S ciljem unapređenja, ubrzanja i pojednostavljenja procedura, HGK, Ministarstvo rada i HZZ pokreću projekt predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage, objavio je HGK.

Hrvatska je suočena s velikim deficitom radne snage. U tržišnoj utakmici za radnicima, kao mala otvorena ekonomija koja ulazi na tržište desetljećima nakon svojih konkurenata – velikih europskih država, imamo nepovoljniju poziciju za natjecanje i poslodavci ne dobivaju dostatni broj kvalificiranih radnika, istaknuto je na konferenciji “Zapošljavanje stranih radnika putem agencija: potrebe, izazovi, rješenja” koja se održala u organizaciji HGK Komore Zagreb 26. rujna.

Kao destinacija rada, moramo ulagati veliki trud u pozicioniranje na tržištima s kojih radnici dolaze, kazao je u uvodnom dijelu konferencije predsjednik HGK Luka Burilović.

“Budući da nam je uvoz radne snage u ovom obujmu novost, morat ćemo se prilagoditi. Trebamo znati koja su to tržišta koja nam mogu ponuditi radnike sa specifičnim znanjima. Zato je Hrvatska gospodarska komora, s Ministarstvom rada i Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, u pokretanju projekta predstavljanja hrvatskog tržišta rada na potencijalnim tržištima radne snage”, kazao je Burilović ističući da je cilj izaći izvan granica i predstaviti se potencijalnim radnicima i kao zemlja koja nudi visoku kvalitetu života izvan radnih sati.

“Ravnoteža poslovnog i privatnog života za današnjeg čovjeka jedan je od najvažnijih čimbenika kod odabira poslodavaca; to možemo i moramo iskoristiti”, poručio je predsjednik HGK.

Do 21. rujna izdano je 129.038 radnih dozvola stranim državljanima. Usporedbe radi, u cijeloj prošloj godini izdano je rekordnih 124.121 dozvola, što je predstavljalo porast od 51,5 posto u odnosu na 2021. ili čak 279 posto u odnosu na 2018. godinu. Uz to što raste broj izdanih dozvola, mijenja se i struktura stranih radnika po državljanstvu – tradicionalni bazeni u regiji ispražnjeni su te se u potrazi za stranim radnicima sve više okrećemo dalekim azijskim zemljama. Od 10 zemalja iz kojih danas najviše dolaze strani radnici, za njih iz šest zemalja izdaju se vize, što usporava vrijeme njihovog dolaska u RH.

Navedena kretanja posljedično su generirala nagli rast agencija za zapošljavanje, kako za posredovanje tako i za privremeno zapošljavanje, kojih je prema evidenciji Ministarstva rada gotovo 600, iznio je podatak predsjednik Komore Zagreb i savjetnik predsjednika HGK Josip Zaher.

“Hrvatsku treba prezentirati kao atraktivnu destinaciju i donijeti novu imigracijsku strategiju s poticajnim mjerama za useljenike kao i integracijsku politiku. Agencije treba osnažiti na tom putu i po potrebi dodatno regulirati njihov rad”, kazao je Zaher.

Kako bi se pojednostavnio uvoz radne snage, postupno se liberaliziraju zakonska rješenja, a u pripremi su i novele čija je svrha daljnje ubrzanje i pojednostavljenje postojećih procedura. Državni tajnik u MUP-u Žarko Katić naveo je da se predložene izmjene odnose na produženje važenja dozvola za boravak i rad – opće produženje dozvole s jedne na tri godine, a radne dozvole za sezonce sa sadašnjih šest mjeseci na maksimalno devet mjeseci.ž

“Također, izmjene Zakona predviđaju i olakšanu promjenu poslodavca u istom zanimanju nakon godine dana – neće se trebati tražiti nova dozvola već mišljenje HZZ-a koje je dužan dati unutar pet dana. Izmjene se odnose i na priznavanje stručnog iskustva u IT sektoru kao visoke stručne kvalifikacije za potrebe izdavanja plave karte EU, koje bi provodilo Povjerenstvo pri HGK. Izmjene Zakona očekuju se najkasnije u prvom kvartalu 2024.”, najavio je Katić.

Za daljnji razvoj RH gospodarstvu je potrebno omogućiti kvalitetne i odgovarajuće radnike s domaćeg tržišta rada, uz fleksibilan i učinkovit sustav uvoza radne snage u deficitarnim zanimanjima, naglasio je državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš.

“Neki od ciljeva su sprečavanje zloupotrebe postojećeg modela zapošljavanja stranaca (Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada), omogućavanje učinkovitog izdavanja dozvola za boravak i rad stranih radnika u zanimanjima koja nedostaju na domaćem tržištu rada te uspostavu suradnje s drugim državama i to putem ugovora o socijalnom osiguranju te putem sporazuma i protokola, kako bi se pojednostavila mobilnost radne snage”, rekao je Vidiš.

Zakonodavstvo treba prilagoditi rastućim potrebama za stranim radnicima, a Hrvatsku učiniti atraktivnom destinacijom za useljenike, zaključeno je na konferenciji održanoj u HGK.

Između ostalog, to podrazumijeva donošenje nove imigracijske strategije s poticajnim mjerama za strane radnike, integracijsku politiku te dugoročno osmišljen pristup useljeničkoj politici i konsenzus svih relevantnih političkih, gospodarskih i socijalnih aktera u Hrvatskoj.

S velikom strepnjom iščekivala se odluka Uefe o ustaškoj zastavi koja je osvanula na utakmici s Latvijom na Rujevici u rujnu. Srećom, Hrvatska je dobro prošla.

– Danas smo dobili kaznu, a ono što je bitno je da će stadion u Osijeku biti skroz otvoren, bit će gledatelja na stadionu. Kazna je 10 tisuća eura, dvije godine kušnje i s tisuću gledatelja manje na sljedećoj utakmici. Još jednom smo sretni i zahvalni, smatramo da je ovo velika pobjeda HNS-a, naših građana i navijača. Vidimo da je Uefa prepoznala sve ono što se napravilo s naše strane da bismo prezentirali pravu stvar, da se HNS bori protiv svih vrsta diskriminacije – rekao je predsjednik HNS-a Marijan Kustić. 

Podsjećamo, na utakmici Hrvatska – Latvija dvije su osobe u nekoliko navrata istaknule zakonom zabranjenu ustašku zastavu, zbog čega je Uefa pokrenula disciplinski postupak protiv Hrvatskog nogometnog saveza.

Naime, ustašku zastavu unio je trojac s područja općine Trnovec Bartolovečki.

Općinski sud u Rijeci izrekao je prvookrivljenom D.C. (23) novčanu kaznu u iznosu od 1300 eura, a drugookrivljenom D.S. (33) kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Također, obojici je određena i zaštitna mjera zabrane prisustvovanja na svim sportskim natjecanjima u kojima sudjeluje hrvatska nogometna reprezentacija na području RH s obvezom javljanja u policijsku postaju u trajanju od dvije godine, kao i na odlaske u inozemstvo na utakmice hrvatske reprezentacije uz obvezu predavanja putne isprave i javljanja u policijsku postaju, također u trajanju od dvije godine.