REAGIRANJE

Povjerenstvo za sport Grada Varaždina predstavilo je prvu godinu rada.

Povjerenstvo za sport Grada Varaždina osnovano je na inicijativu gradske vlasti prije nešto više od godinu i pol u trenutku kada je bilo evidentno da varaždinski sport bez strategije i vizije polagano ali sigurno propada. Povjerenstvo, čiji su članovi Tomislav Vrbnjak, Damir Ivančić, Tanja Perec, Marijan Hižak, Ronald Ređep, Saša Hiršzon i Predrag Brlečić, dobilo je zadatak izraditi preporuke za poboljšanje stanja u varaždinskom sportu, a prije svega prijedlog strategije razvoja sporta u Varaždinu te prijedlog za revidiranje kriterija za raspodjelu sredstava sportskim udrugama.
Prijedlozi
U proteklom periodu, kako doznajemo, snimljena je situacija i napravljene su preporuke za poboljšanje stanja s kojima je upoznat i gradonačelnik Goran Habuš. Tako je napravljen prijedlog nove strategije razvoja sporta, koja je usuglašena sa Strategijom razvoja hrvatskog sporta, zatim prijedlog kriterija za raspodjelu sredstava te prijedlog preustroja Zajednice športskih udruga grada Varaždina u vezi sportskih objekata.
– Kriteriji za raspodjelu proračunskih sredstava sportskim udrugama, koje je donijela Zajednica športskih udruga grada Varaždina (ZŠUGV), predmet su brojnih kritika jer su u potpunosti promijenjeni i prilagođeni određenim sportovima i klubovima, čime je nestala uravnoteženost i objektivnost iz početno prezentiranih postavki. Kompliciranim načinom bodovanja samo je „zamagljena“ ta činjenica. A kada se vidjelo da bi po takvim kriterijima loše prošao nogomet, nogometnim klubovima sredstva su dodijeljena po drugačijim, „povoljnijim“ kriterijima. Naravno, ne bi se imalo što prigovoriti da su se sredstva dodijelila nogometnim školama i time potaknuo rad s djecom i mladima, ali je većina novca otišla rekreacijskim klubovima u skoro najnižim rangovima natjecanja – upozoravaju u Povjerenstvu.
Da su kriteriji ciljano revidirani Povjerenstvo potkrepljuje usporedbom varaždinskih kriterija za vrednovanje i financiranje sportskih udruga s ishodišnim modelom nastalim prema stručnom radu dr. sc. Nenada Rogulja i dr. sc. Vladana Papića. Iako su osnovni kriteriji i raspodjela ostali isti kao u tom modelu, koeficijenti i bodovi značajno su se promijenili. Primjerice, smanjen je ukupan broj bodova za pripadnost sporta olimpijskoj zajednici s 15 na 10, a razlika između olimpijskog i neolimpijskog sporta smanjena je s 15 naprama 0 bodova na 10 naprama 5 bodova. Jasno time su u povoljniji položaj stavljeni neolimpijski sportovi, iako krovna sportska organizacija u nas ima naziv Hrvatski olimpijski odbor.
Nije se samo na tome stalo. Za kriterij Status sporta u gradu ukupan broj bodova je ostao isti, ali je učinjena preraspodjela na sljedeći način: u originalu su tradicija, masovnost, dosadašnji rezultati bodovani po maksimalno 5 bodova, a u varaždinskim kriterijima su bodovi za tradiciju i masovnost smanjeni na 4 boda, a rezultati povećani na maksimalno 7 bodova. Dosadašnji međunarodni rezultati sporta u originalnom modelu nose maksimalno 5 bodova, a u varaždinskim 7 bodova. Troškovi natjecanja u originalu nose 30 bodova, a u varaždinskim maksimalno 10 bodova. Kvaliteta rezultata u originalu nosi 50 bodova, a u varaždinskim 30 bodova…
– Ovakve promjene bodovanja i koeficijenata unutar bodovanja protežiraju neolimpijske sportove na račun olimpijskih sportova te se zanemaruje tradicija i masovnost na račun trenutnih rezultata. To ide u korist klubova s manjom tradicijom i manjim brojem članova, a s trenutno višim rezultatima jer nastupaju na međunarodnim ligama manje poznatih i rasprostranjenih sportova. Dosadašnji međunarodni rezultati u posebnom bodovanju ponovo donose više bodova nego u originalu što ponovo dokazuje namjeru da se protežiraju mali sportovi kojima je na turnirskom nivou puno lakše nastupiti na međunarodnom natjecanju. Troškovi natjecanja u momčadskim sportovima u kojima postoje lige iznose velik dio proračuna kluba i ovdje su smanjeni s 30 na 10 bodova što govori da se protežiraju sportovi u kojima nema puno redovnih natjecanja ili se ne mora natjecati u svim uzrasnim kategorijama kao što je to slučaj u najpopularnijim i najmasovnijim sportovima. Masovnost članstva u posebnom bodovanju je povećana s 10 na 15 s time da masovnost u svijetu ima prevagu kod bodovanja, pa bolje prolaze sportovi koji su masovni u svijetu, a kod nas nisu!? Kvaliteta rezultata smanjena je s 50 bodova na 30, a kod kvalitete rezultata se više boduje rezultat u sportovima koji imaju brojni sustav natjecanja prema onima koji imaju jednu ili dvije lige i puno lakše se postižu rezultati. Time su oduzeti bodovi sportovima u kojima ima nekoliko tisuća klubova i više rangova natjecanja, a zaštićeni su klubovi koji se takmiče u jednoj jedinoj ligi u Hrvatskoj – ukazuju u Povjerenstvu.
Izmjene
U prilog ovakvog zaključka govori i pismo dr. sc. Nenada Rogulje koji se osvrnuo na aktualni model kriterija ZŠUGV-a.
– U dostavljenom materijalu preuzet je metodološki okvir kriterija iz našeg rada, ali su koeficijenti i odnosi između pojedinih kriterija u velikoj mjeri izmijenjeni. Ne znam razloge promjene koeficijenata i odnosa, ali konačni rezultat bodovanja ovim modelom u odnosu na predložene originalne parametre je potpuno različit. Nemam potrebu komentirati rezultate dobivene ovakvim “adaptiranim” kriterijima, već isključivo one koje se dobiju primjenom originalnih parametara u radu, a koje smatram znatno objektivnijim i pravičnijim. Vrednovanje sportskih udruga je zahtjevan zadatak zbog velikog broja parametara i specifičnosti sportova, pa je važno da kriteriji budu što objektivniji – upozorava Rogulja.
Povjerenstvo naglašava da je prema listi sportskih kolektiva koji dobivaju najveća sredstva lako zaključiti kojim sportskim udrugama su revidirani kriteriji pogodovali.
– Kao primjer navodimo Bejzbol klub Vindija čiji predsjednik je ujedno i predsjednik ZŠUGV-a. Bejzbol klub je 2008. godine dobivao 49.270 kn godišnje, a nakon što je njegov predsjednik postao i predsjednik ZŠUGV-a taj je iznos 2010. došao na 159.232 kn, 2011. godine na 151.456 kn te lani na 162.685 kn. U četiri godine to je porast od 230 posto. Naravno, treba pohvaliti rezultate Bejzbol kluba Varaždin i dalje poticati njegov rad, ali opet treba sagledati činjenicu da tih godina velika većina sportskih klubova bilježi smanjenje dotacije do 20 do 40 posto – upozorava Povjerenstvo.
Izuzeci
Kao primjer navode nogometne klubove za koje raspodjela sredstava nije rađena po ovom modelu već „na temelju troškova klubova koje sportske udruge imaju prema službenim osobama na utakmicama odnosno troškovi prema matičnom sportskom savezu“.
– Ovaj presedan u raspodjeli novca obrazložen je kako „treba pomoći susjedu u nevolji“ i kako je ZŠUGV-u „želja da nogomet preživi“. Međutim, svi klubovi osim NK Varaždin i NK Varaždin ŠN su u istim uvjetima kao i proteklih godina, a samo je ovaj klub u problemima. Međutim, prilikom raspodjele svi su dobili više, a NK Varaždin i ŠN Varaždin manje!? Tako se pomoglo samo klubovima županijske nogometne lige, koja se provodi pod okriljem Županijskog nogometnog saveza Varaždin, a ti klubovi i te niže lige su na granici između natjecateljskog sporta i rekreacije. Uza sve to, prema dostupnim zapisnicima Izvršnog odbora (IO) ZŠUGV-a vidi se i dodatna raspodjela novca iz gradskog proračuna mimo kriterija, uz objašnjenje da je to diskreciono pravo IO-a, što dolazi u suprotnost s njihovom izjavom da su se zalagali da Grad više samostalno ne raspoređuje taj novac bez kriterija. No sada oni rade isto, samo što se sada raspoređuje klubovima kojima su uglavnom na čelu članovi IO-a, smatraju u Povjerenstvu.
Zbog svega toga Povjerenstvo za razvoj sporta Grada Varaždina predlaže da se za bodovanje i vrednovanje sportskih udruga koriste izvorni bodovi i koeficijenti iz stručnog rada Prijedlog kriterija za financiranje sportskih udruga dr. Rogulje i dr. Papića, a ne postojeći, „adaptirani“ kriteriji. Budući da su se predstavnici članica ZŠUGV-a već složili s metodološkim načinom vrednovanja, predlažu da se izvorni koeficijenti i bodovi izravno koriste za 2014. godinu.
Vrhunski sport
Druga diskutabilna tema je raspodjela sredstava za vrhunski sport. Naime, krajem 2012. godine ZŠUGV je rasporedio sredstva namijenjena za vrhunski sport u gradu Varaždinu. Riječ je o iznosu od 400.000 kuna koje je Izvršni odbor ZŠUGV-a rasporedio samostalno, bez znanja Skupštine ZŠUGV-a i bez definiranih i prihvaćenih kriterija.
– Višestruko je upitna zakonitost i moralnost te raspodjele, pogotovo kada se analizira raspodjela i dovede u vezu s klubovima iz kojih dolaze članovi Izvršnog odbora ZŠUGV-a. Naime, neki od klubova koji su dobili sredstva nikada ranije nisu bili u krugu vrhunskih sportskih kolektiva, a prema raspodjeli sredstva za vrhunski sport su dobili najviše iznose. Takvom raspodjelom su sredstva prijašnjim korisnicima RK Varteks Di Caprio, OK Varaždin i ŽRK Koka drastično smanjena (npr. RK Varteks Di Caprio je dobio 540.000 kn 2010. godine, 225.000 kn 2011. te 40.000 2012. godine). Međutim, u raspodjelu su pak ušli neki drugi klubovi, npr. Bejzbol klub Vindija koji je 2012. godine dobio 30.000 kn, ukazuje Povjerenstvo.
Za Povjerenstvo je upitna i javnost rada Izvršnog odbora ZŠUGV-a.
– Njihovi zapisnici se tek nakon velikih pritisaka polagano počinju pojavljivati u javnosti, a pojedini klubovi se žale da do njih ne mogu doći niti na zahtjev. Prijedlog predstavnika rukometa da se u dnevni red uvrsti točka o javnosti rada IO ZŠUGV-a vješto je odbačen na ovogodišnjoj redovnoj Skupštini. Vrlo važna činjenica je i da strategije razvoja sporta nema i da njezina izrada kasni već godinu dana. Iz djelovanja ZŠUGV-a se ne vidi orijentiranost prema mladima i pravim razvojnim planovima koji će sutra donijeti više mladih u sport i uz to i bolje rezultate, ne vidi se smjer razvoja vrhunskog sporta, a način upravljanja sportskim objektima nije na tržišnim odnosima i načinu upravljanja kakav je dokazan i prisutan u našem okruženju – smatra Povjerenstvo.
Povjerenstvo u svojem razvojnom planu predlaže financiranje isključivo rada s mladima, a da se za financiranje seniorskih, vrhunskih ekipa brine Zaklada za vrhunski sport, dok bi se sportskim objektima trebalo upravljati u okviru posebne ustanove. Zasebna ustanova koja se brine i upravlja gradskim sportskih objektima nije novost niti u Hrvatskoj niti u našem okruženju, dapače čak je volontersko upravljanje gradskom imovinom izuzetak.
Ustanova
– Stručni rad donio bi uštede u ljudstvu i novcu. Tako se ne bi duplirali kadrovi za održavanje svakog objekta i povećala bi se mogućnost njihovog zajedničkog stavljanja na tržište što je dokazano da donosi povećane prihode. Okolni gradovi upravo su tako riješili ovaj problem – ukazuje Povjerenstvo.
Dodaju da ima nekoliko modela na kojima se bazira upravljanje sportskim objektima u zasebnoj poslovnoj jedinici, a studioznijim pristupom vrlo lako bi se mogao odabrati model koji bi bio najprikladniji za Varaždin.
– Primjer može biti osnivanje tvrtke d.o.o. Zadatak te tvrtke ne bi se miješao sa sportskim ciljevima i brigom oko klubova, već bi poslovao isključivo na ekonomskim osnovama. Time bi dobili na usredotočenosti svake zasebne jedinice na svoje zadatke i ciljeve (ZŠUGV, Zaklada i Ustanova). Glavni cilj Ustanove bio bi održavanje i unapređenje stanja u sportskim objektima, ali i njihovo ekonomsko poslovanje koje bi trebalo, što je moguće u datim okolnostima biti pozitivno. Ustanova bi u suradnji sa ZŠUGV-om i Zakladom te klubovima bila aktivna u organizaciji sportskim manifestacija koje bi donosile prihode, ali i samostalno organizirala pripreme ili sportske manifestacije. Sredstva koja bi na taj način bila prikupljena bila bi ulagana u novu opremu u sportskim objektima, kako bi oni postali sve konkurentniji na tržištu – smatra Povjerenstvo.
Spajanjem svih sportskih objekata pod jednu ustanovu, kako se naglašava, donijelo bi i uštede, jer bi se postojeći zaposlenici na istim ili sličnim mjestima mogli bolje iskoristiti i održavanje bi moglo postati efikasnije.
– Ustanova bi preuzela postojeće zaposlenike, ali bi preraspodjelom njihov rad postao efikasniji. Svi sportski objekti tako bi se mogli zajednički naći u ponudi, uz pomoć ureda za sportske manifestacije i prema mogućim korisnicima brže i bolje izgraditi brend „Varaždin, idealno mjesto za pripreme sportaša“. Tijekom mjeseci kada je to za pojedini sport predviđeno mogli bi se organizirati sportski kampovi za mlade sportaše iz grada, ali i šire. Plan bi bio da Varaždin postane regionalni centar izvrsnosti za pojedine sportove za koje imamo iznimne uvjete, naglašavaju u Povjerenstvu.

 

Varaždinski sport je trenutno u situaciji da posjeduje sportsku infrastrukturu (stadioni, dvorane, bazen) na kojoj bi nam mogli pozavidjeti bogati europski gradovi, a da položaj sportaša i sportskih udruga nikada nije bio lošiji. Razlog tome su, uz ostalo, aktualne gospodarske prilike.
– Varaždinski sport se dugi niz godina financirao i razvijao na teret velikih gradskih tvrtki čija imena je nosio ili još uvijek nosi dio varaždinskih sportskih klubova. Grad je tako naviknut na dugogodišnja tuđa ulaganja jednostavno smetnuo s uma da dolaskom privatizacije takva praksa prestaje jer privatni kapital ne ulaže tamo gdje nema interesa. Zajednica športskih udruga grada, glavni kreator gradske sportske politike, nažalost je nespremno dočekala takav obrat, bez vizije i strategije. Iako se stalno deklarativno zaklinjalo u razvoj sporta zbog uključivanja što više mladih, taj cilj se zbog sve težih gospodarskih i socijalnih prilika stalno potiskuje u drugi plan. Tradicijski sportovi (nogomet, rukomet, odbojka) su u Varaždinu izvan svakog sportskog, infrastrukturalnog i tradicijskog rezona prepustili mjesto novim sportovima, koji nemaju tradiciju rezultata, niti toliko članova i obožavatelja. Sportsku politiku Zajednice najbolje ilustrira činjenica da po članovima daleko najbrojniji i najviše financiran varaždinski sportski klub nema svog člana ni u Skupštini ni Izvršnom odboru Zajednice športskih udruga grada? Evidentno je da se krovna organizacija varaždinskog sporta nije uspjela prilagoditi današnjoj gospodarskoj situaciji. Svrha njezinog postojanja postala je ona sama. Čelnici ZŠUGV-a ne slažu se da se gradska sportska infrastruktura izdvoji u zasebnu tvrtku za održavanje sportskih objekata, kao što su to vrlo uspješno napravili naši susjedi Čakovec i Koprivnica s ciljem racionalizacije troškova u održavanju sportske infrastrukture. No krajnje je vrijeme da se napokon počnu primjenjivati kvalitetni i pravični kriteriji za podjelu proračunskog novca, razdiobu pojedinačnog i momčadskog (ekipnog) te profesionalnog od amaterskog sporta. U Varaždinu se treba poštovati tradicija i povijesna sportska baština. Tako, unatoč najavljivanju, Varaždin nema ni sportski muzej, iako se o njemu priča već petnaestak godina. Kako danas stoje stvari s varaždinskim sportom na sportskim objektima i borilištima, imat ćemo sve više rekreativnih klubova, sajmova, koncerata, performansa, a sve manje sportaša i sportskih događanja – upozoravaju članovi Povjerenstva.

Izvor:
Foto: