Povežite se s nama

U fokusu

Licemjerno: novac za uljepšavanje Vijećnice osigurao, a za javni prijevoz krivi vijećnici?

Objavljeno:

- dana

HABUŠ TRAŽI ISPRIKU VIJEĆNIKA

– Nakon sjednice Gradskog vijeća, koja je održana u ponedjeljak, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati izražava žaljenje zbog štete koja je nanesena građanima Varaždina. Neizglasavanje rebalansa rezultiralo je skidanjem s dnevnog reda svih ostalih predloženih točaka koje su vezane uz Proračun. Jedna od najbitnijih stavki rebalansa bila je osiguravanje sredstava za sufinanciranje javnog gradskog prijevoza. Bio je to preduvjet da se građanima Varaždina omogući vožnja ‘busekima’ za svega 2,99 kuna – istaknuo je Goran Habuš, predsjednik gradskog HNS-a i varaždinski gradonačelnik.

Istaknuo je da su se rebalansom trebala osigurati i sredstva za uređenje dječjeg odmarališta na Rabu, ali i sredstva za trim stazu, grobnu kuću te povećanje sredstava za nabavu udžbenika i radnih bilježnica.

Uređenje igrališta spada u uređenje nerazvrstanih cesta?

Zaboravio je spomenuti da je rebalansom predlagao i kupnju starog kioska za 115.000 kuna, što je većini vijećnika bilo sporno, a namjeravao je osigurati i dodatnih 25.000 kuna za stručni nadzor radova u Gradskoj vijećnici iako je, što je zanimljivo, u proračunu već osigurano dovoljno sredstava za radove na ugradnji staklenih kliznih vrata, za novu portu i druge radove, ali i za stručni nadzor.

Gradonačelnik Habuš u priopćenju nije naveo ni zašto odmah u izvornom proračunu za ovu godinu nije planirao sredstva za subvenciju javnog gradskog prijevoza, ako ga je najavio još u listopadu prošle godine. Isto tako, još je prošle godine najavljivao i uređenje dječjeg odmarališta na Rabu, ali ni ta sredstva nije na vrijeme planirao u proračunu. 

S druge strane, u proračun nije uvrstio ni uređenje igrališta u Črncu, stavku zbog koje je izvorni proračun podržao HSLS-ov Miodrag Pap. Nakon što je je prije dva tjedna Habušu rekao da neće podržati rebalans tako dugo dok u njemu ne bude osiguran novac za to igralište, Pap je u ponedjeljak ipak glasovao “za” istaknuvši da je jedini razlog tome javni gradski prijevoz.

To je bilo u ponedjeljak, a već u srijedu Habuš je obilazio radove koji se odvijaju u gradu i najavio – ni više ni manje – nego skori početak uređenja igrališta u Črncu, baš ono što je tražio vijećnik Pap! Zanimljivo je da je uređenje igrališta svrstano u – program uređenja nerazvrstanih cesta…

Uređena ulica u kojoj živi vijećnikov sin…

Jučer je obišao i radove u Milkovićevoj ulici u Hrašćici, a zajedno s njim bio je sada nezavisni vijećnik Zdravko Golub. Vijećnici su još lani upitali zašto se uređuje baš ta ulica i ima li to kakve veze s tim što u toj ulici živi Golubov sin.

I dok bi se iz tih primjera moglo zaključiti da se ulice, trgovi i parkirališta u Gradu ne uređenju na temelju stvarnih potreba, nego na temelju političkih dogovora (da ne koristimo neku “težu” riječ) koji donose glasove za proračun i rebalanse, Habuš vijećnike proziva za politikanstvo.

– Ovo se više ne može više nazvati ni politikanstvom, već je to nemoralan i očajnički čin pojedinaca, a nažalost krajnji rezultat je načinjena šteta svim građanima Varaždina. Ovo se čak ne može nazvati ni nezainteresiranošću, a nije riječ ni o neupućenosti u tematiku ili neznanju, riječ je očigledno o namjernom podmetanju, koje opet ima za krajnji ishod štetu svim građanima Varaždina. Ili su nekima porasle političke ambicije pa galamom i prozivkama na sjednicama Gradskog vijeća pokušavaju skupiti jeftine političke bodove ili imaju neke druge, samo njima znane motive da se ne podrže odluke koje su bitne za dobrobit građana, sada više nije ni važno. Šteta se radi iz sjednice u sjednicu, a bojimo se da će ovo posljednje neizglasavanje rebalansa doseći dugoročne razmjere – naveo je Habuš u priopćenju.

Okaniti se strančarenja

S druge strane, zahvalio je svim vijećnicima koji su “prepoznali važnost svih stavki te podržali rebalans”. Nije spomenuo da je odbio dva amandmana, onaj da se maknu bale iz Brezja, a nije želio priznati ni to da kupnja starog kioska nije u javnom interesu.

– Pozivamo sve gradske vijećnike da se ubuduće okane strančarenja, podjele na lijeve i desne, da svoje osobne ambicije ostave u drugom planu i da napokon počnu u prvi plan stavljati interese građana. Jer, podsjećamo, zbog građana su izabrani na svoje pozicije gradskih vijećnika i građanima su odgovorni – poručio je Habuš.

Za nadati se je da će ono što očekuje od drugih početi primijenjivati i u svojem radu.

 

 

 

 

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje