Danas se u Hrvatskoj obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Tim je povodom Županijski tim za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Varaždinske županije poslao priopćenje.

Voditelj Tima je Siniša Česi, mag. soc. ped; univ. spec. soc. rada.

Priopćenje prenosimo u nastavku.

Na današnji dan prije 22 godine na zagrebačkom Općinskom sudu je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

U spomen na tri ubijene žene 1999. godine, u Hrvatskoj se 22. rujna obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Problem nasilja nad ženama ne smije ostati tajna već o toj temi treba javno govoriti, problem osvijestiti, a društvo i institucije, koje bi se time trebale intenzivno baviti, potaknuti na međusobnu suradnju i aktivnost.

Upravo je međuresorna suradnja jedna od zadaća Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Varaždinske županije. Članovi Tima su predstavnici institucija koje se bave nasiljem u obitelji te nad ženama, a glavne zadaće su unaprijediti zaštitu žrtava nasilja u obitelji, senzibilizirati javnost o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja te promicanje nulte stope tolerancije prema nasilju nad ženama i u obitelji.

Kad su u pitanju prekršaji po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, podaci Policijske uprave varaždinske pokazuju da je u 2021. godini počinjeno 240 takvih prekršaja, 18 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Evidentirano je 299 počinitelja, ali i više oštećenika, njih 378, među kojima je 38 djece i 20 maloljetnika.

U Varaždinskoj županiji je u prvih osam mjeseci evidentirano i 40 posto manje kaznenih djela „nasilja u obitelji“, koje se, prema Kaznenom zakonu, odnosi na osobe koje teško krše propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazovu strah za osobnu sigurnost ili sigurnost bliskih osoba ili ih dovedu u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a čime nije počinjeno teže kazneno djelo.

Međutim, istovremeno je broj tjelesnih ozljeda u porastu za 33 posto, dok je u blagom porastu i broj evidentiranih kaznenih djela prijetnje, kojih je u prvih osam mjeseci PU varaždinska evidentirala 47 na štetu članova obitelji, dva više nego lani.

Županijski tim je prošle godine pokrenuo Facebook stranicu https://www.facebook.com/zupanijskitim.varazdin1.

Svi zainteresirani putem stranice mogu dobiti informacije o vrstama i posljedicama nasilja, kao i informacije o tome kome se mogu javiti ili prijaviti nekoga u slučaju nasilja u obitelji i šire.

Vijećnici Županijske skupštine danas su na sjednici Skupštine raspravljali i o Izvješću o radu i financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija za 2020. godinu, a pažnju je svojim izjavom sasvim sigurno privukao vijećnik Mario Klapša.

Riječ je o Općoj bolnici Varaždin, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, Domu zdravlja Varaždinske županije, Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije i Ljekarni Varaždinske županije.

Od spomenutih ustanova, samo su Zavod za javno zdravstvo i Ljekarna poslovali s plusom, dok su Opća bolnica Varaždin, Specijalna bolnica i Dom zdravlja prihodovali s minusom.

– Unutar godinu i pol u kriznoj smo situaciji koja zahtjeva zahtjevan odgovor zdravstvenog sustava. Borba protiv koronavirusa poremetila je sve sfere života, ugrozila radna mjesta i za sada smatram da se kao država dobro nosimo s pandemijom. Vlada je 451 milijun kuna „upumpala“ u radna mjesta u Varaždinskoj županiji. Svi zaposlenici su dali sve od sebe u zdravstvenom sustavu, moramo ponekad razumjeti da i to ljudi imaju doma svoje obitelji, starije, djecu i bez obzira na taj dio, zaista su dobro odgovorili na taj izazov – započeo je župan Stričak s osvrtom na poslovanje ustanova.

Naime, negativan rezultat OB Varaždin u 2020. godini iznosio je 126.094.522 kuna, a po prijenosu manjka iz ranijih godina od 218.649.833 kuna, prošlu godinu manjak OB Varaždin u konačnici iznosi 344.744.355 kune.

Specijalna bolnica je 2020. godinu završila s manjkom tekuće godine u iznosu od 65.144.381 kuna, koji po prijenosu manjka iz ranijih godina iznosi 75.315.081 kuna. Zavod za hitnu medicinu u minusu je 495.000 kuna, a Dom zdravlja 2.438.415 kuna.

– Imamo četiri zdravstvene ustanove u minusu, a dvije u plusu. Gubitke gomila OB Varaždin, kao najveća, ove godine je taj dug još narastao, no vjerujemo da će se taj dug smanjiti. Također, potrebno je voditi brigu o uštedama i reorganizacijama, a neke su stvari i nerazmjerne. Pozivam ravnatelje, šefove odjela, upravnom vijeću da odgovore i razmisle na koji način možemo olakšati rad zaposlenicima i korisnicima olakšati tegobe, unaprijediti sustav – apelirao je Stričak.

Nadalje, navodi da su pred Županijom veliki zahvati u zdravstvenim ustanovama: u sklopu OB Varaždin gradi se dnevna bolnica koja bi iduće godine trebala biti završena, a projektira se i centralni operacijski blok koji će iduće godine krenuti s izgradnjom.

– Zavod za javno zdravstvo je na tri lokacije, s ravnateljem vodimo razgovore za projektiranje iste zgrade u kojoj će se objdiniti na jednoj lokaciji. Kada govorimo o bolnici u Varaždinskim Toplicama, nakon niza obnova zgrada, trenutno se gradi spinalni centar, a uređivat će se i turistički dio u sklopu Minerve. I za domove zdravlja ići će energetska obnova. Potom slijedi dio vezan uz dijagnostičke aparate. Zamolio sam ravnatelje bolnica za rokove trajanja aparata. Treba voditi brigu o ljudima, da što više liječnika privučemo u naše ustanove i da budu zadovoljni – zaključio je župan Stričak.

Potom je vijećnica Snježana Cerjan upozorila da Služba za plućne bolesti Klenovnik u dokumentima više ne nosi naziv referentnog centra za multirezistentnu tuberkulozu, a nakon nje je za govornicu došao vijećnik Mario Lešina koji je govorio o dugovima.

– Na žalost, kada se govori o bolnicama, nisu u prvom planu ljudi koji tamo rade. OB Varaždin i još četiri specijalne bolnice su u posebnoj situaciji jer su jedine kojima je osnivač Županija. Naplaćuje li bolnica premalo svoje usluge, to još trebamo utvrditi. Hoće li biti bolnih rezova, vidjet ćemo. Nadam se do kraja godina ćemo u Varaždinskim Toplicama iznjedriti plan da se pronađe model po kojem će se dug eliminirati – ukratko je kazao vijećnik Lešina.

Nadalje, na rad zdravstvenih ustanova osvrnuo se i vijećnik Marijan Škvarić, ponovo podsjetivši sve da se premalo govori o ljudima u zdravstvu. Zaključio je da financijski pokazatelji Opće bolnice Varaždin nisu u redu te da se taj dio svakako mora sanirati.

Vijećnik Mario Klapša naglasio je da se u koronakrizi ne smije zaboraviti na ostale pacijente te da je „neprihvatljivo da ljudi stoje vani na žegi u ljetnim mjesecima i da se medicinsko osoblje ne javlja na telefone“.

– U Maruševcu se već treća četvrta doktorica promijenila i aktualna prijeti pacijentima s policijom. To je neprihvatljivo ponašanje, prema bolesnim ljudima, djeci i pacijentima – upozorava Klapša.

Za govornicu je potom stao Robert Vugrin. Retrospektivno se osvrnuo na poslovanje zdravstvenih ustanova, navodeći najprije da je „OB Varaždin odličan primjer na kojem vidimo da je sustav zdravstva postavljen na pogrešan način“.

–  Cijene lijekova, plaće, prekovremeni… To su stvari na koje županija ne može utjecati, a odgovara za rezultat. Nevezano na pandemijsku godinu, bio je režim rada u kojem su se obrađivali hitni slučajevi, hladni pogon je radio. OB Varaždin nije sama odgovorna za ovaj dug. Država se pravi blesava, ne plaća bolnicama za uredno obavljen rad. Što je rješenje? Primjerice, na Kirurgiji kada stigne limit, imamo definiramo koliko lomova noge možemo odraditi, ako sutra slomi – neka dođe u listopadu. A tako ne funkcioniramo. Odrade se limiti i fakturira, a bolnica ne dobiva novce za to. Da ne liječimo pacijente iz drugih županija? 96 % svojih prihoda bolnica izdvaja za plaće. Da je bolnici plaćeno ono što je uradila, bila bi u plusu. I to mora riješiti država. Unatoč tome, odradila je projekte od 240 milijuna kuna. Koristila se financijska poluga – EU, država, Fond… A komponenta Bolnice je 12 milijuna kuna – naveo je Vugrin samo dio problema s kojim se susreće OB Varaždin.

Dom zdravlja također nije imao šanse da posluje u plusu, navodi Vugrin, a otkriva i to da su najprofitabilnije Ljekarne u privatnim rukama, dok je Zavodu za javno zdravstvo čestitao na rezultatima.