U ukupnom broju zdravstvenih djelatnika medicinske sestre čine gotovo polovicu, tj. 46 %. Profesija sestrinstva u posljednjim je desetljećima doživjela značajan razvoj, najviše zbog činjenice da zdravstvena zaštita u zajednici, kao i primjena složenijih terapija i tehnologija neprestano napreduju, što zahtijeva sve veće kapacitete, znanje i odgovornost medicinskih sestara.
Stupanj obrazovanja medicinskih sestara važan je čimbenik u svrhu povećanja stupnja kvalitete zdravstvene njege, povećanja razine znanja i vještina specifičnih za područje sestrinske skrbi.
– Iskustva u provedbi preddiplomskoga stručnog studija sestrinstva pokazuju da hrvatskom zdravstvenom sustavu nedostaju visokoobrazovane medicinske sestre daleko šireg spektra kompetencija, posebice specijalističkih, iz javnozdravstvenog obrazovanja te istraživačkog rada. Hrvatskom zdravstvu su potrebne medicinske sestre koje će vladati elementarnim znanjima i vještinama zdravstvene njege, ali i visokoobrazovane medicinske sestre za oblast upravljanja i rukovođenja, javnog zdravstva i školovanja. Sveučilište Sjever svjesno je svoje odgovornosti i položaja za unapređenje zdravlja na lokalnoj razini – istaknuo je tom prilikom pročelnik Odjela za sestrinstvo izv. prof. dr. sc. Goran Kozina.
Studij traje četiri semestra, broj ECTS bodova je 120 i njegovim završetkom stječe se akademski naziv magistar/magistra sestrinstva (mag. med. techn.). Profil magistra/magistre sestrinstva neophodan je na poslovima upravljanja u području zdravstvene njege u svim segmentima i na svim razinama zdravstvene zaštite za potrebe zdravstvene organizacije u dijelu koji se odnosi na sestrinstvo.
Danas, u razvijenom svijetu, medicinske sestre su članice upravljačkih tijela u zdravstvenim organizacijama i zadužene su za organizaciju, upravljanje i kontrolu rada medicinskih sestara te sudjeluju u svim oblicima planiranja, razvoja i donošenja strateški važnih odluka za radnu organizaciju, a temelje za ovakav rad će steći na studiju Sestrinstvo – Menadžment u sestrinstvu.
– Tijekom posjeta Sveučilištu Sjever imala sam priliku vidjeti izvrsno uređene kabinete za učenje i usavršavanje vještina iz područja zdravstvene njege. Učenje anatomije u ovako opremljenom kabinetu postaje zabava. No, ono što me se uistinu dojmilo je predanost profesora zdravstvene njege u prenošenju znanja i povezivanja naučenih vještina s realnim situacijama i određivanja intervencija prema dijagnozama zdravstvene njege, za što posebno pohvaljujem vodstvo Sveučilišta Sjever, koje na ovako odličan način brine o edukaciji sestrinskih kadrova – istaknula je predsjednica Hrvatske komore medicinskih sestara Slava Šepec, diplomirana medicinska sestra.
S obzirom na to da Sveučilište Sjever educira većinom deficitarne kadrove i jedina je visokoškolska ustanova ovakvog tipa u široj regiji, opravdanost i namjera otvaranja novoga diplomskog studija Sestrinstvo – Menadžment u sestrinstvu povezuje se sa zdravstvenim, ali i društvenim potrebama lokalne i šire regije.
Krajem veljače u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin, evidentirano je 2.199 nezaposlenih osoba. Na području Ispostave Ivanec bilo ih je 512, u Ludbregu 245, Novom Marofu 303, Cestici 87 a u Varaždinu 1.052 osobe.
U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 2,4% ili za 53 osobe, a u usporedbi s istim veljačom 2022. godine, broj nezaposlenih veći je za 56 osoba, odnosno 2,6%. Ujedno je evidentirano i 326 tražitelja zaposlenja.
Tijekom veljače evidentirano je 357 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 259 osoba, nakon škole 6, a iz neaktivnosti 92 osobe.
Dodajmo da su tijekom veljače 2023. godine poslodavci prijavili 810 slobodnih radnih mjesta, što je za 9,3% (83 slobodna radna mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 10,5% (95 slobodnih radnih mjesta) manje nego u istom mjesecu prošle godine.
Najtraženija zanimanja tijekom veljače bila su radnik na proizvodnoj liniji, telefonist, prodavač, elektromonter i čuvar.
Danas, 21. ožujka, u Međimurskoj županiji održana je konferencija za medije o odluci Hrvatskoga sabora kojom su u petak, 17. ožujka, usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti te su odbijeni amandmani saborskih zastupnica iz Međimurja Boške Ban Vlahek i Andreje Marić.
Time nije uvrštena mogućnost očuvanja regionalnog statusa županijskih i općih bolnica među koje spada i Županijska bolnica Čakovec, što znači da upravljačka prava nad čakovečkom bolnicom s prvim danom iduće godine preuzima država.
Status međimurske najveće i jedine sekundarne zdravstvene ustanove ne otvara samo pitanje ulaganja, već je ovdje riječ i o povijesnoj pravdi za ljude ovoga kraja kojima je bolnica više od ustanove.
– Ovaj Zakon o zdravstvenoj zaštiti ima i dobrih elemenata te je u nekim segmentima prepoznao probleme poput jačanja primarne zdravstvene zaštite, rane intervencije u djetinjstvu, smanjenje lista čekanja, uvođenje reda u sustav, no ono što smatram da je duboko pogrešno je centralizacija sustava općih i županijskih bolnica – istaknuo je župan Međimurske županije Matija Posavec koji je rekao da je 77 saborskih zastupnika procijenilo da netko tko sjedi u Zagrebu i netko tko je postavljen, a ne izabran, najbolje poznaje potrebe Međimurja ili bilo kojeg drugog kraja Hrvatske, od onih koji su direktnom voljom građana izabrani da obnašaju vlast u svojim sredinama.
„Najveći dug u zdravstvu čine upravo bolnice pod upravljanjem države“
– Preuzimanje osnivačkih prava neće riješiti probleme u hrvatskom zdravstvu zato što većinske dugove ne stvaraju opće i županijske bolnice, već ustanove pod ingerencijom države – kliničke bolnice i centri. Oni stvaraju 75 dugova u zdravstvu. Nikada nije napravljena detaljna analiza limita, odavno definiranih prema čudnim kriterijima. Nekada davno je netko odredio limite, a to su zapravo financijski iznosi koje bolnice dobivaju za svoj rad. Taj se limit prije 20+ godina definirao po nekim čudnim kriterijima i nitko nikada u ovih 20+ godina nije napravio dubinsku analizu zašto određeni iznos ide nekoj bolnici i po kojim kriterijima. Nikada se nije uspostavio sustav plaćanja bolnicama po stvarno odrađenom radu, s obzirom na to da neke bolnice u Hrvatskoj, a ŽB Čakovec je među njima, odrade svaki mjesec usluge koje su iznad limita u milijunskoj vrijednosti i onda za taj utrošeni materijal, lijekove, opremu i rad liječnika bolnica ostaje bez prihoda jer kad se fakturira, taj rad iznad limita se jednostavno odlukom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje otpisuje. Nije moguće održati sustav financijski stabilnim i zdravim ako se bolnicama ne plaćaju ulazni troškovi i to je trebao biti temelj svih reforma ako se nešto želi učiniti, a ne centralizirati sustav – ističe župan.
Članak 129.a Ustava RH govori da županije obavljaju poslove koji se odnose na zdravstvo, razvoj mreže zdravstvenih ustanova i kako se prilikom određivanja djelokruga rada županija mora voditi računa o širini i prirodi poslova te zahtjevima učinkovitosti i ekonomičnosti.
– Međimurska županija se kao osnivač zdravstvenih ustanova ponašala štedljivo i racionalno te izgradila zdravstveni sustav u skladu s potrebama stanovništva te su u provedbi brojni razvojni projekti. Potpisani su ugovori o dodjeli sredstava iz EU fondova, a Županija je potpisnik ugovora i o dodjeli bespovratnih sredstava za izradu projektne dokumentacije za nove projekte te prijave na natječaje za sredstva nacionalnih i europskih fondova, stoga izražavam bojazan da će se dinamika realizacije spomenutih projekata značajno komplicirati – rekao je župan Posavec te izrazio razočarenje što je međimurski zastupnik u Hrvatskom saboru glasao za preuzimanje bolnice i time između interesa Međimurja i interesa svoje stranke izabrao interes političke stranke, misleći pritom na saborskog zastupnika iz redova HDZ-a Dražena Srpaka, a isto je učinio i Veljko Kajtazi.
– Međimurska županija, neovisno o prijenosu osnivačkih prava, zadržava vlasnička prava jer je to Ustavom neotuđivo. I nikada, dok sam župan, neću potpisati nijedan dokument kojim će se samo pokušati ukinuti neki od odjela, zaustaviti neke od investicija ili se suštinski intervenirati u razvoj zdravstvenog sustava koji smo zacrtali. U inat pogrešnim odlukama kojima je cilj preuzimanje osnivačkih prava nad našom bolnicom, nastavljamo sa snažnim investicijskim ciklusom u naš zdravstveni sustav, nastavljamo obnovu naših odjela, zgrada, nabavljanje opreme te ulaganja u medicinski kadar – rekao je župan Matija Posavec.
„Dok su drugi čekali da im bolnicu izgradi država, Međimurje je svoju samo izgradilo“
Na odluke zakonodavca osvrnuo se i predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina.
– Odbijanjem našeg amandmana vladajuća većina u Saboru ugrozila je jedan od vitalnih interesa Međimurki i Međimuraca. Naša je bolnica ovdašnjih ljudima više od zdravstvene ustanove. Još nas ima živih svjedoka koji smo izdvajali iz svojih plaća početkom 70-ih godina za gradnju nove bolničke zgrade, a naši potomci ponosni su na to nasljeđe. Dok su drugi skrštenih ruku čekali državu da im gradi bolnicu, Međimurci su je podigli vlastitim rukama, svojim žuljevima i većinom svojim novčanim sredstvima. Danas smo u našoj najvećoj ustanovi stvorili uvjete dostojnih znatno razvijenijih sredina, uvjete u kojima liječnici žele raditi, gdje nam mladi specijalisti dolaze iz drugih krajeva Hrvatske. Usprkos svemu, ne odustajemo od nakade da uvjerimo zakonodavca da se o našoj bolnici nitko neće bolje brinuti od nas samih – rekao je Glavina.
Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalu skrb te predsjednica Upravnog vijeća Županijske bolnice Čakovec Sonja Tošić Grlač dodaje da usvojene izmjene Zakona ne prate upute ni pojašnjenja kako nove odredbe provesti u praksi te je naglasila da je odluka Sabora štetna za Međimurje.
– Mislimo da se ništa temeljito neće promijeniti, ne znamo kojim se procesima i radom to može promijeniti. Nikakav plan razvoja dosad nismo dobili niti naputke o preuzimanje bolnice, koje će odjele bolnica imati, što će se raditi, da li će reforma ići dublje, ali mislimo generalno da smo dobro radili i da ćemo se, ako dođe do tog preuzimanja, i dalje zdušno zalagati da investicije i radni procesi idu, da se liječnici i medicinske sestre zapošljavaju i dalje, da se naša bolnica kadrovski i infrastrukturno ojača – istaknula je Tošić Grlač.
Županijski vijećnik Željko Pavlic, na čiju je inicijativu formiran zaključak te pokrenuto predlaganje amandmana u Saboru, rekao je da je ovo udarac za Međimursku županiju.
– Uskraćuje nam se mogućnost da sami odlučujemo o svom zdravstvenom sustavu, što je duboko nepravedno u svjetlu činjenice da smo se pri investiranju oslanjali isključivo na vlastite snage. Očigledno je da se Hrvatska centralizira i to je protivno europskim vrijednostima, dosadašnjem načinu decentralizacije, ali i zdravom razumu. Za nas je ova bolnica jedna jedina, a za Ministarstvo će ona biti samo jedna od 20-ak općih i županijskih bolnica u Hrvatskoj i možemo misliti kakav će biti odnos prema njoj. Čime će se baviti Vlada i Ministarstvo? Kadroviranjem. Svakog ovog vijećnika, predsjednika vijeća svih 20-ak bolnica imenovat će Vlada na prijedlog ministra. Vlada će se baviti biranjem podobnih, a ne sposobnih, koji će upravljati našim bolničkim sustavom – naveo je Pavlic.
„Država nema sluha“
I saborske zastupnice Boška Ban Vlahek i Andreja Marićoštro su reagirale na ignoriranje interesa Međimurja u Hrvatskom saboru.
– Samo od 2017. do danas u našu je bolnicu uloženo više od 195 milijuna kuna. Saborski zastupnici Dražen Srpak i Veljko Kajtazi, ljudi koji tvrde da brane interese Međimurja, glasali su ZA prelazak naše Bolnice u ruke države. Podsjetit ću i na izborni program HDZ-a za lokalne izbore 2021. kojim je HDZ slao poruku „Sad je bitno – partnerstvo s općinama, gradovima i županijama“. Citiram: „Razvili smo stalan dijalog i suradnju sa svim županijama, gradovima i općinama kao ni jedna Vlada dosad. Partnerstvo s njima gradit ćemo na četirima načelima.“ I HDZ 2021. godine po drugom načelu kaže: „Drugo načelo je funkcionalna decentralizacija, kojim smo lokalnim jedinicama dali veće ovlasti kako bismo mogli bolje odgovoriti potrebama građana.“ Upućujem poruku i pitam: Je li ovaj zakon o zdravstvenoj zaštiti decentralizacija koju je HDZ obećao 2021. građanima? – pita se Ban Vlahek.
Zastupnica Andreja Marić dodala je da država nema sluha, plana ni vizije kako riješiti problem financiranja u zdravstvu te da se nije pokazala kao dobar gospodar.
– Kad bismo mi vidjeli na temelju dosadašnjeg primjera kakav je dobar gospodar država, onda bismo rekli ok, država je vlasnik nad KBC-ovima, KB-ovima, dobro posluju, pa će sad s ovim preuzimanjem biti sve riješeno, neće biti dugova ni lista čekanja. Međutim, 75 posto duga u zdravstvu rade upravo ustanove nad kojima upravlja država. Nemamo nikakvog jamstva što će se pozitivno dogoditi kada našu bolnicu preuzme država. Reduciranje odjela na temelju argumenta udaljenosti Čakovca i Varaždina je vrlo loše. Više od 85 posto gravitirajućeg stanovništva u Međimurju zbrinjavamo u Čakovcu, a slično je i u Varaždinu. Borit ćemo se da svi naši odjeli u bolnici ostanu sačuvani kao takvi, to je naš interes, da Međimurci svoju adekvatnu uslugu dobivaju doma, gdje smo razvijali odjele – zaključila je Marić.
Varaždin je dobio svoj prvi privatni laboratorij. Poliklinika Analiza Varaždin otvorena je početkom ožujka, a visoko specijalizirane laboratorijske usluge od...
Tvrtka VIS vodeća je tvrtka u regiji u svojoj djelatnosti s tradicijom dužom od 90 godina. VISposluje u djelatnostima profesionalnih...
Tvrtka Pro-eco d.o.o. Novi Marof već 15 godina na tržištu nudi širok asortiman proizvoda za organsku poljoprivredu, certificiranih od ovlaštenih...
