Bolest COVID-19 od ovog bi tjedna trebalo biti moguće potvrđivati brzim antigenskim testovima u ordinacijama privatne zdravstvene zaštite koje imaju ugovor s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO).

– Za potvrđivanje bolesti nakon brzog antigenskog testa više neće biti potreban PCR te će se na temelju brzog testa izdavati liječničke potvrde o preboljenju COVID-a koje će vrijediti samo u Hrvatskoj – otkrio je 12. siječnja ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak nakon sastanka s ministrom zdravstva Vilijem Berošem i ravnateljem HZZO-a Lucianom Vukelićem.

Za odlazak u druge zemlje EU-a i dalje je potrebno PCR testiranje, odnosno EU digitalna COVID-potvrda.

Testirati brzim antigenskim testom mogu sve ordinacije primarne zdravstvene zaštite – obiteljski liječnici, ginekolozi, pedijatri i stomatolozi. Na taj način omogućeno je gotovo tisuću testnih mjesta diljem Hrvatske, što bi trebalo olakšati i problem dijagnostike omikron varijante, rekao je Capak.

Vukelić je objasnio da će HZZO ordinacijama plaćati testiranje kao dijagnostičko-terapijski postupak, za koji je utvrđena cijena. Ona će se razlikovati ovisno o tome je li liječnik sam nabavio test na tržištu ili ga je dobio iz robnih zaliha (tada će biti plaćeno samo testiranje). Jedan test, dodao je Capak, stoji nešto manje od 6 kuna. U ljekarnama neće biti moguće obaviti brzi antigenski test na trošak HZZO-a.

Capak je rekao da zasad ne postoje sankcije za liječnike primarne zdravstvene zaštite koji ne žele provoditi ovo testiranje, ali da ih se “može uvesti”. Istaknuo je i da su brzi antigenski testovi sada toliko osjetljivi da većina njih “lovi omikron soj”.

Nezadovoljstvo liječnika
Ova je odluka izazvala ljutnju nekih liječnika primarne zdravstvene zaštite koji, u postojećim uvjetima u domovima zdravlja i drugim ordinacijama, kažu, nemaju uvjete za provođenje brzog antigenskog testiranja. U vezi toga javila se i Koordinacija liječnika obiteljske medicine (KoHOM).
– Mi smo kao obiteljski liječnici o toj predviđenoj obvezi saznali putem medija, i to tako da već od sutra mi to počinjemo raditi. Nitko nas ništa nije pitao, nitko uopće nije problematizirao na koji bi se način organizacijski i operativno to moglo provesti i je li to u našim ordinacijama uopće provedivo. To je ono što je šokantno – rekla je Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a, dodavši da nije problem taj posao, već organizacijska forma. Navela je za Dnevnik HTV-a i da do ponedjeljka, 17. siječnja, nisu dobili antigenske testove, prostor ni vrijeme kako bi mogli testirati.

Neizvedivo
O problematici testiranja u ordinacijama govorila nam je i jedna liječnica obiteljske medicine iz Varaždinske županije.

Naime, navodi da se u Varaždinskoj županiji na PCR test na COVID-19 čekalo najviše tri dana, čak i kada je broj vjerojatno zaraženih bio najveći. Testira se tijekom cijelog dana, a u hitnom bolničkom prijmu i noću, stoga predlaže da se kapaciteti pojačaju ondje gdje je to potrebno, što u Varaždinskoj županiji nije neophodno. U sklopu primarne zdravstvene zaštite i u organizaciji Doma zdravlja Varaždinske županije uzimanje brisova već se provodilo kod Arene Varaždin, u čemu velik broj liječnika obiteljske medicine sudjeluje od početka.

– Za vrijeme testiranja apsolutno je nemoguće barem jedan do dva sata raditi bilo što drugo, primjerice javiti se na telefon, pisati recepte, odgovarati na mailove i čitati preporuke Ministarstva ili HZJZ-a, i to čak i kada nema mnogo kandidata za testiranje. Potrebno je vrijeme za pripremu, presvlačenje, nošenje uzoraka u laboratorij… Uz svakodnevnu frekvenciju od 100-170 kontakata, koji uključuju pozive, mailove, preglede, cijepljenja, prijevoje, injekcije, kućne posjete, a i kontrole HZZO-a, uzimanje brisova je nezamislivo – govori liječnica i dodaje da u posljednjih nekoliko dana prima pozive pacijenata koji se raspituju o testiranju u njezinoj ordinaciji i ne žele dolaziti na pregled kako ne bi došli u kontakt s potencijalno zaraženim osobama.

Nemoguće je, kaže, unutar radnog vremena taj posao obavljati u domovima zdravlja, gdje cirkuliraju mnogi drugi pacijenti, a da bi ga obavljali izvan radnog vremena, za prekovremene sate nisu plaćeni, odnosno u ugovoru s HZZO-om to nije predviđeno. Osim toga, kao možda najvažniju stavku navodi da uzimanje brisova ni ne spada u njihovu nadležnost.

– Pravnik nam je odgovorio da, sukladno članku 13. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, ti poslovi, rano otkrivanje zaraze, spadaju u nadležnost Zavoda za javno zdravstvo – ističe i dodaje: – No, mogu prihvatiti da je onima koji to rade jer imaju uvjete i stignu, sada moguće to i naplatiti od ugovornog partnera, tj. HZZO-a – zaključila je liječnica.