KVALITETA ZRAKA U ZAGREBU BOLJA NEGO U VARAŽDINU?!

Rezultati mjerenje onečišćenja zraka su odlični jer nije bilo prekoračenja dopuštenih vrijednosti, izuzev kod benzena, ustvrdio je Antun Mišanović, savjetnik za zaštitu okoline iz varaždinskom Upravnom odjelu za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, predstavljajući rezultate ispitivanja kvalitete zraka u Varaždinu.

Tijekom dva tjedna opremom smještenom na specijalnom vozilu smještenom u dvorištu dječjeg vrtića u Aleji kralja Zvonimira mjereno je desetak parametara, kao što su atmosferski plinovi CO2, SO2 i dušikovi spojevi.

– Ovo je prvo mjerenje u takvom obliku jer smo mjerili i organske spojeve, što još nismo radili do sada. No, samo jedno mjerenje nije dovoljno. Trebamo više da ih možemo uspoređivati rezultate, a za kategorizaciju zraka trebalo bi mjeriti čak godinu dana. To je skupo i ne možemo si priuštiti, ali možemo ovakva kontrolna mjerenja, ustvrdio je Mišanović podsjećajući da su mjerenja kvalitete zraka napravljena i prije osam godina.

Naglašavajući da su se za mjerenje odlučili na poticaj građana, i varaždinski gradonačelnik Goran Habuš upozorio je da je teško na temelju samo jednog mjerenja znati pravu sliku kvalitete zraka kroz godinu dana, odnosno je li zrak dobar ili loš.

– Da bi dobili cjeloviti sliku o kvaliteti zraka u Varaždinu mjerenja trebaju biti svake godine. Prvi korak je napravljen i to će postati uobičajena praksa, najavio je.

Benzen prelazi granicu

Gordan Golja, predstavnik Dvokut ECRO-a koji je proveo mjerenja, objasnio je da se mjerilo 24 sata dnevno i tako od 18. rujna do 2. listopada. – Mjerili smo standardne parametre, kao što su čestice, ugljični monoksid, dušični oksidi, sumporni spojevi, ozon te aromatske ugljikovodike, kao što su benzen. Ukoliko su ti parametri ispod razine koju je propisao zakonodavac, onda govorimo o kvaliteti zraka prve kategorije, a u ostalim slučajevima o drugoj, objasnio je Golja te dodao da su neke granične vrijednosti propisane su na godišnjoj razini, neke na dnevnoj, a postoji i unutar sata.

Benzen, čija je koncentracija povećana uglavnom na benzinskim crpkama i neuređenim odlagalištima, jedini je parametar koji prelazi granične vrijednosti u Varaždinu.

– Granična vrijednost za benzen je 5 mikrograma po metru kubnom (μg/m3) ili 0,005 mg/m3 za praćenje tijekom 365 dana tj srednja godišnja vrijednost. Mi smo mjerili dva tjedna i dobili srednju vrijednost 8,25. Budući da smo mjerili dva tjedna, ne možemo reći da koncentracija prelazi dopuštenu godišnju vrijednost. No, to je indikativan rezultat koji ukazuje da možda postoji određeni problem, ustvrdio je Golja.

Da bi se utvrdilo o čemu je riječ, kako je dodao, može se napraviti stanica, što je skupo, ili raditi povremena mjerenja u dva do četiri termina te na dvije tri lokacije.

– Središte grada svakako je dobra lokacija jer je tu najgušći promet koji može izazvati ovakvu povećanu koncentraciju benzena. Budući da su u Varaždinu svi organski spojevi u početku mjerenja imali dosta visoke vrijednosti, kao i ugljični monoksid, ukazuje da je uzrok zagađenja promet, ustvrdio je Golja.

Teško za usporediti

Uočena je koncentracija toluena i ksilena, dodaje Mišanović, ali za njih ne postoje granične vrijednosti. Kakva je kvaliteta zraka u drugim gradovima i sredinama, osobito koncentracija benzena, zanimalo je novinare. – Bili smo kilometar od odlagališta u plamenu. Prosječna vrijednost bila je oko 200 mikrograma. Uz autoceste, gdje često mjerimo, izmjerene vrijednosti su oko 5 mikrograma, odnosno od 3 do 7-8. U Zagrebu smo izmjerili koncentraciju od 4 do 5 mikrograma, rekao je Golja dodajući da u Varaždinu nisu izmjerene zabrinjavajuće vrijednosti.
Kako to da je koncentracija benzena u Zagrebu, koji je prometniji, manja nego u Varaždinu, pitanje je koje se nametnulo.

– Mjerili smo u Tehničkom muzeju na lokaciji koja je 50-ak metara od prometnica. Mjerili smo i preko vikenda, pa je vjerojatno i to utjecalo. Dakle, teško je to uspoređivati rezultate iz Varaždina i Zagreba, radije bih one dobivene uz autoceste gdje prođe 10 – 15 tisuća vozila dnevno. Tu smo mjerili na udaljenosti stotinjak do tisuću metara i te su vrijednosti usporedive s Varaždinom, ustvrdio je Golja.

U kojem opsegu mjere uređaji, odnosno kakva je njihova osjetljivost, bilo je slijedeće pitanje. – Sve ovisi o smjeru vjetra. Ako puše iz smjera gdje je neki izvor onečišćenja, imat ćemo puno veće koncentracije. A uredba o graničnim vrijednostima ne uzima u obzir smjer vjetra, upozorio je Golja.

Budući da je u blizini mjerenja benzinska crpka, Golja je napomenuo da bi trebalo mjeriti na više lokacija i tijekom godinu dana.

–  Na stranicama ministarstva piše na koliko stanovnika bi trebalo imati fiksnu stanicu za mjerenje. Mislim da se radi o jednoj na 100 tisuća stanovnika. Naši mjerni uređaji su jako precizni. Zamislite  olimpijski bazen 50 metra dužine, 35 širine te 4 dubine. I bacate kockice šećera unutra. Teoretski, mogli bi našim uređajima odrediti koliko ste kockica bacili. To su jako precizni uređaji, dodao je Golja.

Preko dopuštenog
Nitko se ne može žaliti da je osjetio benzen jer se nosom može osjetiti njegova koncentracija tek od 9.000 μg, a u Varaždinu je izmjereno tek oko 8, ustvrdio je Golja, dodavši da je drukčija situacija kod H2S-a čija je granična vrijednost 2 μg, a ljudi ga osjete i kad je 1 μg.
– Ljudi ne mogu biti svjesni prisutnosti benzena, ali zato postoje ovakva mjerenja. Naše mjerenje u Varaždinu je indikativno. Mjerenja od desetak dana mogu ukazati da postoji nekakav problem, upozorio je Golja, dodavši da o utjecaju benzena na zdravlje bi trebala reći medicina.
Benzen se do prije pet šest godina uopće nije mjerio, a u nekim zemljama nije ni utvrđena dopuštena granična vrijednost, iako itekako može utjecati na zdravlje. Naime, benzen pripada u skupinu I. karcinogena jer je dokazano da može prouzročiti leukemiju i neke druge karcinome. Razine benzena u vanjskom zraku su više u blizini izvora kao što su benzinske postaje, izgaranje i hlapljenje benzena iz benzina te petrokemijska industrija. Upravo zbog potonjeg Slavonski Brod, koji u susjedstvu ima rafineriju,  naručio je mjerenje kvalitete zraka tijekom koje je utvrđena satna koncentracija benzena ode 3.99 mikrograma po metru kubnom.
Zbog tamošnje naftne industrije, do izražaja je došla i zabrinutost na riječkom području.   Tako je još 2006. godine HNS pozivao na modernizaciju INA-e. Tatjana Smeraldo, predsjednica HNS-ove podružnice u Kostreni upozorila je da Općina Kostrena nije uputila niti jedan zahtjev u pristupni europski fond kako bi dobila sredstva za zaštitu okoliša.
– Koncentracija benzena dvostruko je viša od dopuštene, što je za stanovništvo preduvjet za dobivanje karcinoma, upozorio je HNS u Kostreni.

Izvor:
Foto: