Nariban, ekstra ljuti, s peršinom, feferonima, brusnicom ili jabukom. Od njega možete kihnuti, pa čak i zaplakati, a istovremeno je hrana i lijek. Možete ga jesti s mesom ili dodati prilogu, umiruje kašalj i tegobe sa sinusima, ima čak antibiotsko djelovanje i bogat je vitaminom C.

Ljekovito svojstvo hrena poznavali su Egipćani 1500 godina prije Krista, Grci su ga nazivali biljkom vrijednom zlata. Koristili su ga kao afrodizijak i kao lijek protiv bolova u leđima

Ludbreški hren je čuvana sorta, na području sjeverozapadne Hrvatske uzgaja se već četiri desetljeća, a ove godine dobio je zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla.

Nagrade i priznanja

Najveći uzgajivač i proizvođač ludbreškog hrena je ludbreško poduzeće Agro Altera, koje vodi Bojana Makar. Njihovi proizvodi prilagođeni su svim ukusima, a mogu se pohvaliti brojnim nagradama i priznanjima.

– Neki vole jako ljuto, a za druge imamo primjerice proizvode s brusnicom ili jabukom, koje mogu jesti i djeca – priča nam Bojana Makar.

Ona je odrasla s proizvodnjom hrena, a njena obitelj počela je kao domaćinstvo sa 4,5 hektara. Uzgajali su i druge kulture, da bi se s vremenom odlučili isključivo baviti proizvodnjom hrena. Sada se proizvodnja višestruko povećala, jedne godine imali su čak 20 hektara hrena, a imaju i kooperante koji na svojim poljima uzgajaju ovu zanimljivu i ljekovitu biljku.

Prvi žniranci

– Roditelji su dovezli pun auto prvih sadnica hrena, izgledale su kao žniranci, kasnije su to zasadili i tako je sve počelo, a dan danas se hren uzgaja na isti način. Proizvodnju sam preuzela od njih, vidjela sam da na tržištu nema baš puno proizvoda od hrena i odlučila krenuti. Danas imamo šest gotovih proizvoda od hrena – rekla je Bojana. U planu je i širenje proizvodnje, jer, kako kaže, proizvodi su sve popularniji, posebice na sajmovima gdje su redoviti izlagači.

– Radimo sa gotovo svim trgovačkim centrima i manjim trgovinama, a kupci nas prepoznaju na sajmovima – kaže Bojana.

Što se same proizvodnje tiče, hren je otporna biljka, a bolje uspijeva ako se navodnjava.

– Ove godine je bilo dosta suše pa će vjerojatno i prinos biti nešto manji, zato svim kooperantima savjetujemo da hrenu daju barem malo vode – kaže Bojana. Svi kooperanti su iz Varaždinske županije, upravo zbog zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla. Iz Agro Altere se nadaju širenju proizvodnje i kažu da im se iz godine u godinu javlja sve više ljudi koji se žele iskušati u proizvodnji hrena.

Vađenje pred Božić ili Uskrs

– Na ovom području prevladava proizvodnja pšenice i kukuruza, ali i hren zasluženo zauzima svoje mjesto – kaže Bojana.

– Svake godine tražimo kooperante. Prije sadnje, buduće kooperante educiramo. To znači da idu s nama na sadnju i na vađenje. Svaki kooperant dobiva certifikat i ugovor, koji među ostalim, jamči otkupnu cijenu. Otkupljujemo svu proizvedenu količino u dvije klase, plaćamo u roku od 30 dana i garantiramo otkupnu cijenu. Dvije godine možemo garantirati otkupnu cijenu. Ako mi uspijemo postići veću cijenu na tržištu, naravno da onda raste i otkupna cijena od kooperanata – objasnila je Bojana Makar.

Zanimljivost hrena je da se može vaditi ili prije Božića, ili prije Uskrsa.

– Kooperant ima na izbor hoće li isporuku imati prije Uskrsa ili prije Božića. Svakome preporučamo da se vadi na jesen, prije snijega. Bilo je slučajeva da je do Uskrsa bio snijeg, a za vađenje zemlja treba biti koliko toliko suha. Zadnja isporuka je 20 dana prije Božića ili Uskrsa – kaže Bojana i poručuje da im se mogu javiti svi koji se žele okušati u proizvodnji hrena.