Inzistiranje Ministarstva unutarnjih poslova da kroz izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama uvede liječnicima obvezu prijavljivanja MUP-u pacijenata koje su upozorili na privremenu nesposobnost upravljanja vozilom zbog trenutnog zdravstvenog stanja ili nekog lijeka, napravit će puno veću štetu nego što će biti eventualna korist po sigurnost prometa, stoji u priopćenju na stranicama Hrvatske liječničke komore.

U otvorenom pismu koje je Hrvatska liječnička komora uputila zastupnicima u Hrvatskom saboru HLK ističe kako ova obveza koju MUP nameće liječnicima nije rješenje niti za jedan od „četiri glavne ubojice u prometu“ tj. brzinu, alkohol, mobitel i nekorištenje sigurnosnog pojasa, a što je MUP sam definirao kao ključne uzroke visoke smrtnosti u prometu.

Komora u pismu nadalje ističe kako se, prema podacima MUP-a (Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2020., MUP RH, str.55), od skoro 700 tisuća prometnih prekršaja evidentiranih u 2020. godini u samo 0,02% prekršaja (147 prekršaja) radilo o upravljanju vozilom pod utjecajem droga ili lijekova. Upravo propisivanje tj. korištenje određenih lijekova trebalo bi biti jedan od elemenata zbog kojih bi liječnici morali prijavljivati MUP-u pacijente koji automatski privremeno ostaju bez mogućnosti upravljanja motornim vozilima. Za Hrvatsku ne postoje javni podaci o postotku nesreća kojima je uzrok promijenjeno zdravstveno stanje.

Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti.

– MUP mjesecima ignorira i odbija sve primjedbe liječničkih strukovnih organizacija, a rezultat toga je da je Vlada u Sabor u drugo čitanje uputila prijedlog zakona koji i dalje sadrži tu obvezu liječnika, kao i njihovu prekršajnu odgovornost u slučaju da to ne učine.

Dapače, ovo zakonsko rješenje protivno je Vladinom strateškom dokumentu “Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa 2021. – 2030.“ usvojenom u srpnju 2021. godine. Nacionalni program je izvanredne liječničke preglede i edukaciju vozača recidivista u vožnji pod utjecajem alkohola, droga ili lijekova odredio kao zakonske mjere za smanjenje broja teških prometnih nesreća pod utjecajem alkohola i/ili droga ili lijekova.

MUP svoju odgovornost za neuspjeh u smanjivanju crnih brojki poginulih (297 u 2019. godini) i teško ozlijeđenih (2.492 u 2019. godini) u prometnim nesrećama, pokušava umanjiti nametanjem iznimno štetne, a po sigurnost prometa neučinkovite i beskorisne obveze liječnika da prijavljuju pacijente.

Provedba ovakvog zakona sustavno bi opasno narušila odnos povjerenja između liječnika i njihovih pacijenata. Primjenom zakona liječnici bi postali izloženi prekršajnom postupku ako ne postupe po zakonu, dok bi potencijalno provođenjem zakona kršili institut liječničke tajne i bili izloženi povećanoj stopi verbalnog ili fizičkog nasilja nezadovoljnih pacijenata. Ovakav konačni prijedlog zakona stvara pravnu nesigurnost u kojoj svaki liječnik može prekršajno odgovarati za odluku o pacijentu, a ujedno otvara i mogućnost osiguravateljskim kućama da tuže liječnike i od njih traže nadoknadu štete.

Umjesto beskorisnog i štetnog inzistiranja MUP-a na ovom prijedlogu, HLK predlaže uvođenje redovnih sistematskih pregleda prema dobnim skupinama vozača, te strožu primjenu zakona i intenzivnije kontrole na cestama kao i intenzivne edukativne kampanje o opasnostima prebrze vožnje, vožnje bez pojasa, s mobitelom ili pod utjecajem alkohola. Pored toga, u otvorenom pismu HLK predlaže da Hrvatska uvede tzv. DRUID klasifikaciju lijekova koja postoji u Danskoj, Finskoj, Norveškoj, Francuskoj i Španjolskoj tj. da uvede označavanje lijekova bojama (tzv. semafor) koje pacijentima jasno govore kakav je utjecaj lijeka na sposobnost vožnje.
Ako Sabor izglasa ovakav zakon s obvezom liječnika da prijavljuju svaku pa i privremenu promjenu zdravstvenog stanja i s njihovom prekršajnom odgovornošću, Hrvatska liječnička komora zatražit će preispitivanje ustavnosti zakona na Ustavnom sudu – stoji u zaključku otvorenog pisma HLK-a zastupnicima u Hrvatskom saboru.