Povežite se s nama

U fokusu

Križanić zatražio da se novac za zbrinjavanje varaždinskih bala osigura u Planu gospodarenja otpada RH

Objavljeno:

- dana

“VARAŽDIN JE VAŽAN KAO I SPLIT”

Hoće li više od 100 milijuna kuna potrebnih za zbrinjavanje više od 100 tisuća tona bala u varaždinskom Brezju biti osigurano Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2022.?

Upravo to je zatražio saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora.

Plan gospodarenja otpadom RH je opsežni dokument, koji predviđa konkretne aktivnosti što se tiče izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom, ali i rješavanje “gorućih problema” sanacije postojećih odlagališta otpada, istaknuo je Križanić u propćenju.

“Varaždin je važan kao i Split”

Napomenuo je da bi Planom trebalo predvidjeti sredstva za potpunu sanaciju odlagališta otpada “Karepovac” u Splitu, a on je inicirao da se sredstva osiguraju i za zbrinjavanje varaždinskih bala.

– Problem u Varaždinu, koji već gotovo desetak godina opterećuje i bivšu i aktualnu vlast, ali i građane, nije ništa manje važan od sanacije odlagališta otpada u Splitu. U ime građana Varaždina i Varaždinske županije jedino što tražim je jednak tretman za sve. Balirani otpad u Brezju ekološka je “bomba” koja svakog dana prijeti da ugrozi zdravlje stanovnika Varaždinske županije. Niti lokalna politika niti tadašnja Vlada i ministar Mihael Zmajlović nisu bili u stanju riješiti taj veliki problem. Nužno je u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022. uvrstiti sanaciju odlagališta u Brezju te osigurati sredstva – predložio je Križanić na sjednici, što su podržali članovi Odbora, pa je to ugrađeno u zaključke proslijeđene Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Zastupnik Križanić najavio je da će i dalje u sklopu svog rada u Saboru, ali i kroz službene razgovore na za to mjerodavnim mjestima, inzistirati na tome da se osiguraju sredstva za sanaciju Brezja.

Kome bi novac išao?

Međutim, slučaj varaždinskih bala je pravno iznimno kompliciran. Naime, bale su predmet čak dva sudska spora. Fond za zaštitu okoliša čeka presudu Upravnog suda koji bi trebao dati ocjenu može li Fond provesti natječaj za zbrinjavanje bala, što je pokušao učiniti još 2014., no Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je taj natječaj poništila.

S druge strane, zajednica ponuditelja predvođena C.I.O.S.-om je podnijela tužbu protiv Grada Varaždina jer s njima tri i pol godine nakon provođenja koncesijskog natječaja nisu potpisali ugovor kojim bi bale odložili na odlagalište u Davoru.

Osim toga, na snazi je rješenje inspekcije Ministarstva zaštite okoliša koja je još 2007. naredila hitno uklanjanje bala iz Brezja, i to Varkomu koji se vodi kao posjednik bala.

U kuloarima se pak može čuti da Centar za gospodarenje otpadom Piškornicom i dalje namjerava kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime bi – ne bude li krenula gradnja najavljivanog Centra za cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku – osigurali pogon u kojem bi zbrinjavali otpad iz gradova i općina, a pritom onda navodno računaju da bi zbrinuli i varaždinske bale.

Dakle, budu li u Planu gospodarenja otpadom osigurana sredstva za zbrinjavanje bala, morat će se razriješiti i dvojba tko će taj posao voditi: treba li taj novac ići Fondu za zaštitu okoliša, Gradu Varaždinu ili pak Varkomu kao posjedniku bala?

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Božinović: „1. veljače nije datum kada će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U srijedu, 20. siječnja, Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove informacije o pandemiji koronavirusa.

Krunoslav Capak rekao da je da danas imamo 902 oboljela te usporedio brojke s brojkama od prošlog tjedna.

– Prije tjedan dana imali smo 1135 oboljelih. Ako pogledamo 14-dnevne incidencije u EU, Hrvatska je na sedmom mjestu – rekao je Capak i dodao da su do danas cijepljene 54.304 osobe.

Ministar Vili Beroš rekao je da je Hrvatska u pozitivnim epidemiološkim trendovima te da su hospitalizirana 1603 bolesnika, što je 110 manje nego jučer.

– To je veliki pad, no, imamo dva bolesnika na respiratoru više nego jučer, to poziva na oprez. Smanjenje osobnih kontakata na najmanju mjeru je garancija zaustavljanja epidemije – istaknuo je Beroš.

Alemka Markotić odgovorila je na pitanje o novom soju virusa, britanskom, koji se, kako se čini, brže širi među djecom, a pojavio se, između ostalog, u Sloveniji i Mađarskoj.

– Trebamo biti oprezni, puno više ljudi može biti zaraženo, a to znači i više ljudi u bolnicama. Pratit ćemo situaciju, sekvencionirat ćemo u Klinici za infektivne bolesti jedan postotak tih uzoraka, mi smo se prijavili da imamo kapacitet koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Oni koji moraju putovati u zemlje gdje ima više slučajeva, trebaju kazati svojim liječnicima – rekla je Markotić, dodavši da postojeća cjepiva djeluju i na mutacije virusa.

Što se tiče popuštanja mjera, Davor Božinović rekao je da će se pratiti stanje sljedećih desetak dana te da će na temelju učinka mjera imati odgovor i donijeti odluku.

– Mi smo, kao što vam je poznato, od prvog dana imali vlastiti pristup epidemiji koji nas je uglavnom držao u skupini zemalja koje se dobro nose s epidemijom. Naravno, zbog našeg položaja i gospodarskih veza, zbog turizma, ali i brojne dijaspore, posebno smo bili pažljivi, još uvijek smo, pratimo trendove izvan Hrvatske. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom u nas, ali trajno rješenje ove svjetske krize je u promjeni pandemijske klime. Mjere koje ćemo donosit, pogotovo za 10-11 dana, bit će proizvod razgovora, ali osnovno je stanje epidemiološke situacije kod nas. Nikad nismo išli po automatizmu ili copy-pasteu drugih. Situacija je trenutno dobra, ali nije sve iza nas. 1. veljače sigurno nije datum kad će se dogoditi nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera – rekao je Božinović.

Na pitanje novinara o nuspojavama na cjepivo, Capak je rekao da su primili 167 sumnji na nuspojave na Pfizerovo te šest sumnji na Modernino cjepivo.

– To su uglavnom kratkotrajna temperatura, glavobolja, mučnina. Primili smo i nekoliko alergijskih reakcija. To je nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro – otkrio je Capak.

Postavlja se pitanje o zbrinjavanju infektivnog otpada.

– Imali smo nekoliko međuresornih sastanaka, na tragu smo nekih rješenja. Što se tiče kratkotrajnih rješenja, KB Dubrava je dodatno dogovorila zbrinjavanje. Nabavljen je kontejner za prešanje, to smanjuje volumen. Postoje i srednjoročna te dugoročna rješenja. Ta dugoročna rješenja zahtijevala bi promjene zakona, a mi nemamo ni spalionicu opasnog otpada – rekao je Beroš.

Zdravstvene ustanove mogu u svom krugu zbrinjavati otpad te je najbolja mjera zbrinjavati ga tamo gdje se on stvara, rekao je Stožer, dodavši da se izrađuje projekt da se omogući ustanovama da zbrinu otpad do razine komunalnog otpada.

Višak infektivnog otpada sa Zarazne je zbrinut u posebnim hermetički zatvorenim plastičnim kontejnerima, rekla je Markotić.

Nastavite čitati

U fokusu

Zatvoreni kafići, teretane…Hoće li se te mjere nastaviti čak do Uskrsa?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Popuštanja mjera još neće biti i gotovo je sigurno da će se i nakon 31. siječnja produljiti većina postojećih mjera koje su trenutno na snazi u vezi suzbijanja širenja koronavirusa, neslužbeno doznaje Jutarnji list.

Naime, prema pisanju tih novina, epidemiolozi i Stožer nisu skloni ikakvom popuštanju jer smatraju da „toplije vrijeme moramo dočekati s niskim brojevima, a isto tako je i strah od zaraznijih sojeva prevelik“.

Njihovi su sugovornici također istaknuli da najnovija istraživanja pokazuju da djeca, iako jako dobro podnose virus, ipak dosta šire zarazu, stoga će škole, pretpostavljaju, biti zatvorene do daljnjeg (u školskim klupama su samo učenici nižih razreda i maturanti). Ako i dođe do nekih popuštanja, ona će biti simbolična, i prema njihovim informacijama, ipak je najizglednije „da ćemo se do Uskrsa ipak čuvati uz stroge mjere“.

Podsjetimo, strogi lockdown koji će trajati do 14. veljače najavila je ovih dana Njemačka (obavezno nošenje maska u trgovini i javnom prijevozu, rad od kuće gdje je to moguće i sl.), a i ostale europske zemlje uvode i najavljuju oštrije mjere. Razlog tomu je pojava novog soja virusa, koji u Hrvatskoj još nije zabilježen.

– Za sada, moramo reći da se, čak u ovom ogromnom novom valu koji se bilježi u cijeloj Europi, mi dobro držimo i očekujem jedno odgovorno ponašanje u Hrvatskoj, a siguran sam u to i ubuduće – rekao je jučer varaždinski župan nakon primanja prve doze cjepiva.

Nastavite čitati