Povežite se s nama

Međimurje

Kritično stanje u čakovečkom azilu: na ulici 2.000 pasa lutalica

Objavljeno:

- dana

Pomoć

– Stanje u čakovečkom skloništu za napuštene životinje “Prijatelji” više je nego kritično, o tome se govori više od godinu dana, ali se ništa ne mijenja, a na ulicama luta dvije tisuće napuštenih pasa – rekla je voditeljica azila Aleksandra Hampamer na nedavno održanom kolegiju gradonačelnika i načelnika općina u Međimurskoj županiji.

– Najveći je problem u romskim naseljima, a rješenja nema jer se životinje ne steriliziraju – istaknula je voditeljica azila. Dosad su gradovi, općine i Županija pokrivali oko 20 posto troškova azila, a ostala su sredstva osiguravali putem dobrovoljnih priloga građana i sponzora. Početkom prosinca ove godine istekli su uglavnom svi ugovori općina i gradova koji su potpisali ugovore s čakovečkim azilom, koji je zbog prekapacitiranosti na izmaku snaga. Azil je pun, pa se psi smještaju na privremeno udomljavanje, ali su i ti domovi puni, a na ulici je i dalje sve više novih pasa lutalica.

Prema zakonskoj obvezi, jedinice lokalne samouprave dužne su sufinancirati skloništa za životinje, ali mnoge za to nemaju dovoljno sredstava. Stoga se u problem zbrinjavanja napuštenih životinja uključila i Međimurska županija, iako na to nije obvezna.

– Ove smo godine osigurali 100.000 kuna, a u proračunu za sljedeću godinu taj smo iznos udvostručili na 200.000 kuna za azil, uz financijsku pomoć općina i gradova, ali u taj problem mora biti uključena i država – kazao je župan Matija Posavec.

– Izvukli smo oko 350 pasa, ali ih više nećemo moći zbrinjavati. Dolazi zima, kujice se kote jer nisu sterilizirane, a štenci umiru od zime i gladi jer su deponije smeća očišćene. Postojao je dogovor oko čipiranja i cijepljenja s čakovečkim Bioinstitutom, ali bez pomoći države to je nemoguće riješiti – kazala je Hampamer.  S obzirom na to da je sezona parvovirusa, u azilu traže udomitelje za štence koji još nisu cijepljeni te su izloženi ovom virusu.

U padu

Broj oboljelih od salmoneloze u posljednjih deset godina u laganom je padu. Godine 2006. u Međimurju je zabilježeno 88 oboljelih, a 2015. godine 76 slučajeva salmoneloze

6 god.

Unatrag šest godina u Međimurju nije zabilježen nijedan slučaj salmoneloze sa smrtnim ishodom, a u posljednjih pet godina zabilježene su tek dvije manje epidemije

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje