HBOR-OVA PONUDA (NI)JE TAJNA
Varaždinski gradski vijećnici će 15. rujna odlučivati o novom rebalansu proračuna i kreditu za bale. Prema najnovijem prijedlogu gradonačelnika Gorana Habuša, proračun Grada Varaždina iznosio bi 320,2 milijuna kuna, što je čak 41,2 milijuna kuna manje u odnosu na važeći plan prihoda i rashoda za 2016. godinu. Najveće izmjene odnose se na sanaciju zemljišta u Brezju, odnosno na balirani otpad.
Gradonačelnik, kao što je već najavio, predlaže vijećnicima da „blagoslove“ kreditno zaduženje za 70 milijuna kuna za balirani otpad, i to nakon što je Fond za zaštitu okoliša drugi put odbio sufinancirati koncesiju kao nezakonito rješenje.
Na brifingu s novinarima uoči sjednice Gradskog vijeća, Habuš je potvrdio da će kredit biti dostatan samo za premještanje varaždinskih bala. Sljedeće godine će biti potrebno osigurati još 20-ak milijuna kuna za odlaganje bala iz četiri općina, a onda i za sanaciju tla ispod bala.
– Čak i kad bi do 1. listopada uspjeli ishoditi kredit, dobiti suglasnost Ministarstva financija, odnosno Vlade, te potpisati ugovor s koncesionarom, varaždinske bale ne bi bile riješene do kraja ove godine budući da bi bilo ugovoren rok od četiri mjeseca – naveo je Habuš.
Sljedeće godine za sanaciju Brezja bit će potrebno osigurati dodatnih 20-ak milijuna kuna
Dakle, preostalih 20-ak milijuna kuna – koje Grad ne može očekivati od tri općine, a ni od Fonda za zaštitu okoliša – trebat će osigurati u proračunu za 2017. godinu. Iz toga je jasno da bi, kao što smo već i upozorili, najnovije „rješenje“ za bale koštalo više od 100 milijuna kuna.
Gradskim vijećnicima je poslan i materijal pod kojim bi uvjetima HBOR odobrio kredit, no proglašeni su „povjerljivima“.
Došli smo u posjed tih dokumenata: HBOR je dao ponudu za kredit u iznosu od 70 milijuna kuna za „radove na sanaciji odlagališta“. Iz toga se može zaključiti da „radovi“ podrazumijevaju odvoz oko 95 tisuća tona bala.
Zanimljivo je to da je jedan od „standardnih preduvjeta za ovakvu vrstu financiranja” i “dostava svih dozvola, suglasnosti i rješenja potrebnih za gradnju“. Grad, naravno, takvih dozvola nema.
Rok otplate kredita je 10 godina, uz kamatnu stopu od 3 posto godišnje, ali ne fiksnu nego – promjenjivu.
Kamata bi bila akcijska i promjenjiva, a za obradu kredita treba keširati oko pola milijuna kuna
– Sad trebamo iskoristiti akcijsku kamatu od tri posto. Kamata je promjenjiva i može rasti, ali je u svakom slučaju bolje da je početna 3 posto, a ne, primjerice, 4 posto – rekao je Habuš na susretu s novinarima u Gradskoj vijećnici.
Pojednostavljeno rečeno, Habuš predlaže zaduženje uz akcijsku kamatu, pa ni sam ne zna hoće li Varaždinci morati kroz proračun na kraju ukupno taj kredit platiti 82 ili 92 milijuna kuna. Tome još treba dodati i oko pola milijuna kuna, koliko bi Grad morao keširati odmah za naknadu za obradu kredita koji iznosi 0,8 posto.
Tu je i niz drugih preduvjeta, među kojima je i dostava „dokaza da nema neplaćenih poreza ni drugih pristojbi“. Kao što je poznato, Grad Varaždin, odnosno Javna ustanova Gradski stanovi je u svibnju prošle godine pokrenula upravni spor protiv rješenja Ministarstva financija.
To su učinili nakon što je Ministarstvo poslalo izvršno i ovršno rješenje o prisilnoj naplati 9,3 milijuna kuna. Riječ je o novcu iz državnog proračuna koji su uplaćeni JUGS-u, a utvrđeno je da su bili potrošeni nenamjenski. S obzirom da je Grad osnivač, ne samo da solidarno mora snositi dugove JUGS-a, nego je putem svojih predstavnika u Upravnom vijeću Gradskih stanova i odlučio ući u spor s Ministarstvom financija.
Čak i kad bi gradski vijećnici u četvrtak, 15. rujna, odobrili Habušu da uzme kredit u HBOR-u, on ne bi mogao biti realiziran bez suglasnosti Ministarstva financija, odnosno Vlade.
Habuš, međutim, tvrdi da Grad nije u sporu s Ministarstvom financija. Nije nam dopustio da ga pitamo za dug JUGS-a prema ovršnom rješenju, odnosno za spor Grada s Ministarstvom financija preko JUGS-a.
No, zahtjev Grada Varaždina zasigurno će biti jedinstven: tražit će suglasnost na ogromno zaduženje od jednog Ministarstva, čije rješenje putem svoje ustanove spore na sudu, a uz to su uspjeli izvrijeđati čak dva ministra zaštite okoliša, ali i djelatnike Ministarstva zaštite okoliša.
Nizu dvojbi treba dodati još jednu. Naime, jedinice lokalne samouprave mogu se zaduživati radi investicija. Je li premještanje otpada iz Varaždina u Davor investicija, sud bi trebalo dati Ministarstvo financija. Ni za komentar toga nismo mogli pitati gradonačelnika, jer nas je prekinuo i ustvrdio: „Očekujem suglasnost Ministarstva financija.“
Hoće li mu uopće trebati suglasnost Ministarstva financija? To će biti poznato nakon sjednice Gradskog vijeća u četvrtak: da bi rebalans proračuna prošao, gradonačelnikov prijedlog mora podržati 13 od 25 vijećnika.
Izvor:
Foto: Arhiva RT
Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.
O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.
Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.
Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.
To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.
U petak, 7. srpnja, na rasporedu je 11. sjednica varaždinskog Gradskog vijeća. Sjednicu su danas najavili gradonačelnik Neven Bosilj i predsjednica Gradskog vijeća Zdravka Grđan.
Pred vijećnicima će se ovaj put naći čak 23 točke dnevnog reda, a među ostalim, raspravljat će se o izmjenama Prostornog plana, izmjenama Urbanističkog plana uređenja, a na rasporedu su i izvješća te izbori i imenovanja. Također, ponovo su u planu promjene vezane za ustrojstvo gradske uprave.
Podsjetimo, Gradsko vijeće prihvatilo je prošle godine prijedlog odluke kojom se broj upravnih odjela u Gradu Varaždinu smanjuje na četiri. Sad se broj povećava na pet. Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika i Gradskog vijeća tad su se pripojili svi poslovi koji su potpadali pod zasebni Upravni odjel za proračun i javnu nabavu. Po novom bi se opet oformio Upravni odjel za proračun i javnu nabavu
Vijećnici će opet odlučivati i o spajanju gradskih tvrtki.
Sličan prijedlog gradska je vlast predstavila ovog proljeća, ali odluka nije prošla na Gradskom vijeću.
Ovaj put u prijedlogu nema Gradske tržnice, već se planiraju pripojiti Aquacity i Vartop tvrtki Parkovi.
Bosilj je ukratko obrazložio razloge za takvu odluku.
– Tvrtki Aquacity sanirali smo dugove, ali ima vrijedne nekretnine. Kad bi tvrtku gasili više od dva milijuna kuna otišlo bi na porez – objasnio je Bosilj.
Što se Vartopa tiče, Bosilj kaže kako je primarni cilj smanjiti račune građanima. Pritom je napomenuo i kako trenutno nema utjecaj na upravu Vartopa.
Poskupili plin i struja pa Vartop već Varaždincima poslao veće račune za travanj
– Vartopom i dalje upravlja bivši gradonačelnik Čehok – rekao je Bosilj.
Od svojeg osnutka kao obrta početkom 1980. godine, Maring je izrazito izvozno orijentirano poduzeće u vlasništvu obitelji Maravić sa sjedištem...
Traži se više djelatnika za poslove čišćenja na benzinskoj postaji INA Ljubešćica (Novi Marof, autocesta Zagreb – Varaždin). Jedan dio...
Višegodišnje iskustvo bavljenja otkupom zlata pokazuje kako je u Hrvatskoj, pa i u Varaždinu sve više onih koji uviđaju vrijednost...
