Međunarodni dan turističkih vodiča u Varaždinu uz razgled zgrade Županijske palače
Društvo turističkih vodiča i pratitelja Varaždin u suradnji s Turističkom zajednicom grada Varaždina i ove će se godine uključiti u...
Dr. Novak je predstavio i prikazao svoj novi film, znakovito nazvan „Lica puna nade“, u kojem govori o vlastitom iskustvu i doživljaju djece i života općenito u afričkoj državi Benin. Film se osobito orijentira na školovanje u jednoj od najsiromašnijih država na svijetu. To je inače drugi film koji je gospodin Novak snimio, nakon što je u prvom uratku predstavio misionarke koje djeluju u Ekvadoru u Južnoj Americi. Prilikom uvodnog predavanja osvrnuo se na socijalnu pravdu u društvu današnjice te je nastojao djeci približiti svoje doživljaje pričama i primjerima o načinu života mladih Beninaca. Između ostalog, rekao je:
– Govoriti o socijalnoj pravdi može se slojevito, ono temeljno o čemu treba voditi računa jest da se za socijalnu pravdu trebamo boriti. U kontekstu današnjeg govora ovdje i predstavljanja filma koji sam snimio u afričkoj zemlji Benin, „Lica puna nade“, zapravo ćemo vidjeti da u različitim kontekstima socijalna pravda ovisi o tome kako je strukturirano društvo. Kod nas, u Hrvatskoj, ono na čemu trebamo inzistirati, za što se trebamo boriti, jest prepoznavanje čovjeka. Afrika pokazuje kako ljudi žive ekstremno teško, nama često nezamislivo, ali oni u drugome vide osobu. U zapadnom društvu to je često stavljeno u drugi plan.
Osim toga, konstatirao je da bi dijalog i građenje odnosa te komunikacije mogla i trebala biti temeljna struktura na kojoj može počivati društvo, za razliku od odnosa u kojima prevladava interes kao temelj.
-Mladi bi nas osobito mogli ponekad iznenaditi svojim idealima i osjećajima za drugoga. Njihovo je mladenaštvo pogotovo prožeto jakim osjećajem za pravednost.
Dr. Novak se osvrnuo i na dvije priče koje prikazuje film.
-Pratimo dvoje djece, zapravo jedno dijete i jednog studenta, dakle već gotovo odrasla čovjeka, na njihovom putu i u borbi za obrazovanje. U Beninu se škola plaća već od prvog razreda, zbog čega roditelji često nisu u stanju financirati školovanje. Kroz film se provlači ideja da se čak i u vrlo siromašnim zemljama, putem dijaloga i pomoći onih koji razumiju teškoće kroz koje prolaze drugi ljudi, djeca mogu izboriti za bolji život.
Na početku predavanja izveden je i mali umjetnički program – učenice 8. razreda Lejla Benahmet i Evelin Vidmar otpjevale su pjesme „Dej mi Bože“ i „Vuprem oči“. Osim toga učenici su pisali i radove na temu Svjetskog dana socijalne pravde, pri čemu su najbolji radovi nagrađeni. To su radovi Ivone Filipić, Lare Poljak, Lede Novak, Kristine Pergar i Lune Lesar.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.