Anglist iz Čakovca, dr. sc. Krunoslav Mikulan, koji predaje na čakovečkom odsjeku Učiteljskoga fakulteta, izdao je novu knjigu.

Radi se o romanu “Zmaj ispod Staroga grada”, koji se temelji na legendi prema kojoj ispod franjevačkoga samostana u centru grada. Legendi o zmajevima u razbim dijelovima Međimurja ima još pa bi se moglo raditi o ukupno pet zmajeva koji “spavaju” ispod raznih mjesta. Spominju se još neke lokalne pučke legende, poput one o vatrenome čovjeku (kao manifestaciji nesretne duše), vješticama, vampirima i vukodlacima, ili pak starohrvatske legende o bogu Velesu.

Ostatak opusa dr. Mikulana

Tajni prolaz

Četvoro djece, dvije djevojčice i dva dječaka, otkrivaju tajni prolaz koji vodi u podzemlje dvorca te pronalaze golemi kostur dug nekoliko stotina metara i jedno jaje u kojem se, nadaju se, nalazi mali zmaj. Postupno otkrivaju da su mnoge legende utemeljene, ali ne baš onako kako to piše u knjigama ili na internetu. Postupno otkrivaju da su mnoge legende utemeljene, ali ne baš onako kako piše u knjigama ili na internetu. Otkrivaju i da i oni sami posjeduju neke natprirodne sposobnosti koje im pomažu u borbi protiv tajanstvenih osoba koje ih pokušavaju zarobiti.

Gdje se odvija radnja romana?

– Osim u Čakovcu, radnja se događa i u Trakošćanu, Velikom Taboru, i Štrigovi, dok se završna borba protiv kraljice vampira odvija u podzemlju Staroga grada u Varaždinu. Naime, u Čakovcu vladaju vukodlaci koji svoje sjedište imaju u Starom gradu Zrinskih, a u Varaždinu stoluje vampirska kraljica koja se sa svojim sljedbenicima skrasila u varaždinskome Starom gradu. Vukodlaci i vampiri u stalnom su sukobu.

Po čemu je djelo specifično?

– Za razliku od uobičajenoga prikaza likova u fantastičnoj književnosti, u kojem glavni junaci uz sebe imaju mentora koji ih podučava, ili pak pronalaze neku knjigu iz koje mogu naučiti nešto o svojem porijeklu ili potencijalnoj sudbini, u ovome romanu djeca postupno sama otkrivaju djeliće zagonetke nastojeći shvatiti što se zapravo događa. Sklapaju čvrsto prijateljstvo zahvaljujući kojem nadvladaju sve nedaće. Iako je tema romana povezana sas starim legendama i događajima iz daleke prošlosti, glavni junaci koriste sva raspoloživa suvremena sredstva (dronove, mobitele, interaktivne aplikacije, hakiranje…) da bi riješili zagonetku tajnoga prolaza i spasili sebe i svoje bližnje.

Kako je došlo do ideje za roman?

– Prije četiri godine moj sin trebao je za domaću zadaću napisati detektivsku priču. Zajedno smo smislili priču o privatnom detektivu Flavijanu te smo iz zadaće dobili peticu. Budući da sam godinama skupljao stare pučke legende, jednoga dana, dok sam sa sinom šetao dvorištem dvorca Zrinskih, ispričao sam mu je legendu o zmaju, odnosno pozoju. Zaključio sam da bi to bila odlična tema za neku novu priču za djecu, a zatim se iz toga razvio čitavi roman.

Da bi se detektivu Flavijanu odala počast, on se u jednoj sceni pojavljuje u romanu, a priča o njegovom prvom slučaju besplatno se može skinuti na Facebook stranici „Zmajeva družina“.

Dr. sc. Mikulan je mnogo pisao o raznim postrojbama s ovih prostora

Dubravka Težak autorica je pogovora romana, u kojem piše:

“Zmaj, kao mitološko biće, pojavljuje se u vjerovanjima mnogih naroda i pronalazi mjesto kao čest motiv i lik u umjetničkim djelima, pa tako i u književnosti. U starijim pričama zmajevi obično predstavljaju zlo, u bajkama se pojavljuju kao otimači djevojaka, no u novijim fantastičnim pričama naići ćemo i na dobre zmajeve poput Fuhura, zmaja srećonoše, iz “Beskrajne priče” Michaela Endea. Izgledom su obično zastrašujući, dijelovi tijela često podsjećaju na druge životinje (zmije, krokodile, šišmiše…), nerijetko imaju i više glava, a iz čeljusti rigaju vatru.

I diljem Hrvatske nailazimo na brojne legende o zmajevima. Krunoslav Mikulan u svojoj prvoj knjizi namijenjenoj djeci “Zmaj ispod Staroga grada” pošao je od legende svojega kraja o zmaju. On spava ispod Staroga grada Zrinskih u Čakovcu, ali je tako velik da mu je ispod dvorca srce, glava ispod crkve, a rep kod željezničke postaje. Legende su zahvalan materijal za rasplamsavanje dječje mašte, pa tako uz ovu i neke druge legende međimurskoga kraja postaju pokretač uzbudljivih događaja i pustolovina u romanu.
Najprije upoznajemo dječaka Vatroslava, kojega u početku doživljavamo kao tipično dijete suvremenoga trenutka, ovisno o računalnim igricama, ali podatak koji nam autor daje – voli čitati knjige o Drugome svjetskom ratu, pa i među računalnim igricama bira one povijesne u kojima sam može mijenjati tijek povijesti – u startu izdiže Vatroslava iz tipičnosti, ukazuje nam na jednu njegovu osobinu koja je bitna za akcijski roman: voli biti sudionik događanja, voli utjecati na događaje.

Vatroslav kreće u peti razred osnovne škole. Preselio se u drugi grad i promijenio školu, dakle dolazi u novu sredinu i već prvi dan postaje žrtvom vršnjačkoga nasilja. Iako u svojim igricama vrlo vješto sam svladava stotine strašnih neprijatelja, u stvarnosti ga od opakih vršnjaka spašava djevojčica. Prijatelje kojima se okružio naoko je stekao slučajno. Ušavši u novi razred, jedino slobodno mjesto pronašao je u klupi pokraj Sebastijana. Sretna okolnost jer je i Sebastijan volio igrice. Djevojčica Morana spasila ga je od nasilnika u parku, a inače je slovila kao problematična i nesocijalizirana osoba. Niku je pak, spretnu hakericu, prirodna radoznalost privukla novome učeniku. Međutim, buduća događanja pokazat će da izbor prijatelja možda i nije bio tako spontan kako se činilo.

Magija podzemlja

Dakle, četveročlana dječja skupina upušta se u istraživanje podzemnih hodnika ispod Staroga grada u Čakovcu. Svaki odlazak u podzemlje predočava im neku novu tajnu. Odgonetavaju čudne znakove, pronalaze golem kostur i jedno jaje za koje pretpostavljaju da je zmajsko. Bivaju teleportirani, dolaze u posjed čarobnih predmeta… Dok je Sebastijan otpočetka sklon vjerovanju u postojanje čudesnih, nadnaravnih pojava, Nika, koja je među njima najčvršće stajala na zemlji, najdulje je odbijala prihvatiti činjenicu da svijet koji poznaje i nije tako jednostavno objašnjiv racionalnim kategorijama. Četiri protagonista shvatit će da i oni sami posjeduju neke osobine koje nadilaze sposobnosti običnih ljudi, a i čitatelj će istovremeno shvatiti kako ne čita običan pustolovni roman, već je radnja romana skrenuta u drugom žanrovskom smjeru, prema spekulativnoj fikciji.

U literaturi za mladež roman strave trenutačno je vrlo popularna vrsta. Naročito su omiljeni romani o vampirima nakon vrtoglavoga uspjeha Vampirskih dnevnika, američke tinejdžerske horor-serije autora Kevina Williamsona iz 2009. godine. Čitatelj se, dakle, suočava sa spoznajom da je Morana vještica, Nika vampirica, Sebastijan vukodlak, a Vatroslav zmajočovjek. Za razliku od takvih bića u staroj literaturi koja su činila zlo, naša četvorka svoje moći koristi u borbi protiv zla. Vrlo je zanimljivo postignut sklad starine i suvremenosti. Izvore čudnih događanja djeca traže u starim legendama i vjerovanjima, ali pritom se obilato služe suvremenom tehnologijom poput računala, mobitela, dronova…

Iako su izbjegli pogibeljima koje su im prijetile, ne možemo reći da se sve sredilo i privelo sretnom svršetku jer na kraju se veliko jaje, koje su pronašli, počinje otvarati i time autor zapravo nagoviješta nastavak. Što će se izleći iz jajeta? Mali zmaj? Hoće li biti dobar ili zao? Poguban prema djeci koja su mu omogućila da se izlegne ili zahvalan i dobronamjeran? Otvaranje jajeta na kraju romana očito je početak nekih novih uzbudljivih pustolovina.”

Knjiga će za kupovinu biti dostupna u Knjižari Ljevak.

Komentari

Komentara