Kazna za HNS zbog ustaške zastave, no Opus arena protiv Turske će biti otvorena za gledatelje
S velikom strepnjom iščekivala se odluka Uefe o ustaškoj zastavi koja je osvanula na utakmici s Latvijom na Rujevici u rujnu....
otvoren natječaj
Otvoren je javni natječaj za mjeru 7.4.1. Fonda za ruralni razvoj za koji je osigurano 50 milijuna eura, a među prvim gradovima koji su predali dokumentaciju su Lepoglava i Ludbreg.
Grad Ludbreg je putem Agroneta na taj natječaj prijavio četiri projekta: Dječji vrtić Radost (3,5 milijuna kuna), Centar za kulturu i informiranje ( 9,3 milijuna kuna), Vatrogasni dom Ludbreg (1,5 milijuna kuna) i Dječje igralište Ludbreg (630.000 kuna).
– Mi smo već dvije godine spremni za ovaj natječaj koji se jako dugo odugovlačio. Vjerujemo u njihovu izrazitu kvalitetu i nadamo se da ćemo ostvariti potreban broj bodova – rekao je ludbreški gradonačelnik Dubravko Bilić.
S prvim sekundama 18. travnja, kada je otvoren javni natječaj za mjeru 7.4.1. Fonda za ruralni razvoj, projekt adaptacije i dogradnje Dječjeg vrtića prijavio je i Grad Lepoglava.
– Ovim projektom želimo nastaviti kontinuitet povećanja životnog standarda građana, u ovom slučaju djece što nam je izuzetno važno. Također, realizacijom projekta, zahvaljujući kojem će vrtić dobiti i jaslice, želimo stvoriti uvjete za lakši odgoj djece što je preduvjet za poticanje demografskog rasta – istaknuo je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić.
Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA
Varaždin će u četvrtak, 7. prosinca, od jutarnjih sati biti domaćin obuke komunalnih redara.
Obuka komunalnih redara, namijenjena je i drugim službenicima i/ili pročelnicima u čijem je “opisu posla” problematika komunalnog gospodarstva.
Stoga će sudionici skupa u Park Boutique hotelu raspravljati između ostalog o zakonskoj regulativi za postupanje komunalnog redarstva s naglaskom na gospodarenje otpadom, o Odluci o komunalnom redu i drugim aktima JLS važnima za postupanje komunalnog redarstva.
Programom je prije pauze za kavu Predviđena još jedna zanimljiva točka. Riječ je o profesionalnoj komunikaciji s „teškim strankama“, što god to značilo.
Nedostatak radnika s potrebnim znanjima i vještinama sve više će postajati ključni ograničavajući razvojni problem hrvatskoga graditeljstva, ali i gospodarstva u cjelini. Hrvatska gospodarska komora provela je indikativno istraživanje o zapošljavanju strane radne snage među svojim članicama.
Istraživanjem su bile obuhvaćene veće građevinske tvrtke koje su imale zaposlene radnike iz drugih država, njih 12 ukupno. Broj stranih radnika u tim se tvrtkama kretao od 20 do 350 radnika.
Rezultate istraživanja kao i osvrt na aktualnu situaciju u građevini s obzirom na radnu snagu predstavila je potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj na Hrvatskom graditeljskom forumu koji organizira Hrvatski savez građevinskih inženjera danas u Zagrebu.
Forum je zamišljen kao prilika za okupljanje i javnu diskusiju bitnih dionika u sektoru graditeljstva kako bi se raspravljalo o problemima u graditeljstvu i mogućim rješenjima tih problema.
Strani radnici zaposleni u građevini dolaze iz zemalja u okružju: BiH, Srbije, Kosova, Makedonije i Albanije, ali i iz nešto udaljenijih zemalja poput Ukrajine, Maroka, Egipta i Turske, a u posljednje vrijeme sve je više radnika koji stižu iz dalekih zemalja kao što su Uzbekistan, Nepal, Indija, Bangladeš i Filipini. Prema komentarima poslodavaca u građevini, najbolja iskustva imaju s radnicima iz Bosne i Hercegovine te dijelom iz Makedonije i Srbije – jezične barijere nema i radnici imaju potrebne vještine.
Što se zadržavanja u hrvatskim tvrtkama tiče, u najvećemu broju zadržavaju se radnici iz Bosne i Hercegovine, a zatim iz Makedonije, Srbije, Ukrajine i Bangladeša. Radnici iz dalekih zemalja zadržavaju se na radu u Hrvatskoj kraći period od radnika iz regije.
Čest je slučaj da određen broj tih radnika vrlo lako i brzo, bez objašnjenja, napušta posao u hrvatskim građevinskim tvrtkama.
– Iako je uvriježeno mišljenje da je strani radnik jeftiniji pa da zato domaći poduzetnici uvoze radnike, to ipak nije tako. Traženje radnika, trošak dozvola, prevoditelji, učenje i stručna obuka stvaraju određeni trošak koji nije zanemariv. Zbog svih tih dodatnih troškova strani radnik je oko 20 posto skuplji od domaćeg – ističe Čagalj.
Problem u privlačenju radnika građevinske struke u Hrvatsku su i neadekvatna primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu znatnije zaostaju za prosjekom.
Čagalj ističe da dugoročno rješenje problema stručne radne snage ipak ne leži u uvozu stranaca. S obzirom na to da nije izgledno kako će se u kratkome roku popraviti raspoloživost građevinskih stručnjaka na domaćemu tržištu, treba započeti s drugim mjerama radne politike.
Utjecaj stranih radnika može se promatrati i kroz produktivnost po zaposlenome koja se zadnjih godina povećava, ali je još uvijek dosta niža nego što je bila u 2008. Najslabija točka hrvatskoga građevinskog sektora svakako je produktivnost rada.
Broj zaposlenih u djelatnosti građevinarstva u drugome kvartalu 2023. iznosio je 115.000, što je više od sedam posto od ukupnog broja zaposlenih u RH.
U 2016. godini broj zaposlenih u graditeljstvu pao je na oko 86 tisuća, dok je na HZZ-ovu popisu bila oko 21 tisuća nezaposlenih građevinske struke. U građevinskome sektoru izgubljeno je više od 60 tisuća radnih mjesta. Nameće se zaključak da je upravo u tom periodu veliki broj domaćih radnika otišao raditi u inozemstvo.
Više o svemu pročitajte OVDJE