U Hrvatskoj sve više ovisnih o igrama na sreću pa će zakon biti postrožen
Vlada je 11. srpnja Hrvatskom saboru uputila izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću, kojima se puno restriktivnije regulira...
U fokusu
Križanić zatražio da se novac za zbrinjavanje varaždinskih bala osigura u Planu gospodarenja otpada RH
“VARAŽDIN JE VAŽAN KAO I SPLIT”
Hoće li više od 100 milijuna kuna potrebnih za zbrinjavanje više od 100 tisuća tona bala u varaždinskom Brezju biti osigurano Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2016. – 2022.?
Upravo to je zatražio saborski zastupnik HDZ-a Josip Križanić na sjednici Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora.
Plan gospodarenja otpadom RH je opsežni dokument, koji predviđa konkretne aktivnosti što se tiče izgradnje regionalnih centara za gospodarenje otpadom, ali i rješavanje “gorućih problema” sanacije postojećih odlagališta otpada, istaknuo je Križanić u propćenju.
“Varaždin je važan kao i Split”
Napomenuo je da bi Planom trebalo predvidjeti sredstva za potpunu sanaciju odlagališta otpada “Karepovac” u Splitu, a on je inicirao da se sredstva osiguraju i za zbrinjavanje varaždinskih bala.
– Problem u Varaždinu, koji već gotovo desetak godina opterećuje i bivšu i aktualnu vlast, ali i građane, nije ništa manje važan od sanacije odlagališta otpada u Splitu. U ime građana Varaždina i Varaždinske županije jedino što tražim je jednak tretman za sve. Balirani otpad u Brezju ekološka je “bomba” koja svakog dana prijeti da ugrozi zdravlje stanovnika Varaždinske županije. Niti lokalna politika niti tadašnja Vlada i ministar Mihael Zmajlović nisu bili u stanju riješiti taj veliki problem. Nužno je u Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2016.-2022. uvrstiti sanaciju odlagališta u Brezju te osigurati sredstva – predložio je Križanić na sjednici, što su podržali članovi Odbora, pa je to ugrađeno u zaključke proslijeđene Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.
Zastupnik Križanić najavio je da će i dalje u sklopu svog rada u Saboru, ali i kroz službene razgovore na za to mjerodavnim mjestima, inzistirati na tome da se osiguraju sredstva za sanaciju Brezja.
Kome bi novac išao?
Međutim, slučaj varaždinskih bala je pravno iznimno kompliciran. Naime, bale su predmet čak dva sudska spora. Fond za zaštitu okoliša čeka presudu Upravnog suda koji bi trebao dati ocjenu može li Fond provesti natječaj za zbrinjavanje bala, što je pokušao učiniti još 2014., no Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je taj natječaj poništila.
S druge strane, zajednica ponuditelja predvođena C.I.O.S.-om je podnijela tužbu protiv Grada Varaždina jer s njima tri i pol godine nakon provođenja koncesijskog natječaja nisu potpisali ugovor kojim bi bale odložili na odlagalište u Davoru.
Osim toga, na snazi je rješenje inspekcije Ministarstva zaštite okoliša koja je još 2007. naredila hitno uklanjanje bala iz Brezja, i to Varkomu koji se vodi kao posjednik bala.
U kuloarima se pak može čuti da Centar za gospodarenje otpadom Piškornicom i dalje namjerava kupiti MBO tvornicu u Varaždinu, čime bi – ne bude li krenula gradnja najavljivanog Centra za cijelu sjeverozapadnu Hrvatsku – osigurali pogon u kojem bi zbrinjavali otpad iz gradova i općina, a pritom onda navodno računaju da bi zbrinuli i varaždinske bale.
Dakle, budu li u Planu gospodarenja otpadom osigurana sredstva za zbrinjavanje bala, morat će se razriješiti i dvojba tko će taj posao voditi: treba li taj novac ići Fondu za zaštitu okoliša, Gradu Varaždinu ili pak Varkomu kao posjedniku bala?
Izvor:
Foto: Arhiva RT
U fokusu
U Varaždinskoj županiji i Međimurju lani zabilježene najveće stope oporabe otpada
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je Izvješće o komunalnom otpadu za 2023. koji pokazuje neznatno smanjenje od 0,6 posto tog otpada u odnosu na 2022., ali je istaknula kako se nastavlja trend porasta odvojeno sakupljenog otpada i iznosio je 48 posto.
– U 2023. godini je ukupno nastalo 1.833.341 tona komunalnog otpada, što je u odnosu na 2022., zanemarivo smanjenje od 0,6 posto. Godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku iznosila je u 2023. godini 474 kilograma, što je jednako vrijednosti iz 2022., ali je još uvijek značajno niža od prosjeka zemalja EU koji je prema podacima u 2022. iznosio 513 kilograma po stanovniku – istaknula je ministrica Vučković.
Rekla je da najviše otpada po stanovniku nastaje u primorskim županijama što je posljedica turizma. U ukupnim količinama komunalnog otpada, otpad iz turizma na nacionalnoj razini sudjeluje s udjelom od oko 10 posto.
Ministrica Vučković ističe kako se u 2023. nastavlja trend porasta udjela odvojeno sakupljenog komunalnog otpada koji je iznosio 48 posto. Rekla je da se 2017. godine 72 posto otpada nije odvajalo, a u 2023. 52 posto.
Od 2015. do 2023. bilježi se porast odvojenog sakupljanja otpada za 24 postotna boda.
Broj jedinica lokalne samouprave s odvojenim sakupljanjem otpada povećao se od 2017. sa 457 na 531, odnosno samo njih 25 nije uvelo odvojeno sakupljanje otpada.
Kod 65 posto jedinica lokalne samouprave, odnosno njih 363 je u 2023. rasla stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na 2022.
Vučković ističe da 13 jedinica lokalne samouprave, od toga njih 12 iz Međimurske županije, imaju stopu odvajanja otpada iznad 62 posto, a što svjedoči o jednom dodatnom i pozitivnom primjeru u cijeloj Hrvatskoj.
U 2023. bila su aktivna 282 reciklažna dvorišta. Stopa oporabe u 2023. iznosila je 38 posto, što je u odnosu na 2022. povećanje za četiri postotna boda.
Stopa odlaganja otpada u 2023. iznosila je 52 posto, a do 2035. godine potrebno je smanjiti odlaganje komunalnog otpada na 10 posto.
U 2023. godini su najveće vrijednosti procijenjene stope oporabe otpada, kao i prethodnih godina, zabilježene u Međimurskoj županiji – 56 posto, Varaždinskoj 55 posto i Koprivničko-križevačkoj 49 posto. Najniže vrijednosti stope oporabe imaju Ličko-senjska (23 posto) i Dubrovačko-neretvanska županija (26 posto). Jednak poredak županija je i kod stope recikliranja.
Stopa recikliranja je u 2023. porasla za dva postotna boda u odnosu na 2022. i iznosila je 36 posto, a time još uvijek u Hrvatskoj nije dostignut cilj iz Okvirne direktive o otpadu koji iznosi 50 posto. Ministrica kaže da je trend pozitivan i nastojat će ga i dalje ubrzavati.
Ako se razmatra razdoblje od 2020. do 2023. vidljivo je kako se najbolji rezultati postižu kod otpadnog metala, papira i kartona te stakla, dok je značajne napore potrebno uložiti u unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnom plastikom i biootpadom, ali i stakla, poručila je ministrica Vučković.
Najavila je da će se do kraja listopada objaviti natječaj od 58 milijuna eura za recikliranje građevnog otpada, biootpada i otpadne plastike.
U fokusu
Bivši zapovjednik Hrvatske vojske Robert Hranj ima novi posao
Bivši načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni admiral Robert Hranj, novi je predsjednik Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost SDP-a
Ovo prvo kadrovsko pojačanje izglasalo je u četvrtak popodne Predsjedništvo SDP-a, piše Jutarnji list.
Medij dalje piše da je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić među svoje prioritete u vođenju stranke stavio upravo obrambenu politiku i ulogu Hrvatske unutar NATO-a, pa će mu Hranj, kao dugogodišnji iskusni časnik koji je, među ostalim, bio i zamjenik vojnog predstavnika za NATO u Vojnom predstavništvu RH pri NATO i EU u Bruxellesu, te koji je i kao načelnik stožera također sudjelovao na mnogim sastancima na vrhu NATO-a, dobro doći kao savjetnik.
Kulturaprije 1 sat
U srijedu u Varaždinu okrugli stol – spomenik kao šaka u oko?
Život i društvoprije 14 sati
Artur Kulčar 1944. robija u Grazu radi vrijeđanja Wehrmachta i oružanih prijetnji Švabicama!
Život i društvoprije 15 sati
Hrvatski Crveni križ pokreće apel za pomoć stanovništvu u Bosni i Hercegovini
Život i društvoprije 17 sati
Održana prva radionica u projektu uspostave Talent centra za robotiku za predškolce u Petrijancu
Život i društvoprije 19 sati
Brankica Kovaček nakon 44 i pol godine otišla u mirovinu: Da biram ponovo, odabrala bih isto
Sponzoriraniprije 3 dana
Međimurske vode stipendiraju učenike
JAVNI NATJEČAJza dodjelu stipendija Međimurskih vodaza deficitarna zanimanja za učenike srednjih škola upisanih uškolsku godinu 2024./2025. Međimurske vode raspisuju natječaj...
Sponzoriraniprije 4 dana
Poziv vlasnicima preko čijih nekretnina će prolaziti dionica državne ceste D24, dionica Pece-Donje Makojišće-Madžarevo
O G L A S HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, u skladu sa svojim planom i programom izgradnje cesta,...
Sponzoriraniprije 3 tjedna
FOTO U Trnovcu Bartolovečkom otvorena rođendaonica – pregršt sadržaja za nezaboravne dječje proslave
U petak je u Trnovcu Bartolovečkom otvorena nova rođendaonica ˝Hakuna Matata˝ i to na adresi Male ledine 37. Ova će...
