Povežite se s nama

U fokusu

LAG IZVOR: OPG-u Osivnik iz Malog Bukovca potpora od 111 tisuća kuna

Objavljeno:

- dana

Cilj lokalnih akcijskih grupa potaknuti je gospodarski razvoj i stvoriti pozitivan ekonomski učinak na svom području. LAG Izvor sa sjedištem u Ludbregu uspio je u proteklom četverogodišnjem razdoblju povući 13 milijuna kuna europskih sredstava za razvoj područja na kojem djeluju.

Temelj održivog ruralnog razvoja svakako je tradicija, ali danas su nužne i inovacije kako bi se tradicionalne vrijednosti predstavile na nov i tržišno konkurentan način. Jedan od onih koji je prijavom na LAG-ov natječaj poboljšao konkurentnost na tržištu je i Božidar Osivnik iz Malog Bukovca. Kroz projekt ovaj je OPG opremio objekt za skladištenje, preradu i pakiranje voća i povrća. Konkretno, u njegovom se slučaju to odnosi na voćku koja je temelj voćarske proizvodnje – jabuku. Adekvatno skladištenje omogućuje zaštitu i očuvanje fizioloških i nutritivnih vrijednosti voća i povrća od trenutka berbe do plasmana na tržište. Očuvanje kvalitete voća i povrća odgovarajućim skladištenjem doprinosi efikasnijem plasmanu na tržište i konkurentnosti proizvođača.

LAG “IZVOR” sa sjedištem u Ludbregu taman je u to vrijeme objavio prvi natječaj za tip operacije 1.1.2. koji se odnosio upravo na “Ulaganja u mala poljoprivredna gospodarstva”.

Ukupan iznos raspoloživih sredstava po ovom LAG Natječaju iznosio je 670.068,00 kn, a visina potpore po nositelju projekta iznosila je 15.000 €, odnosno 111.678,00 kn.

– Zahvaljujući kontinuiranim aktivnostima LAG-a s kojima sam bio upoznat i informacijama koje su do mene dopirale odlučio sam se javiti na Natječaj. Za pisanje projekta angažirao sam privatnu tvrtku, a cijeli proces od prijave do konačne realizacije trajao je dvije godine. Čini se puno, ali dobar dio vremena utrošen je na radove dok je najvažniji dio, nabava hladnjače išla brzo. Kad se javljate na takvu vrstu natječaja potrebno je puno volje jer tu je prateća dokumentacija i rokovi koje valja poštovati. Mi smo vođeni željom za napretkom u tome uspjeli – kaže nam Božidar.

Površina na kojoj uzgaja jabuke velika je pola hektara, a prvi nasad posadio je 2006. godine da bi ga dvije godine kasnije nadopunio. Od sorti tu su Idared, Zlatni delišes i Gala. U današnje vrijeme manje inicijative često puta nemaju blisku budućnost jer im nedostaje snage. Svjestan toga Božidar itekako pohvaljuje aktivnosti LAG-a zahvaljujući čijem natječaju danas ima određenu sigurnost, a njegov proizvod veću dugotrajnost i svježinu.

– Od manjeg poljoprivrednog gospodarstva ne možete prehraniti obitelj, voćarstvo k tome još dodatno ovisi o vremenskim uvjetima. Primjerice, prošle nas je godine u travnju zadesio mraz. Potpora od 111 tisuća kuna ostvarena putem natječaja nama malima znači iznimno puno. Postojeći smo objekt sanirali, renovirali. 80 posto površine zauzima hladnjača, a preostali prostor koristi se za pakiranje jer kupac mora biti zadovoljan proizvodom od ambalaže nadalje – kaže Božidar. Globalna pandemija naštetila je brojnim sektorima, ali ima i određenih segmenata u kojima je djelovala pozitivno. Naime kupci su osjetili potrebu za kupnjom domaćih, lokalnih proizvoda. – Istina je da je ovo vrijeme kada želimo zdravu hranu, zdrav život. Nekako je u ovo vrijeme naraslo povjerenje prema lokalnim domaćim proizvodima, a vidimo to po činjenici da se kupci vraćaju – kaže Božidar čiji se proizvodi mogu naći na tržnicama u Ludbregu i susjednim većim gradovima, a uz to tu je i prodaja na kućnom pragu. – Kada ste mali poljoprivrednik onda samostalno obavljate sve funkcije prema potrebi od menadžerskih do fizičkog rada. Uz hladnjaču imamo određenu garanciju da će naš proizvod duže zadržati svježinu i takav doći u ruke kupca – zaključuje Božidar.

Na tadašnjem LAG-ovom natječaju odabrano je šest poljoprivrednih gospodarstava i podijeljena su sva raspoloživa sredstva. Opstanak i razvoj malih gospodarstava temelji se na potrebi za restrukturiranjem i povećanjem dodane vrijednosti. Kroz podijeljena sredstva pružena je pomoć malim potencijalno održivim gospodarstvima da nabave glavne resurse koji im pomažu u usklađivanju sa zahtjevima tržišta. Na taj način pomaže se gospodarstvima u prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da postanu gospodarski održivi, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru. Kroz Natječaj tako je uloženo u manja poljoprivredna gospodarstva, a rezultat su još kvalitetniji, domaći proizvodi na stolu kupca, a to je upravo ono čemu se u ovo doba najviše teži.

U fokusu

Toplinom iz dubina na sjeveru Hrvatske dobivat ćemo struju, graditi lječilišta, zagrijavati staklenike…

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što je u javnost dospjela vijest da će se u naselju Merhatovec na području Općine Selnica graditi geotermalna elektrana, ponovno je aktualizirana priča o vrijednostima geotermalnih izvora na sjeveru Hrvatske.

Naime, na području gotovo cijele kontinentalne Hrvatske na dubinama od 2,5 do 3,5 kilometara nalaze se velike zalihe geotermalne vode s temperaturama do 150 stupnjeva Celzijevih. Ti su podaci dobro poznati zahvaljujući dugogodišnjim istraživanjima koje je provodila Industrija nafte (INA), a bili su vezani uz potragu za naftom i zemnim plinom. Inini stručnjaci su u posljednjih 50 godina napravili više od 4000 bušotina, što je i više nego dobra podloga za početak iskorištavanja ovoga obnovljivog izvora energije.

Prva u Cigleni

No, i dok neke druge europske zemlje, poput Italije i Islanda, u velikoj mjeri već koriste ovaj oblik energije, Hrvatska je tek u fazi provođenja detaljnijih istraživanja. Trenutno je u funkciji tek jedna geotermalna elektrana: GE Velika-1 u Cigleni kod Bjelovara, koja je u rad puštena krajem 2019. godine. Nakon što je zagrebačka energetska tvrtka Ensolx objavila međunarodni javni poziv za partnerstvo u razvoju i gradnji, geotermalna elektrana u Merhatovcu trebala bi postati drugi takav energetski kompleks u Hrvatskoj.

Iako su oči javnosti trenutno uprte u istraživanja vezana za Merhatovec, jedan drugi projekt vezan za Međimurje i geotermalne kapacitete bio je u središtu pozornosti još 2019. godine. Te godine u srpnju je na sjednici Vlade Republike Hrvatske projekt pod nazivom “Napredna geotermalna energana s internalizacijom ugljikovih spojeva AAT Geothermae” u Draškovcu kod Preloga proglašen strateškim investicijskim projektom.

Privatni ulagači

– Projekt predstavlja pilotni projekt visoko učinkovite proizvodnje zelene energije iz obnovljivih izvora geotermalnog resursa bez ispusta u okolinu. Projektom se predviđa korištenje energije tako da se kao energent upotrebljava geotermalna voda te da se proizvode električna i toplinska energija u dvofaznom procesu. Tom prilikom bi se nusprodukt, ugljikov dioksid, pročišćavao i utiskivao nazad u bušotinu kako bi došlo do regeneracije sloja i kako bi se održao pritisak u bušotini. Realizacijom projekta planira se otvoriti od 400 do 500 radnih mjesta, a financira se privatnim kapitalom – navedeno je tada u objašnjenju odluke Vlade Republike Hrvatske.

Otad su prošle gotovo dvije i pol godine, a iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja informirali su nas u kojoj je projekt trenutačno fazi.

– Dosad je uspješno završena istražna faza, provedeni su upravno-pravni postupci te su ishođene sve potrebne dozvole za početak izgradnje. Podmirene su obveze plaćanja naknada sukladno Uredbi o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. U pripremu i realizaciju projekta uključena je operativna skupina sastavljena od predstavnika središnjih tijela državne uprave te lokalne i regionalne samouprave, čiji je zadatak utvrđivanje potrebnih propisanih postupaka te međusobna koordinacija i dinamika izrade daljnje dokumentacije za provedbu projekta – piše u odgovoru na naš upit.

Uz geotermalnu energanu u Draškovcu trebao bi niknuti i moderni lječilišno-turistički kompleks, a vrijednost cjelokupne investicije procjenjuje se na više od 365 milijuna kuna, za što se traži zainteresirani privatni ulagač.

Na području Republike Hrvatske trenutačno se izvode radovi u svrhu istraživanja ili eksploatacije na šest eksploatacijskih polja geotermalne vode (EPG) i 13 istražnih prostora geotermalne vode (IPG). Na području Međimurske županije to su Draškovec (EPG) i Merhatovec (IPG). U Koprivničko-križevačkoj županiji radi se na području Legrada (IPG) i Križevaca (IPG), dok lokaciju Lunjkovec-Kutnjak (IPG) dijele s Varaždinskom županijom.

Za potrebe utvrđivanja kapaciteta istražnog polja Lunjkovec-Kutnjak, Varaždinska županija je 2019. godine osnovala tvrtku Bukotermal u suvlasništvu s Općinom Mali Bukovec.

Komercijalizacija

– Nakon dvogodišnje istražne faze i remonta dviju postojećih bušotina, slijedi faza razrade i eksploatacije, u kojoj tvrtka planira, prema dosadašnjim relevantnim mjerenjima i analizama, u I. fazi izgraditi geotermalnu elektranu snage 1,5 do 2 megavata. Predviđeni početak rada elektrane je 2025. godina, a procijenjena vrijednost investicije iznosi 10 milijuna eura – otkrili su iz Varaždinske županije.

Na tome se neće stati, jer je u sljedećoj fazi planirano komercijalno korištenje maksimalnoga geotermalnog potencijala tada već eksploatacijskog polja Lunjkovec-Kutnjak, s ciljem izgradnje geotermalne elektrane snage od 10 megavata te kaskadnoga korištenja toplinske energije u industrijske i agrotermalne svrhe.

– Naime, s obzirom na izrazito poljoprivredno orijentirane općine na istočnom dijelu Varaždinske županije, korištenje izvora toplinske energije iz geotermalnih izvora omogućilo bi povećanje povrtlarske proizvodnje u staklenicima te u stočarskoj proizvodnji. Kad je u pitanju poljoprivreda, čak 40 posto cvijeća u Hrvatskoj proizvodi se upravo na tom području u ludbreškoj regiji, a ukupna hrvatska proizvodnja pokriva svega 10 posto hrvatskih potreba, pa to jasno govori o razvojnom potencijalu. Grijanje je jedna od najvećih stavki u troškovima proizvođača cvijeća, ali i proizvođača voća te povrća. Geotermalna će voda nakon zagrijavanja fluida za rad turbine geotermalne elektrane biti iskorištena i za prolazak kroz toplovode kojima će se grijati staklenici. Na kraju procesa se geotermalna voda vraća nazad u ležište putem utisne bušotine – objašnjavaju iz Varaždinske županije.

Dio kolača i Općini i Županiji

Način utvrđivanja, visina i omjer raspodjele naknade za eksploataciju geotermalnih voda u energetske svrhe propisani su Uredbom o naknadi za istraživanje i eksploatacije ugljikovodika. Za postrojenja koja većinski proizvode električnu energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama višim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada iznosi 30.000 kuna po kilometru kvadratnom. Za postrojenja koja većinski proizvode toplinsku energiju iz geotermalnih ležišta s temperaturama nižim od 100 stupnjeva Celzijevih naknada je 1000 kuna po kilometru kvadratnom.

– Novčana naknada prihod je državnog proračuna RH, a u cijelosti se ustupa jedinici lokalne samouprave na čijem području se nalazi eksploatacijsko polje. Novčana naknada za pridobivene količine geotermalnih voda prihod je državnog proračuna RH i iznosi najmanje tri posto od tržišne vrijednosti pridobivenih količina geotermalnih voda. Naknada se dijeli na način da po 40 posto pripada jedinici lokalne samouprave i državnom proračunu RH, a 20 posto jedinici područne (regionalne) samouprave – objasnili su iz Ministarstva gospodarstva i regionalnoga razvoja.

Nastavite čitati

U fokusu

Novi udar na standard: hrana još skuplja zbog povećanja cijena mineralnih gnojiva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Sve veće cijene mineralnih gnojiva mogla bi biti razlog novih još i većih poskupljenja hrane u Hrvatskoj, piše Slobodna Dalmacija.

Na svjetskom tržištu cijene mineralnih gnojiva vrtoglavo rastu zbog poskupljenja energenata plina i nafte, a veliki proizvođači smanjuju proizvodnju, što nužno dovodi do povećanja cijene umjetnih gnojiva. U takvoj situaciji i poljoprivrednici kalkuliraju jer im ulaganja rastu, pa ni sami ne znaju je li im isplativije smanjivati zasijane površine ili ostati na postojećoj razini proizvodnje.

– Cijene sjemena, zaštitnih sredstava i umjetnog gnojiva su se udvostručile, ali povećane su i cijene žitarica pa smo ovu godinu uspjeli preživjeti – kaže za Slobodnu Dalmaciju Matija Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore. On smatra da poljoprivrednici neće odustajati od proizvodnje, jedino će biti manja upotreba mineralnih gnojiva, što će opet utjecati na manje prinose.

– Nama nitko ne može garantirati kolika će cijena pšenice biti dogodine. Poljoprivrednici koji ulaze u sjetvu na kredit uzimaju gnojiva i ostali repromaterijal koji je značajno poskupio. Ako dogodine padne cijena žitarica, oni će bankrotirati – zaključio je Brlošić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje