Povežite se s nama

Kultura

Kultura avarskog doba razvijala se i u varaždinskom Brezju i Staroj vesi u Nedelišću

Objavljeno:

- dana

Do 9. veljače u Arheološkome muzeju u Zagrebu može se razgledati velika međunarodna izložba „Avari i Slaveni“, koja je nastala u suradnji s trima muzejima iz Slovačke, stoga je i podijeljena na dva dijela: „Avari i Slaveni sjeverno od Dunava“ i „Avari i Slaveni južno od Drave“.

Potonji, hrvatski dio izložbe kao autorice potpisuju kustosice Anita Dugonjić i Anita Rapan Papeša te su ga zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci, dok su eksponate posudile mnoge ustanove, pa tako i Gradski muzej Varaždin te Muzej Međimurja Čakovec.

Bogat i atraktivan postav

Izložba ima i zabavne sadržaje

Iznimna zemljopisna raširenost nalazišta na kojima su izlošci pronađeni nije neobična jer su Avari u 6. stoljeću pristigli iz duboke Azije, s područja koje se protezalo od Kirgistana pa sve do Koreje! Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka. Na dugom putu prema Europi pridružuju im se Ujguri, potom zauzimaju velik dio istočne Europe, od Azovskog mora do Šleske, pokorivši pritom Hune, bugarska plemena i slavenske Ante iz Karpata, da bi već 568. godine zagospodarili cijelom Panonskom nizinom, a uskoro u plemenskom savezu sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo avarskom, nego avarodobnom, jer su u njezinu nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih zajednica germanskog i romanskog porijekla. Poznata je, primjerice, teza da je naziv „Hrvati“ isprva označavao povlaštenu ratničku kastu unutar Avarskoga Kaganata. No, izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.

Temat o konjskoj opremi

A ta je kultura ostavila tragove i na područjima na kojima danas živimo – osim u Slavoniji i Srijemu, važna avarodobna naselja pronađena su i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Najznačajnija su ona u varaždinskom Brezju i na livadi Stara ves u Nedelišću. Istraživači se uglavnom slažu da su ondje obitavali Slaveni, čije je širenje omogućila heterogena struktura avarskog društva.

Na Plitvici

Stoga se livada Stara ves – eto otkud joj naziv! – u Nedelišću smatra najstarijim slavenskim naseljem zabilježenim u Hrvatskoj, s najstarijom ranoslavenskom zemunicom, koja potječe s početka 7. stoljeća. Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.

Veća nalazišta otkrivena su u Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.

Ratnik pokopan sa svojim konjem

Stremeni iz Šarengrada

Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema. Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška, a među njima bilo je i žena. Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.

Posuda pronađena u Nedelišću

Razni primjerci nakita

Šamanizam

O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova. Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u nebeskim sferama.

Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk”

Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku. Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.

Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost… U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“

Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!

Kultura

U Ludbregu 16. kolovoza uživajte u klasičnoj indijskoj glazbi

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon produženog vikenda imat ćete jedinstvenu priliku uživati u klasičnoj indijskoj glazbi.

Naime, „Glazbeni kolovoz“ u organizaciji Centra za kulturu i informiranje Ludbreg ugostit će jednog od istaknutijih glazbenika današnje Indije Arnaba Bhattacharya koji redovito obilazi svijet, donoseći indijsku klasičnu glazbu i tradicionalni žičani instrument zvan sarod na međunarodne glazbene pozornice.

Tijekom hrvatske mini turneje u sklopu koje stiže i u Ludbreg, njega će na tabli pratiti Rohen Bose također jedan od istaknutih indijskih glazbenika.

Koncert će se održati 16. kolovoza u atriju dvorca Batthyany u Ludbregu s početkom u 20 sati.

Broj mjesta za ovaj koncert je ograničen. Besplatne ulaznice možete podići u tajništvu Centra za kulturu i informiranje D. Novak (Trg Svetog Trojstva 19) radnim danom od 7:30 do 15 sati.

Nastavite čitati

Kultura

Promocija zbornika KUU-a ‘Lipa’ u nedjelju, 14. kolovoza, u Scheierovoj zgradi u Čakovcu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

S jedne od prijašnjih promocija zbornika. FOTO: Ivan Grahovec

Promocija zbornika KUU-a “Lipa” Gornji Mihaljevec pod nazivom “Šaputanje lipe” održat će se u nedjelju, 14. kolovoza, u Scheierovoj zgradi u Čakovcu.

Svečanu promociju otvorit će predsjednica KUU-a “Lipa” Jasenka Novak. Na promociji će pjesnici iz svih hrvatskih krajeva čitati svoje pjesme, među njima i Ivan Grahovec. U pauzama će pak glazbene brojeve izvoditi Evelin Novak i Marija Jambrošić.

– Vaše mjesto vas čeka – veselimo se vašem dolasku! – poručuju iz Udruge.

Program će voditi Jakob Trupković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje