka otići. Uglavnom, naši voćari većinom prodaju i skladište jabuke u našim hladnjačama, a drugi izvoze direktno iz voćnjaka u Sloveniju i dalje. Jabuke ima, no ne bih rekao da je ima dovoljno – izjavio je Dobranić.

Kada je riječ o skladištenju jabuka, zadovoljan je što se u blizini nalazi dovoljno skladišnog prostora – u Svetom Martinu na Muri nalazi se hladnjača kapaciteta 2000 tona, kao i u Čakovcu, dok pojedini voćari iz Međimurja imaju vlastite, kapaciteta do čak 600 tona.

Najveći proizvođač jabuka u Europi je Poljska, a u našem okruženju Njemačka i Slovenija, stoga smo Mladena Dobranića upitali zna li kakva je tamo sezona jabuka, s obzirom na to da utječe na cijenu jabuka u Hrvatskoj.

– Negdje je pomrzlo, ovisi o sortama, a i vremenske prilike su bile takve da su dva do tri dana bila dovoljna da se pomrzne velik dio uroda. Možemo reći da je kod nas rodilo 50 do 60 % jabuka, a fali nam 30 do 40 % jabuka – govori naš sugovornik.

Pod voćnjacima je u Međimurskoj županiji 650 hektara površine, a radne snage koja ubire plodove ove godine nije nedostajalo. Dobranić smatra da su se voćari vrlo dobro snašli u pronalasku radne snage te da adekvatno plaćaju taj sezonski rad, i da ne mogu biti nezadovoljni plaćanjem, odnosnom cijenom radnika.

Ovih se dana u međimurskim voćnjacima beru sorte idared i zlatni delišes, a njihovo je zdravstveno stanje sasvim u redu te vjeruje da će se tako nastaviti i u godinama koje slijede.

– Idealno bi bilo da nam jabuke dobro rode i postignu dobru cijenu te da sva međimurska jabuka ostane u Hrvatskoj. Tako bi bili svi zadovoljni – i proizvođač i potrošač – zaključuje Dobranić.

Dodajmo da je Izložba starih i novijih sorti jabuka na otvorenom u voćnjaku u Brezovcu organizirana uz pomoć suorganizatora – Lokalne akcijske grupe „Međimurski doli i bregi“, uz pokroviteljstvo Općine Sveti Martin na Muri i općinske Turističke zajednice.

Riječ je o voćnjaku starinskih sorti jabuka koje se uzgajaju na prirodni način bez primjese kemijskih sredstava bilo u obradi tla ili u zaštiti samih biljaka, a otvorio ga je spomenuti LAG u suradnji s Općinom, dok se o njemu brine Udruga voćara, vinogradara i povrćara Općine Sveti Martin na Muri.

Nastavite čitati

Nekategorizirano

Hoće li se rušiti Varteksov dimnjak ili će Grad kupiti “mačka u vreći”?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Iako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj još 23. lipnja ove godine projekt pod nazivom “VARTEKS kvart – urbana regeneracija” proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske, službena obavijest o tome je u nadležni Upravni odjel Grada Varaždina stigla s višemjesečnim zakašnjenjem.

Teški pregovori

Podsjećamo, vrijednost ukupnih troškova spomenutog projekta procijenjena kroz materijalnu i nematerijalnu imovinu iznosi 182.700.000 kuna s PDV-om, a privatni investitor je Varteks d. d. Odnosno, tvrtka koja nije u blokadi, ali nema novaca ni za isplatu plaća svojim zaposlenicima! Štoviše, Varteksovo dugovanje prema Gradu Varaždinu trenutno iznosi oko 5 milijuna kuna, a o projektima koje već navodno provodi ova tvrtka nitko od zainteresiranih zapravo nema pojma.

– Mogu potvrditi da su u tijeku iznimno teški pregovori predstavnika Grada Varaždina s Upravom Varteksa. Naime, s obzirom na to da treba poštovati odredbe strateškog investicijskog projekta RH, potpuno je jasno da je Varteks preuzeo obvezu uređenja infrastrukture u tom prostoru. Ova tekstilna tvrtka to namjerava provesti parcijalno, što je Gradu neprihvatljivo – ističe SDP-ov gradski vijećnik Bruno Ister, jedan od sudionika sastanka održanog prije godinu dana u Gradskoj vijećnici s temom kako pomoći tekstilcima iz Zagrebačke ulice.

Rješenje je u otkupu nekretnina, čime bi se prebio višemilijunski dug.

– Nastojat ćemo ih uzeti što više kako bismo pomogli Gradu i Varteksu u ovoj situaciji. No, to ne smije ići nauštrb prometnih rješenja u tom kvartu, koja moraju imati cjelovit ishod. Zanimaju nas i parcele oko poznatog Varteksovog dimnjaka, a ne samo upravna zgrada od crvenih cigli. Dakako, sve ovisi o konkretnim brojkama koje budu na stolu – objasnio je Ister.

U međuvremenu je Varteks od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ishodio rješenje iz kojeg proizlazi da za zahvat rekonstrukcije prometne i komunalne infrastrukture nije potrebno provesti postupak utjecaja na okoliš. No, investitor pri uklanjanju nefunkcionalnih građevina ne smije narušiti sklop povijesnih industrijskih građevina. Jedna od njih je prepoznatljivi tvornički dimnjak, kojeg bi se Uprava tvrtke rado riješila tako da ga pod dug prepusti Gradu Varaždinu. No, o takvoj trgovini postoje dvojbe, pa i bojazan da Grad ne kupi “mačka u vreći”, visokoga gotovo 80 metara.

Pravi kontrapunkt crkvenim tornjevima

Dodajmo da ulični potez građevina industrijskoga kompleksa Varteks u Varaždinu nije zaštićen kao kulturno dobro.

– U sklopu strateškog investicijskog projekta “VARTEKS kvart – urbana regeneracija” dana je preporuka Ministarstva kulture i medija da se navedene građevine tvorničkog kompleksa Varteks zadrže i prezentiraju u svom originalnom obliku, i to očuvanjem osnovnih arhitektonskih obilježja uz mogućnost uklanjanja naknadnih dogradnji, ako se za tim ukaže potreba, te provedbe neinvazivnih adaptacija, sanacije i obnove uz mogućnost primjene odgovarajućih mjera energetske učinkovitosti. Prihvatljivo je uvođenje novih sadržaja kako bi se osiguralo održivo korištenje. U promišljanju novih zahvata građenja potrebno je uzeti u obzir položaj, mjerilo i utjecaj nove izgradnje na navedene povijesne zgrade koje su predviđene za očuvanje. Nova izgradnja trebala bi biti usmjerena prema arhitektonskoj i tehnološko-tehničkoj vrsnoći suvremenog građenja. Također, preporuka je da se u suradnji s Gradom Varaždinom ispita mogućnost odgovarajućeg muzejskog sadržaja u jednoj od očuvanih povijesnih građevina, s ciljem prezentacije proizvodnih procesa tijekom povijesti tvornice s odabranim očuvanim povijesnim strojevima i alatima – naglašavaju u Ministarstvu kulture i medija.

Pritom ne dvoje da je dimnjak povijesno i tradicijski najvažniji građevinski i marketinški simbol tvornice, odnosno navedene kulturne baštine.

– Varteksov dimnjak dominira svojom visinom ne samo u kompleksu tvornice Varteks već predstavlja i vizualni identitet ovog dijela grada Varaždina, kao simbol industrijskog dijela grada i kontrapunkt crkvenim tornjevima povijesne jezgre. Za njegovu izgradnju visine 78 metara zadužena je tvrtka Heinicke i Špiller k. d. iz Zagreba. Na bazi dimnjaka nalazi se natpis koji govori o vremenu gradnje (1934. godina), izvoditelju i ostalim građevinskim karakteristikama – vele u Ministarstvu.

No, s obzirom na to da je dimnjak u neposrednoj blizini područja budućih rušenja, zanimalo nas je kakva su aktualna saznanja o stanju objekta te ima li na njemu (ili u konstrukciji) fizičkih oštećenja.

– Konzervatorski odjel u Varaždinu zasad nema saznanja da na dimnjaku postoje oštećenja. Svakako je preporučljivo da, ako to još nije, vlasnik angažira ovlaštenog statičara koji će provjeriti stanje građevine. Istraživanja s ciljem utvrđivanja aspekta sigurnosti zaštite ljudi i imovine i općenito ukupnog okruženja te građevine nisu u nadležnosti Konzervatorskog odjela u Varaždinu jer ta građevina nije zaštićeno kulturno dobro. Također, Konzervatorski odjel u Varaždinu nema informacije o napravljenoj statičkoj analizi dimnjaka. Ako je ista napravljena, vlasnik nije dostavio navedenu dokumentaciju – napominju.

Sigurnosni pojas

Spomenimo i to da je oko dimnjaka u planu gradnja stambenih zgrada, prometnica, dječjih igrališta i drugih društvenih sadržaja. Stoga će struka prije ili kasnije ipak morati odgovoriti na pitanje kod koliko stupnjeva MCS skale može doći do ozbiljnijeg urušavanja dimnjaka. Primjerice, koliki se sigurnosni pojas mora ostaviti ako postoji opasnost od urušavanja dimnjaka te je li materijalu ugrađenom u dimnjak istekao vijek trajanja nakon više od 85 godina od izgradnje?

– Specifičnost dimnjaka zbog visine i same funkcije svakako iziskuje detaljan pregled statičara, koji će se očitovati i o stanju konstrukcije i o stanju samog materijala – zaključuju u Ministarstvu kulture i medija.

Dimnjak treba ostati na svome mjestu

Varaždinski muzealci ne dvoje o tome da Varteksov dimnjak treba ostati na svome mjestu. S odašiljačima teleoperatora na njemu ili bez njih.

– Ako statika te građevine nije narušena, bilo bi dobro zadržati dimnjak u tom prostoru jer on je ipak spomenik industrijskog razvitka Varaždina u 20. stoljeću. Uz to, riječ je o još uvijek najvišoj građevini u gradu, koja je bila obuhvaćena i projektom “Umjetnost na ulici – faza II.”. Provodila ga je Turistička zajednica Grada Varaždina, ali iz meni nepoznatih razloga za to još nije pripremljen ozbiljniji strateški dokument – ističe Ivan Mesek, ravnatelj GMV-a.

Od našeg sugovornika doznajemo i to da Gradski muzej Varaždin i Društvo arhitekata Varaždina – Radna skupina Varaždin još uvijek nisu dobili od nadležnih odgovor na zamolbu za proširenje zaštićene industrijske baštine u kompleksu tvornice Varteks d. d. Podsjećamo, djelatnici GMV-a i Radne skupine proveli su od 2016. do 2018. istraživanje o povijesti razvoja, odnosno izgradnje tvorničkoga kompleksa s ciljem valorizacije svih građevina kompleksa. Osim već u projektu “Varteks kvart – urbana regeneracija” za zaštitu predviđenih građevina, za zaštitu su predložili još zgradu bojadisaonice, zgradu za kotonizaciju konoplje i lana (kasnije bravariju) te zgradu skladišta sirovina i sukna, tzv. “Vladekov hram”. Riječ je o hali s lučnim svodom raspona od 21 metra, kao jedinstvenog i iznimno atraktivnog prostora u Varaždinu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje