Povežite se s nama

U fokusu

Kupnja psa bez rodovnice potiče hiperprodukciju pasa i puni azile

Objavljeno:

- dana

Kada ljudi razmišljaju o kupnji psa, odluka bi morala biti prije svega odgovorna. Budući da se radi o živom biću, odgovorna odluka znači uzeti u obzir bitne činjenice kao što su vlastite mogućnosti, a ne samo želje, i najvažnije – educirati se.

Prije nego nešto kupujemo, trebali bismo htjeti znati zašto, kako, gdje i što točno kupujemo.

U Hrvatskoj prilično rijetko nailazimo na ljude koji kupuju psa s rodovnicom, odnosno “s papirima”. Većina će reći da im “papiri” ne trebaju, pa se odluče za jeftiniju varijantu, za pse oglašene na raznim internetskim oglasnicima i iz neprovjerenih uzgoja, ne shvaćajući problematiku, a niti što je rodovnica. Za početak, “čistokrvan pas bez rodovnice” ne postoji jer je upravo ona dokaz njegove čistokrvnosti. Što to ustvari znači objasnio nam je kinolog i voditelj uzgoja iz Kinološkog društva Varaždin Aleksandar Tropp.

Needuciranost

– Kod kupnje pasa javljaju se dva najveća problema. Jedan je taj da ljudi kupuju psa prema izgledu, umjesto prema namjeni za koju je taj pas stvoren, ili kupuju ono što je popularno, a ne u skladu sa svojim načinom života. Druga stvar je da svi gledaju cijenu, da prođu što jeftinije, i na kraju kupe “mačka u vreći”. Ljudi me znaju nazvati pa kažu: “Ja bih labradora, ali mi ne trebaju papiri jer neću ići na izložbu.” Strašno puno takvih oglasa ima na Njuškalu, pa mi je najbolja fora kad napišu: “Čistokrvni bez papira.” Ako štenci nemaju papire, znači da vjerojatno nisu zadovoljili neki kriterij koji pas mora zadovoljiti – govori Tropp te navodi jedan primjer kupnje psa s Njuškala iz neprovjerenog uzgoja.

– Nedavno su me ljudi nazvali, rekli da su kupili štene bez papira i da sumnjaju u čistokrvnost psa. Provjerio sam u sustavu, gdje se po broju čipa vidi da kuja od 2018. godine nije cijepljena, a po broju čipa mužjaka jasno je da je riječ o mješancu iz Čazme. I sada čovjek prodaje pse pod čistokrvne američke stafordske terijere. Na kraju se i po izgledu kupljenog psa pokazalo da psić nije ni blizu američkom stafordskom terijeru, već bliže nekakvomu mješancu lovačkog psa. A oni su za njega dali 3000 kuna! – upozorava Tropp, dodajući da je u sličnim slučajevima često riječ i o incestnim parenjima s jednim ciljem: dobra zarada.

Za razliku od toga, kod registriranih uzgajivača cijela je procedura složena i jako kontrolirana.

Hiperprodukcija pasa

Naime, ljudi su tijekom povijesti namjenski stvarali pasmine kako bi im psi pomagali u svakodnevnim aktivnostima, pazeći pritom da ih prilikom dugogodišnjega genetskoga kombiniranja zdravstveno što manje ili uopće ne oštete, pa tako danas imamo pse za čuvanje, gonjenje, lov, vodu, igru, pratnju i brojne druge aktivnosti. Svaka kupnja psa bez rodovnice, odnosno “na crno”, možebitno kvari višestoljetni trud čovjeka da stvori pasminu u standardu s dobro poznatim genetskim crtama – karakternima, nagonskima i fizičkima. Osim toga, kupnja “na crno” izravno ili neizravno, ali sigurno potiče hiperprodukciju pasa, koja u samoj konačnici rezultira krcatim azilima i skloništima za životinje. Ipak, ako već navedeno nije dovoljan razlog da se kupac odluči za registriranu uzgajivačnicu, svakako bi ga trebalo zanimati što će dobiti. Odgovoran uzgajivač kupcu će pokazati majku šteneta te sliku i kopiju rodovnice oca i upoznati ga sa svime vezanim za pasminu. Ili oca ako je u njegovom vlasništvu. Takva štenad bit će pregledana od veterinara, cijepljena, čipirana, socijalizirana, naviknuta na ljude i kućanske zvukove, a potjecat će od genetički testiranih roditelja kod kojih će biti isključene određene bolesti. Odgovoran uzgajivač u slučaju problema također se obvezuje pomoći vlasniku šteneta, pa čak i otkupiti psa nazad.

– Pas s rodovnicom s minimalno 12 mjeseci starosti pristupa uzgojnom pregledu, koji uključuje kompletni pregled. Za uzgojnu dozvolu pas mora dobiti ocjenu eksterijera, mora biti u tipu pasmine i zadovoljiti sve zdravstvene testove. Kuja se ne smije pariti s manje od 15 mjeseci starosti i smije imati samo jedno leglo godišnje. Kuje starije od osam godina ne smiju se pariti, kao ni psi s prirođenom ili genetskom manom. Nitko ne može 100 % tvrditi da se štene neće razboljeti, ali svaki odgovoran uzgajivač brine se o zdravlju psa. U slučaju prirođene mane ili drugog problema sa štenetom, uzgajivač će vam vratiti novac i uzeti psa nazad, i to stoji u ugovoru, koji je tu više da se zaštiti novog vlasnika nego mene kao uzgajivača – istaknuo je Tropp, požalivši se na zakon koji su donijeli ljudi koji nemaju veze s kinologijom, a odnosi se na to da su za uzgoj pasa dovoljni tečaj za uzgoj i prodaju te prijava kod Ministarstva poljoprivrede, bez rodovnice priznate od Hrvatskog kinološkog saveza koji je član FCI-ja (Svjetske kinološke organizacije).

Odbačeni ili ubijeni

Drugim riječima, dozvoljena su kućna legla. Njih, navodi, nitko ne kontrolira, za razliku od registriranih uzgajivačnica.

– Oni često “štancaju” pse, kuje se kote dva puta godišnje, pare ih i drže u strašnim uvjetima, obolijevaju i velika većina ih ne prolazi veterinarske osnove; većina “štancera” ne odradi čipiranje ili cijepljenje kako bi smanjili troškove i slično. Odvajaju ih od mame vrlo rano, često znatno prerano, da si smanje troškove, i ljudi, nažalost, nasjednu na ono: “Čistokrvan je, ali nema papire.” Nije čistokrvan i to ljudi ne razumiju. U tim, ali i u drugim slučajevima gdje ljudi razmnožavaju pse bez razuma, ili izmišljaju nove pasmine poput “mini maltezera” ili “maltipooa” (križanac maltezera i pudla), koje nijedna kinološka organizacija ne priznaje, kupac najčešće kasnije na veterinara i socijalizaciju psa potroši više novca nego da ga je kupio kako spada – govori naš sugovornik, koji je mišljenja da bi svi psi koji nemaju rodovnicu trebali biti kastrirani i sterilizirani.

Razlog za to može se naći odmah pokraj Kinološkog društva Varaždin – u skloništu Udruge „Spas“ nalazi se oko 450 pasa, od kojih velika većina nikada ne nađe svoj dom i uglavnom pati. Kujica, da bi je se steriliziralo, ne mora imati nijedno leglo. Druga stvar, navodi Tropp, dolazi uglavnom sa sela: kada dođe vrijeme cijepljenja ili tjeranja, pusti se psa na ulicu, dobije se hrpa “lijepih malih peseka” koje se nema komu pokloniti ili, još gore, prodati, pa ih se odbaci ili ubija. Ako se i poklone, mali pas nerijetko izraste u nešto potpuno drugačije od majke, s nepoznatim osobinama, pa ih se zbog njihove manjkavosti i kojekakvih razloga izbaci na ulicu ili odveze u „Spas“, i tako u krug. – Kod nas postoji zakon o obveznom čipiranju, ali se ne provodi. Garantiram da u Varaždinskoj županiji barem 40 % pasa još uvijek nije čipirano, a postoji rješenje. Kada bi veterinarski inspektori više provodili zakon, tj. vršili kontrolu i sankcionirali one koji se ne pridržavaju zakona, kada bi obilazili kuće i sela, provjeravali i naplaćivali kazne… – ističe Tropp, a što se tiče zarade, napominje da upravo takozvani “štanceri” bolje zarađuju nego sami uzgajivači.

No, nažalost, dok je potražnje, bit će i proizvodnje uz bezbroj malih, često napuštenih, bolesnih i ubijenih pasa. Sav trud oko odgovornog uzgoja pasa, stoga, nije “šminkanje”, već su razlozi mnogobrojni. S druge strane, postoje ljudi kojima nije bitna čistokrvnost pasa i imaju kapacitete za prilagodbu nepredvidljivim stanjima mješanaca, pa je u tom slučaju udomljavanje psa iz azila, odnosno skloništa, lijepa i humana odluka. Međutim, treća opcija ne bi smjela postojati, osim – kupiti odgovorno ili udomiti.

Kod nas su uzgajivači uglavnom hobisti”

Naš sugovornik Aleksandar Tropp bavi se uzgojem stafordskih bulterijera. Uzgoj je uključivao vožnju u Njemačku, plaćanje parenja 1500 eura, plaćanje raznih testova, uzgojne preglede, troškove izložbe, veterinarske troškove za leglo, hranu, troškove rodovnice i jako puno vremena. Nešto novca koji ostane od prodaje, kaže, dalje se potroši na hranu ili za iduće parenje, dok “štanceri” eventualno potroše 500-tinjak kuna na pse, a prodaju ih po više stotina ili tisuća kuna. Za bolju zaradu pravi uzgajivač bi morao imati jako puno pasa i uložiti 24 sata dnevno.

– Uglavnom su kod nas uzgajivači hobisti, ljudi koji vole kinologiju, druženje i upoznavanje na izložbama i slično. Kod nas su vam uvijek vrata otvorena, možete vidjeti pse, roditelje i njihovo obiteljsko stablo, a u slučaju kupnje psa stojimo na raspolaganju tijekom cijeloga životnog vijeka psa. U našem Savezu imamo 70-ak članova, s tim da nemaju svi uzgajivačnice, niti se bave uzgojem, a aktivnih uzgajivača u Varaždinskoj županiji je 20-ak. Imamo mnogo pasmina, od pomeranaca do tornjaka – rekao je kinolog Tropp te ujedno pozvao sve u KD Varaždin 1181 gdje će im dugogodišnji kinolozi sa mnogo iskustva rado pružiti pomoć oko svih nedoumica.

U fokusu

Čačić usporedio koronu s rakom pluća i poručio: COVID potvrde treba uvesti za sve

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Bivši varaždinski župan i dalje je česti sugovornik nacionalnih medija te zadnjih dana komentira epidemiološku situaciju i drži prodike pojedinim znanstvenicima, ali i premijeru Plenkoviću.

U zadnjem istupu za Večernji list je izjavio kako treba uvesti COVID potvrde za sve, a napomenuo je i da mu nije jasno ˝zašto premijer Plenković drži Lauca˝.

– Bio sam u Francuskoj prije desetak dana i tamo je COVID potvrda uvedena kao apsolutna obveza. Vi ne možete sjesti ni vani na terasi i nešto naručiti a da ne pokažete COVID potvrdu. Stvari tamo funkcioniraju najnormalnije i, ako imate potvrdu, sve je u redu, nemate nikakvih problema ni vi, ni ugostitelji, ni crkve, ni muzeji… Sve funkcionira, ali imaju jasnu politiku. Zemlje koje su se ozbiljno i odgovorno postavile imaju i visoku procijepljenost, a naš je problem što se nismo dovoljno odgovorno i jasno postavili. Posljedice su lako mjerljive. Ta priča o mentalitetu je šarena laža. Ništa krući mentalitet i sklonost poštivanju pravila nemaju u Francuskoj u odnosu na nas. Tamo imaju neke od najstrastvenijih i najozbiljnijih prosvjeda, ali sve to francusku vladu nije omelo u jasnim i čistim porukama i mjerama. Smatram da to i mi trebamo učiniti. Propust je što već i nismo. COVID potvrde treba uvesti za sve! Ako želiš imati normalan način života, od tebe se očekuje da štitiš sebe i druge – rekao je Čačić za Večernji list.

Rekao je i da će premijera Plenkovića pitati zašto je Gordan Lauc i dalje u Vladinom savjetu.

– Teško bolesnih i mrtvih, naročito u dobi do 65 godina, deset je puta više među onima koji nisu cijepljeni. Slična je to priča kao i s rakom pluća, od kojeg umiru i oni koji nikad nisu pušili, no onih s rakom pluća koji su bili pušači nekoliko je desetaka puta više nego nepušača – rekao je Čačić.

Nastavite čitati

U fokusu

Jakopović: Može li hrvatska poljoprivreda pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Može li Hrvatska pratiti ambiciozne okolišne ciljeve Europske unije uz istovremeno velike poremećaje na tržištu i veliku uvoznu konkurenciju, pita se predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović nakon predstavljanja strategije Od polja do stola u Europskom parlamentu.

Riječ je o strategiji prema kojoj bi Europa na održiv način trebala proizvoditi zdravu i visokokvalitetnu hranu, uz jamstvo njene sigurnosti, zaradu poljoprivrednika i smanjenja štetnog utjecaja na okoliš.

Strategija je sama po sebi pozitivna, pojašnjava predsjednik Jakopović, no kako kaže, treba biti svjestan situacije na tržištu hrane koja se drastično pogoršava. Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Europska unija koja je do sada bila izvoznik postati ovisna o uvozu.

– Uz to, pitamo se što će se dogoditi sa zemljama poput Hrvatske koje nemaju potrošačku moć, prijenos znanja, kao ni uređeno tržište i pitanje poljoprivrednog zemljišta – rekao je Jakopović i naglasio kako razvijene zemlje očekuju pad u proizvodnji veći od 10 posto zbog čega smatra da Hrvatska može očekivati i više od toga.

Upravo to je razlog zašto proizvođači i stručnjaci traže procjenu učinka trenutne strategije, a u prilog tome idu i brojne studije utjecaja novih strategija na poljoprivredu te istraživanja koja zaključuju da će se poljoprivredna proizvodnja Europske unije drastično smanjiti.

– Ako se to dogodi, povećat će se uvoz poljoprivrednih sirovina i sastojaka pa će Europa, kako bi prehranila svoje stanovništvo, ovisiti o uvozu što predstavlja kako političke, tako i rizike za sigurnost hrane – istaknuo je predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Neka provedena istraživanja pokazala su da će ciljevi strategije „Od polja do stola” koji predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova od 40 do 60 posto dovesti do prenošenja europske poljoprivredne proizvodnje u treće zemlje, a 22 milijuna ljudi biti podvrgnuto nesigurnosti hrane čiji bi Europa mogla postati uvoznik.

Studija sa Sveučilišta u Kielu ukazuje na smanjenje proizvodnje govedine u Europskoj uniji za 20 posto i svinjskog mesa za 17 posto što je dovelo do povećanja cijena i upitnih učinaka na prihode stočara. Fakultet agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka proveo je analizu koja je pokazala kako je zahvaljujući rastu cijena žitarica, prerađevina od žitarica i stočne hrane došlo do naglog rasta troškova hranidbe stoke.

Kako je pojasnio Jakopović, podaci iz svih istraživanja pokazuju utjecaje na trgovinu, prihode poljoprivrednika i potrošačke cijene zbog čega će promjena sustava prehrane biti teža, a nametanje poreza na potrošnju koji je predložio Europski parlament moglo bi ga učiniti društveno nepravednim.

– Politički cilj koji se ne temelji na podacima imat će štetne učinke na europsku poljoprivredu. Moramo graditi politike usmjerene na rješenja na temelju podataka s kojima raspolažemo, a inovacije su njihov kamen temeljac – naglasio je Jakopović i dodao kako je potrebno snažnije govoriti o rješenjima i razumjeti izazove u ostvarenju ciljeva strategije Od polja do stola što se treba temeljiti na opsežnoj i cjelovitoj procjeni učinaka.

Iz Hrvatske poljoprivredne komore smatraju da je hitno potrebna opsežna rasprava na temelju boljih podataka i prezentiranje konkretnih prijedloga te podsjećaju kako je prema planu europskih strategija predviđeno da 25 posto europske poljoprivrede bude ekološka proizvodnja, da se smanji upotreba sredstava za zaštitu bilja za čak 50 posto, gnojiva za 20 posto i antibiotika za 50 posto.

– Predviđena su i velika pošumljavanja s ciljem održavanja biološke raznolikosti čime se ostavlja mali prostor za opstanak ruralnih područja Europske unije, održavanje razine proizvodnje, konkurentnosti i dohotka europske poljoprivrede i nastavka investicijskog ciklusa – poručio je Jakopović i zaključio kako strategija „Od polja do stola” mora uzeti u obzir ekonomski, socijalni i ekološki stup održivosti kao jedini način prepoznavanja doprinosa poljoprivrede i ruralnih područja u proizvodnji.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje