Rođendan Gradskog muzeja Varaždine

Gradski muzej Varaždin prošlog je tjedna proslavio 90. rođendan. Tijekom tih je godina postao jednom od najznačajnih kulturnih institucija grada, velika kocka u mozaiku priče o Varaždinu kao gradu kulture.

Jednako kao i 1925. godine, kada je utemeljen na poticaj Varaždinskog muzealnog društva u prostorijama utvrde Stari Grad – kada su jezgru prvotnog postava činili predmeti ponajviše iz donacija poznatih varaždinskih obitelji – tako je i današnji fundus najvećim dijelom rezultat donacija, kako samih slikara, tako i njihovih nasljednika.

Muzej danas vlasnik čak 150 tisuća pojedinačnih izložaka

Bogati fundus

Raznovrsnost zbirke dovela je do sedam specijaliziranih odjela – Arheološkog, Povijesnog, Kulturnopovijesnog, Etnografskog, Entomološkog, Konzervatorsko-restauratorskog te Galerije starih majstora.

Na taj je način Muzej danas vlasnik čak 150 tisuća pojedinačnih izložaka. Raznovrsnost zbirke dovela je do sedam specijaliziranih odjela – Arheološkog, Povijesnog, Kulturnopovijesnog, Etnografskog, Entomološkog, Konzervatorsko-restauratorskog te Galerije starih majstora.

U Gradskom muzeju su sretni zbog vrijednih donacija kojima obogaćuju zbirku jer novca za otkup nemaju. Zadnja od njih bila je donacija Jarak.

– Tom smo donacijom značajno obogatili našu skromniju zbirku skulptura. One su skupocjene, osobito ako su izrađene u bronci. Ne možemo spomenuti sve donatore kojima smo beskrajno zahvalni, ali recimo tu je i Nina Režek Vilson, koja je prije nekoliko godina poklonila opsežnu zbirku – blizu preko 600 karikatura – Ive Režeka. Slikar Pavle Vojković poklonio nam je veliki dio svojih djela, kao i slikarica Vera Kurtner.

Donacije i pokloni

Odjeli su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti u samoj gradskoj jezgri – Starom gradu, palači Sermage, palači Herzer te kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada.

U Gradskom muzeja i kad “nema posla” posla ima. Slijedeći suvremene muzeološke tendencije, GMV se sve više otvara i drugim oblicima kulturnih sadržaja. Nerijetko će se u nekom od prostora GMV-a održati koncert, kazališna predstava, stručni skupovi…Ali za zaposlene trenutno je najveći posao do danas popis neregistrirane građe.

Ipak, izložbe su njezina, kao i osnovna ljubav većine djelatnika. – U vrijeme kad je bilo više sredstava nerijetko su na programu bile retrospektive pojedinih umjetnika, kao što su Đuro Seder, Branko Ružić, Kosta Angeli Radovani… Kroz izložbe ujedno obogaćujemo fundus jer umjetnici su nakon svake izložbe dužni ostaviti jedan svoj rad.

Osim tako prikupljane građe tu su i brojni pokloni umjetnika povodom nekih značajnijih obljetnica. Odjeli su smješteni u nekoliko građevina spomeničke vrijednosti u samoj gradskoj jezgri – Starom gradu, palači Sermage, palači Herzer te kuli stražarnici u kompleksu Staroga grada. U sklopu muzejskih odjela trenutno su uređena četiri stalna muzejska postava – Kulturnopovijesnoga odjela u Starom gradu, Entomološkog u palači Hercer te Galerije starih i novih

Kroz sve Odjele GMV-a godišnje prođe oko 50 tisuća posjetitelja.

Izložbe po Europi

U Muzeju su ponosni na izložbe svojih postava u europskim muzejima. – Primjerice, izložba Velika imena hrvatske umjetnosti, gdje smo predstavili ono najvrednije iz našeg fundusa, viđena je u Budimpešti, Bratislavi, lani u Beču, a iduće će godine i u Prag. Tako smo se na neki način, vjerujemo, odužili i umjetnicima koji su nam donirali svoje radove povodom 60. rođendana, prije 30 godina.

Muzej je, kao prvi hrvatski muzej 1994. godine, nominiran za Nagradu europskoga muzeja godine

Kroz sve Odjele GMV-a godišnje prođe oko 50 tisuća posjetitelja. Najveći broj njih, zahvaljujući djeci, obilazi izložbu Svijet kukaca. Muzej je, kao prvi hrvatski muzej 1994. godine, nominiran za Nagradu europskoga muzeja godine, koju dodjeljuje Europski muzejski forum. Lani je u kategoriji za najbolju realiziranu izložbu u 2014. godini HMD nagradilo autoricu Spomenka Težak iz GMV-a za izložbu Narod u nevolji – Veliki rat na varaždinskom području.

Srijeda u Muzeju

Program koji, iako uveden tek početkom prošle godine, danas nezaobilazan dio štovatelja varaždinske kulturne scene, je Srijeda u Muzeju, pod vodstvom Anite Peričić. Riječ je o mozaiku raznovrsnih tjednih događanja. Program se održava tijekom gotovo cijele godine, osim u ljetnim mjesecima i prosincu, i to svake srijede, u 19 sati, u prostorima GMV-a. Ulaz je besplatan. Javnost i struka ocijenili su Srijedu u Muzeju kao vrlo inovativni program, čemu u prilog govori i podatak o iznimnoj posjećenosti od nekoliko tisuća ljudi godišnje.

Varaždin pod krunom Habsburgovaca

U slavljeničku godinu Muzej je ušao jednim od najvećih projekata zadnjih godina – Izložbom “Varaždin pod krunom Habsburgovaca”, koja će biti postavljena cijelu godinu. Prezentira se 360 predmeta koji se nalaze u GMV-u, ali tu su i posuđeni predmeti. – S obzirom na to da je Varaždin od 1756. do 1976. bio glavni grad Hrvatske, to je period u kojemu su Habsburgovci bez daljnjega, u svojih 400 godina vladavine Hrvatskom ostavili najjači trag na Varaždin. Grad je živio i disao njihovim životima. Mislim da je samim tim što smo koristili arhitekticu Vanju Ilić u projektu vizualizacije uprizorenja predmeta dobili odličnu izložbu koja bi mogla biti postavljena u bilo kojem svjetskom muzeju. Za izložbu su restaurirana mnoga djela, rekla je Mirjana Dučakijević, jedna od glavnih autorica izložbe.

Izvor:
Foto: GMV