Povežite se s nama

U fokusu

Lisice šeću po Varaždinskim Toplicama, ulaze u dvorišta, ali se ne smiju dirati?!

Objavljeno:

- dana

ISTRAŽILI SMO

Stanovnici Varaždinskih Toplica već tjednima se suočavaju s neuobičajenim problemom: gotovo svakodnevno po gradskim ulicama, ali i u svojim dvorištima susreću lisice.

S dolaskom niskih temperatura ove divlje životinje dolaze sve bliže kućama u potrazi za hranom, pa njihova pojava u naseljenim mjestima nije ništa neobično, kaže predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković.

– Svakodnevno od mještana slušam o tome gdje su viđene lisice, a i sam ih viđam. Ne boje se ljudi, niti pasa, praktički postale su kao domaće životinje! – ogorčen je Ratković.

Začarani krug 

“Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti zbog Zakona, a lovac sam. Mogao sam samo čekati da ode.”

To topličko lovačko društvo dosad je zaprimilo nekoliko poziva zabrinutih mještana o lisicama koje su vidjeli na gradskim ulicama, no prva koja je na to upozorila bila je čitateljica iz Varaždinskih Toplica (podaci poznati redakciji) još u studenome prošle godine. Ispričala je da je u samo nekoliko dana imala dva “bliska susreta” s lisicama blizu svoje kuće, a zabrinula se jer je primijetila da se životinje nimalo ne boje.

– Nazvala sam naše lovačko društvo. Tamo su mi rekli da oni ništa ne mogu učiniti jer je njima Zakon “vezao ruke”. Uputili su me na policiju, a oni natrag na lovce. Nisam pobornik ubijanja lisica i drugih divljih životinja, ali zar da u 21. stoljeću zbog lisica koje se šeću po Varaždinskim Toplicama moram strahovati za sigurnost? Mora li lisica nekoga ugristi prije nego netko nešto poduzme? – ogorčena je čitateljica.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 metara u brdsko-planinskim područjima.
– Nekad smo mogli reagirati, no sada zbog Zakona ništa ne možemo učiniti. Što da vam kažem? Lisica mi je bila u dvorištu i ništa nisam mogao učiniti, a lovac sam. Samo sam je mogao gledati i čekati da ode – rekao je Ratković.

Navodi da svima koji ga nazovu zbog lisica kaže da nazovu policiju, no ni oni nisu nadležni. Na pitanje koga građani trebaju obavijestiti ako primijete lisice u blizini svojih kuća za rješavanje ovog problema, iz PU varaždinske su nas uputili natrag na lovce, odnosno nadležnu veterinarsku službu. Međutim, ni veterinari u ovom slučaju ne mogu ništa učiniti!

– Pojavljivanje divljih životinja (lisica) u blizini naselja nije rijetka pojava i u takvih slučajevima Veterinarska stanica nema obvezu postupanja. Koncesijski nadležna veterinarska stanica postupa na svojem području samo u slučaju pojave lisica u ograđenim objektima, u slučaju kontakta s psom ili čovjekom te u slučaju pronalaska uginule lisice. Potrebno je kontaktirati lovačko društvo koje bi, sukladno propisima, moglo izvršiti pregled populacije, odnosno postupiti kako je predviđeno – navodi se u dopisu Veterinarske stanice koji je još 18. studenoga prošle godine upućen Gradu Varaždinskim Toplicama.

Grad je, naime, zatražio stručno mišljenje nakon što im se zbog lisica obratila nekolicina građana. Iako u zadnjih mjesec dana nisu zaprimili nikakve nove dojave o pojavi lisica u gradu, dopis Veterinarske stanice dostupan je građanima putem internetskih stranica Grada.
No, u njemu se ipak građane poziva na oprez.  

– Divlje životinje, pa tako i lisice, ne smije se uznemiravati, tjerati ili na drugi način pokušati udaljiti, jer će same otići. Važno je djeci i kućnim ljubimcima onemogućiti pristup da ne bi došlo do kontakta – navodi se u dopisu. 

ODSTREL LISICA
Predsjednik Lovačkog društva “Jelen” iz Varaždinskih Toplica Miljenko Ratković istaknuo je da ove godine ima dosta lisica.
– Na području Varaždinskih Toplica dosta je zapuštenih neobrađenih zemljišta na rubnim dijelovima grada te divljih odlagališta, pa lisice dolaze sve bliže u potrazi za hranom – rekao je Ratković.
Inače, na području Varaždinske županije lovci  obavljaju i odstrel lisica. Kako smo doznali od tajnika Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavka Labaša, prema godišnjem planu odstrela na području naše županije na godinu se odstrijeli oko 2.000 lisica i kuna.

Program zaštite 

S obzirom na to da ispada da lisicama nitko ništa ne može, odgovor koga građani trebaju nazvati ako primijete lisice u naselju i tko je nadležan potražili smo u Ministarstvu poljoprivrede.
– Zakonom o lovstvu je propisano da se divljač na površinama izvan lovišta i na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta zaštićuje i lovi u skladu s Programom zaštite divljači. Njega donosi pravna ili fizička osoba koja koristi ili upravlja zemljištem na kojem se ne ustanovljava lovište, odnosno jedinica lokalne samouprave za naselje, uz suglasnost Ministarstva. Ako se Program zaštite divljači donese za tu površinu, propisat će se, između ostalog, i način zaštite i lova divljači na tim površinama – poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.

Zakonom o lovstvu propisano je da je zabranjeno loviti divljač u pojasu od 300 metara od ruba naselja

Drugim riječima, gradovi i općine dužni su donijeti Programe zaštite divljači kako bi se omogućilo zakonski opravdano uklanjanje divljači, pa tako i lisica u naseljenim područjima, ako za to postoji potreba.

Međutim, prema podacima Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša Varaždinske županije, Program zaštite divljači trenutno ima samo Općina Vidovec, ponajviše zbog problema s vranama, dok je Grad Varaždin u fazi izrade Programa zaštite divljači.

Dodatne upute

Varaždinske Toplice su na kraju zatražile dodatne upute.  
– Zatražili smo od Ministarstva poljoprivrede, MUP-a i drugih tijela te se razmatra mogućnost podnošenja zahtjeva Ministarstvu da za narednu sezonu izda posebno odobrenje za odstrel divljih životinja i unutar granica naselja, a u kojima inače nije dopuštena upotreba vatrenog oružja – izvijestila nas je Nives Ernoić, pročelica Jedinstvenog upravnog odjela Grada Varaždinskih Toplica.

Varaždinska županija bez bjesnoće već godinama 
– Što se tiče bjesnoće, situacija je zadovoljavajuća: u zadnje dvije godine nemamo potvrđenih slučajeva, te s te strane građani ne moraju biti zabrinuti – poručili su iz Ministartva poljoprivrede. To je potvrdio i tajnik Lovačkog saveza Varaždinske županije Slavko Labaš.
– Prema informacijama s kojima raspolažem, u zadnje dvije godine nije zabilježen nijedan slučaj bjesnoće. To je zbog oralne vakcinacije lisica, koja se već nekoliko godina sustavno provodi u cijeloj Hrvatskoj – rekao je Labaš.
Bjesnoća je smrtonosna zarazna virusna bolest od koje obolijevaju životinje i ljudi (zoonoza), a u Varaždinskoj županiji posljednji slučaj bjesnoće zabilježen je u ožujku 2014. godine, navodi Varaždinska županija.
Iako je neizlječiva, bjesnoća se može spriječiti. Stoga je i pokrenuta oralna vakcinacija lisica u Hrvatskoj, i to još 2011. godine. Riječ je o programu iskorjenjivanja bjesnoće koji je financiran sredstvima iz EU. Oralna vakcinacija provodi se dva puta godišnje: u proljeće i u jesen, a u Ministarstvu poljoprivrede su potvrdili da je u studenome provedena distribucija vakcine za oralno cijepljenje lisica, nakon čega je i provedena oralna vakcinacija. 

Izvor: RT
Foto:

U fokusu

Živimo skučeno, cijene rastu, a radnici sve siromašniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Da su gorivo, energenti i hrana sve skuplji, nije nikakva novost, kao ni činjenica da sve više građana u Hrvatskoj živi na rubu siromaštva. I ne govorimo o slučajevima pod socijalnom skrbi, već o ljudima koji svaki dan idu na posao, ali su im troškovi života sve veći.

Oni koji su imali sreće pa su im poslodavci povećali plaće, nisu ništa bogatiji. Prema svim dostupnim podacima, hrvatska radna klasa je siromašnija jer je inflacija ˝pojela˝ plaće.

Prema podacima Eurostata, kod nas su i dalje pojedini artikli, poput, primjerice, odjeće, jeftiniji nego u drugim europskim zemljama. Kad izuzmemo činjenicu da se isplati prijeći mađarsku ili slovensku granicu radi ulja, mlijeka, sokova ili drugih namirnica, podaci Eurostata govore da je u Hrvatskoj hrana 5,9 % jeftinija od prosjeka EU-a. Međutim, i dalje smo na samom europskom dnu po standardu. Krivac su isključivo niske plaće. Prosječni Hrvat zarađuje oko 900 eura mjesečno, dok prosječni stanovnik EU-a zarađuje oko 1916 eura.

Na rubu siromaštva

Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je prosječna mjesečna isplaćena neto-plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak iznosila 7607 kuna, što je nominalno više za 6,6 %, a realno niže za 0,7 % u odnosu na isti lanjski mjesec.

U odnosu na plaću za veljaču ove godine, prosječna neto-plaća za ožujak bila je nominalno viša za 2,1 %, a realno je ostala ista.

Medijalna neto-plaća za ožujak 2022. iznosila je 6352 kune, što znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Zabrinjavajuće je da polovica građana zaposlenih u Hrvatskoj dobiva plaću manju od one koju Državni zavod za statistiku navodi kao prosječnu. Čak 30 % zaposlenih, naime, ne dosegne ni plaću od 5000 kuna.

Podaci Eurostata pak govore da su kod nas 13 % jeftiniji alkoholna pića i duhan, odjeća i obuća 8 %, namještaj plaćamo 19,3 % manje od prosječnog Europljanina, automobile 6,9 %, javni prijevoz 13,1 %, a restorane i hotele 19,9 %. Kazališta, zabavne i rekreativne sadržaje plaćamo po 21,4 % nižim cijenama od prosječnih u EU-u, hrana nam je 5,9 % jeftinija, a stan i režije čak 56,7 %.

No, ako se usporedi, primjerice, Zagreb s drugim europskim gradovima, razlika u plaći je gotovo 7600 kuna.

Spomenimo i da je u Zagrebu prosječna neto-plaća znatno veća nego na sjeveru Hrvatske, gdje, nažalost, velik broj radnika preživljava od minimalca.

Živimo skučeno

Podaci Eurostata pokazuju još jedan zabrinjavajući podatak: ljudi u Hrvatskoj žive skučeno. Konkretno, slabiji standard građana utječe na to da si ne mogu priuštiti stanove pristojne veličine. Primjerice, stan se smatra prenapučenim ako svako od djece u dobi od 12 do 17 godina, kao i, naravno, ona punoljetna, nemaju svoju sobu.

U Hrvatskoj čak 36,2 % građana živi u prenapučenim domovima, s nedovoljnim brojem soba za sve osobe u kućanstvu, što je dvostruko više od prosjeka EU-a, u kojem 17,5 % stanovnika živi u prenapučenim kućanstvima.

Spomenuti podaci pokazuju da je najlošije stanje u Rumunjskoj, u kojoj u prenapučenim kućanstvima živi 45,1 % stanovnika, u Latviji 42,5 %, u Bugarskoj 39,5 %, a u Poljskoj 36,9 %. Hrvatska je na petome mjestu s dna ljestvice.

Predviđanja

Predviđanja za jesen nisu nimalo optimistična, cijene energenata i hrane i dalje rastu, a najavljuje se i recesija. Premijer Andrej Plenković pak misli drugačije, prošlog se tjedna pohvalio turističkom sezonom, rastom prosječne plaće i smanjenjem broja nezaposlenih.

Rekao je pritom da je broj zaposlenih porastao za više od 400.000. Također je rekao kako je dobio podatak da će uskoro biti manje od 100.000 nezaposlenih.

– To je jako dobar podatak, jer ja takvih sjećanja nemam – rekao je premijer. Spomenimo i da se nekoliko stotina tisuća ljudi odselilo iz Hrvatske i da se većina poslodavaca već duže vrijeme bori s nedostatkom radne snage.

Podsjetimo da je Vlada mjerama nastojala ublažiti posljedice krize. Posljednja intervencija vrha države odnosi se na ograničavanje cijena goriva. Prethodno je Vlada donijela paket mjera koje su se odnosile na ublažavanje rasta cijena energenata. Hoće li sve to biti dovoljno za ublažavanje krize? Ostaje za vidjeti. I dok se radnici bore s preživljavanjem, poslodavci upozoravaju državu da smanji vlastitu potrošnju, odnosno da ukine nepotrebne namete te smanji trošarine i poreze.

Jedno je sigurno: recesija nam je pred vratima.

Nastavite čitati

U fokusu

Od rujna će socijalno ugroženi dobivati vaučere za gorivo?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Hrvatska Vlada u rujnu bi mogla proširiti energetski paket pomoći koji je na snazi od 1. travnja, a na razmatra se opcija izdavanja vaučera za gorivo socijalno najugroženijima, piše Jutarnji list.

O toj temi danas je govorio i premijer Andrej Plenković u HRT-ovoj emisiji “A sada Vlada”. Rekao je kako je Vlada i dosad intervenirala prema ugroženim skupinama te da će takav obrazac i dalje nastaviti koristiti, moguće i kroz vaučere za gorivo.

Mjera vaučera za gorivo vjerojatno bi funkcionirala kao i ona za ugrožene kupce energenata. Vlada je od 1. travnja povećala postojeći mjesečni vaučer za struju s 200 na 400 kuna, koji se može koristiti i za plin, a obuhvat korisnika povećao se za više od 20.000, na preko 82.000.

Većina država članica EU nije se odlučila za vaučere za gorivo, uz iznimku Portugala koji je svim građanima dijelio “autovaučere” od 20 eura, ali je ta mjera ukinuta i okrenuli su se mjerama kojima su i drugi pribjegli.

To je snižavanje trošarina, a u nekim državama i privremeno snižavanje PDV-a. Njemačka je tako od 1. lipnja odlučila smanjiti poreze za 35,2 centi za litru benzina i 16,7 centi za litru dizela. Mjera će biti na snazi tri mjeseca, a istodobno subvencioniraju i cijenu javnog prijevoza, pa se Nijemci za devet eura mogu voziti svim javno dostupnim prijevoznim sredstvima. Austrija će od listopada svim punoljetnim građanima dati 500 eura kroz “klimatski bonus”, ne uvjetujući socijalne kriterije, a novac služi za podmirenje troškova života, među ostalim i visokih cijena goriva.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje