Povežite se s nama

U fokusu

Ludbreg je uspješan grad s malo nezaposlenih i velikim investicijama, ali država ga koči

Objavljeno:

- dana

REZIME

Lokalna samouprava je poligon za činovničko testiranje iz Zagreba. To je gradonačelnik Ludbrega rekao hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović kad je posjetila Ludbreg.

U Ludbregu nema javnih niti državnih ustanova, pa je Grad u potpunosti oslonjen na gospodarstvo

 Svoje riječi je potkrijepio činjenicom da se u zadnje tri godine lokalne zajednice po drugi put suočavaju s poreznom reformom kojom baš oni najviše gube. – To dovoljno govori da država niti sama ne zna kamo ide u tom pogledu. Kad jednom, pa drugi, pa opet treći put netko uzme milijun kuna, to nije uzeo gradonačelniku nego građanima. Oni bi godišnje s tim novcem mogli učiniti puno za svoj razvoj. To je ono što nas brine u lokalnim zajednicama. Možemo se truditi i donositi razvojne strategije, međutim, bez potpore države je realizacije teška. Evo, natječaji za ruralne fondove se pripremaju već tri godine i potrošili smo silan novac na projekte, građevinske dozvole i pripremu, da bi se sad iznova najavljivala izmjena pravilnika. Po tome se natječaji ne mogu očekivati prije svibnja. Tko zna – rezigniran je gradonačelnik.

Razlike

Ono što je rekao predsjednici, Dubravko Bilić je ponovio i novinarima uoči otvaranja ludbreškoga Božićnog sajma. Iako je razlog susreta bio drukčije prirode, ovu se temu nije moglo izbjeći. – U lokalnim zajednicama nas to frustrira i čini nas nesigurnima – rekao je.

“Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom”

Inače, Ludbregu ide dobro, pa je pitanje koliko bi lakše i bolje moglo biti bez ovoga, kako to naziva Dubravko Bilić, čistog eksperimentiranja. Jer, Ludbreg s dobrim rezultatima završava godinu. Najrazvijeniji je grad hrvatskog sjeverozapada, malo je nezaposlenih, investicije su velike, prosječna plača u industriji je najveća u Županiji.
– Kad se okrenemo zadnje 3,5 godine unatrag, moramo biti zadovoljni onime što smo napravili za grad. Gospodarstvenici su za to vrijeme uložili više od 400 milijuna kuna, uložilo se u obrazovanje, infrastrukturu, turistički potencijal. Ne zaboravljamo umirovljenike ili ljude u problemima – rekao je gradonačelnik. Istaknuo je da su on i njegovi suradnici uvijek spremni učiniti i dodatne korake za dobrobit mještana. – Cilj je u Ludbregu živjeti onakav život kakav žive europski građani – rekao je Dubravko Bilić. Da Grad ide baš u tom smjeru dokazano je, smatra, nagradom u Bratislavi. Ludbreg se izborio za finalno natjecanje s velikim europskim gradovima kao grad s najinovativnijim pristupom u poticanju poduzetništva.

400 milijuna kuna su u zadnje 3,5 godine gospodarstvenici uložili u Ludbreg. Najavljuju se nove velike investicije za sljedeću godinu.

– To mi daje za pravo da pred sugrađanima mogu hodati podignute glave i zajedno s njima planirati brojne buduće projekte – rekao je gradonačelnik, aludirajući na svoju najavljenu kandidaturu za reizbor na gradonačelničko mjesto. Iako je SDP o tome obavijestio svoje dosadašnje koalicijske partnere, ovi se još uvijek nisu izjasnili hoće li, kao i u Varaždinu, istaknuti svoga kandidata. Kako bilo, SDP neće odustati od isticanja Dubravka Bilića na izbornu listu.
Pet mjeseci prije izbora Ludbreg ima tridesetak milijuna kuna prijavljenih projekata. Nadaju se da će se u ovoj godini raspisati natječaji kako bi se moglo raditi na planiranome. Novcem se planira uređenje Grada i podizanje kvalitete života. – Osnovni sadržaji, poput uređenja prometnica za ostvarivanje sigurnosti, se podrazumijevaju. Ali treba misliti i na dodatne sadržaje koji neko mjesto čine gradom i čine ga poželjnim za život. Spreman je projekt Centra za kulturu, proširenja Gradske knjižnice i Dječjeg vrtića. Projekata je puno, a zajednički je cilj učiniti Grad jednom cjelinom – govori Dubravko Bilić.

1,5 milijuna kuna je Ludbreg u ovoj godini dao za poticaje u gospodarstvu. Grad je dobar partner gospodarstvu.

Gradonačelnik ističe Ludbreg kao mjesto kreativnih i poduzetnih gospodarstvenika i obrtnika. Veli da je razlika između Ludbrega i okolnih središta, poput Čakovca ili Varaždina, u tome što Ludbreg nema javnih niti državnih institucija koje zapošljavaju petstotinjak i više ljudi. Grad je u potpunosti oslonjen na gospodarstvo. – Samo u ovoj godini smo direktno za gospodarske poticaje potrošili 1,5 milijuna kuna. Budući da naš proračun zajedno s poreznim prihodima i komunalnom naknadom iznosi nešto više od 15-ak milijuna kuna, ta brojka najbolje govori o našem odnosu prema gospodarstvu. Gospodarstvenici su svjesni što mogu očekivati od Grada kao partnera – istaknuo je gradonačelnik. Za sljedeću godinu je najavio investicije Fanona, švicarsko-slovenske Amerope i Bomarka,  Lukaps i Limont su kupili zemlju za proširenje… Zato gradonačelnik veli da se Ludbreg ne treba brinuti za gospodarstvo.

Nesigurnost

Ali Ludbreg se brine zbog odnosa države prema lokalnim zajednicama. – Zbog državnih poteza kojima se širi nesigurnost ne usudimo se investirati. Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje…

To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac. Ukoliko ljudi neće u moći preživjeti u lokalnim sredinama, otići će u velike gradove gdje se rade ti veliki projekti. A tko će živjeti u malim sredinama? – pita se gradonačelnik Dubravko Bilić. I zaključuje: Jedini način na koji male sredine mogu opstati je decentralizacija u kojoj će lokalna zajednica imati moć razvijati samu sebe. Biti zdrava.

“Kad država shvati da nije sve u gradnji autocesta, aerodroma i drugih megalomanskih projekta, nego da su najbitnije investicije one koje se tiču svakodnevnog života ljudi – škole, vrtići, lokalne ceste, prozori, farbanje… To su poslovi koji služe lokalnom stanovništvu i na njima rade ljudi koji tu žive. Ovdje zarađuju i ovdje će potrošiti novac.”

Dubravko Bilić,
gradonačelnik Grada Ludbrega

Izvor:
Foto:

U fokusu

“Kamenje i prašina lete na sve strane, više ne možemo izdržati”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

– Ma ne možemo više izdržati. Ovo traje već godinama. Kamioni jure naseljem, a sada kad su još u tijeku radovi na Aglomeraciji Varaždin u Jalkovcu, još je je gore. Kuća vam se strese kad vozilo prođe preko ulegnuća na cesti. Kamenje i prašina lete na sve strane – rekla nam je jedna Jalkovčanka iz Ulice braće Radić, najduže u Jalkovcu.

I mještani manjih, sporednih ulica su ogorčeni.

– Ma to više nije normalno. Kamenje leti na sve strane. Skoro su mi stradali prozori na kući – ističe stanovnica Plitvičke ulice.

Neizdrživo

Ogorčena je i majka 5-godišnjeg djeteta iz Nove ulice.

– Kako se voze s teretnim vozilima, to je strašno. Uvijek sam u strahu da se mom malenom nešto ne dogodi – rekla je ogorčeno.

No, kamioni koji dovoze i odvoze robu do Zone malog i srednjeg poduzetništva u Jalkovcu drugim putom ni ne mogu ići.

– Ma svjesni smo mi da vozači kamiona nemaju drugi način nego da se kroz naše naselje voze do Zone u Jalkovcu, ali dokad će to biti tako? – rekla je Jalkovčanka iz Ulice braće Radić.

S problemima mještana upoznati su i u Mjesnom odboru Jalkovec.

– Kontinuirano upozoravamo na problem teškog teretnog prometa u naselju Jalkovec te potrebu iznalaženja rješenja za njegovo izmještanje. To svake godine kao Vijeće Mjesnog odbora stavljamo na listu prioriteta i komuniciramo prema gradskoj vlasti – ističe Robert Vugrin, predsjednik Mjesnog odbora Jalkovec.

Upoznati

S tom problematikom Mjesni odbor Jalkovec upoznao je novu gradsku vlast.

– Zamjenika gradonačelnika Miroslava Markovića s tom problematikom upoznali smo na koordinaciji s predsjednicima vijeća mjesnih odbora u lipnju te je nakon toga početkom srpnja upućen i dopis – dodao je Vugrin.

Iz Grada Varaždina ističu da su upoznati s problematikom Jalkovčana.

– Izmještanje teretnog prometa iz naselja Jalkovec je predmet razgovora svih dosadašnjih vlasti u Gradu Varaždinu s Hrvatskim cestama s obzirom na činjenicu da navedeno prvenstveno ovisi o izgradnji čvora Jalkovec na jugozapadnoj obilaznici grada Varaždina – ističu iz Grada Varaždina te dodaju da je s Hrvatskim cestama dogovarano da se projektiranje navedenog čvora uvrsti u planove Hrvatskih cesta za 2021. godinu.

– Nemamo informacije je li išta po tom pitanju pokrenuto – tvrde iz Grada Varaždina.

Vugrin pak ističe da iz Hrvatskih cesta očito čekaju da se krajem ove godine na sjednici Skupštine Varaždinske županije izglasaju III. izmjene i dopune Prostornog plana Varaždinske županije, koje između ostaloga obuhvaćaju i nove čvorove na varaždinskoj obilaznici, pa time i ovaj jalkovečki.

Rješenje

Do tog čvora na jugozapadnoj obilaznici vodila bi pristupna cesta dužine oko 600 metara koja bi se protezala od Magme u Zoni pa do završetka Ulice Stanka Tomaškovića u Jalkovcu.

Navedenu cestu mora osigurati Grad Varaždin i prema aktualnim podacima na Geoportalu Državne geodetske uprave vidljivo je da je u tu svrhu parcelirana samo polovica dužine te buduće pristupne ceste. Taj dio koji je parceliran ima otegotnu okolnost što se radi o zemljištu koje je predmet sudskog spora vezanog uz zamjenu zemljišta Grada Varaždina i tvrtke T7 VIS.

No, drugih 300 metara nemaju otegotnu okolnost, već se moraju riješiti imovinskopravni odnosi.

Predviđen novi čvor na jugozapadnoj obilaznici

Nadanja

– Uzimajući u obzir sve navedeno i pokušavajući učiniti ono što se može, u 2022. godini bi postojali preduvjeti da se barem počne s projektiranjem čvora od strane Hrvatskih cesta i potrebnim predradnjama od strane Grada Varaždina kako bi se imovinskopravno riješilo preostalih 300 metara buduće pristupne ceste. Jednako tako ostaje i nada da će hrvatsko pravosuđe učinkovitije i brže rješavati sudske postupke koji trenutno onemogućavaju da se počne s izgradnjom buduće pristupne ceste na već parceliranom dijelu – zaključuje predsjednik Mjesnog odbora Jalkovec.

Nastavite čitati

U fokusu

U Varaždinskoj županiji osam novih slučajeva zaraze koronavirusom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Varaždinskoj županiji jučer je evidentirano osam novih slučajeva zaraze koronavirusom nakon što je testirano 136 osoba.  

Oporavile su se dvije osobe i broj aktivnih slučajeva je 24. Od početka epidemije u županiji je evidentirano 22.180 osoba pozitivnih na koronavirus.  

Svi zainteresirani građani mogu se danas i u subotu cijepiti na punktu u Gospodarskoj školi u Varaždinu.

Raspored cijepljenja:

Danas, 4. kolovoza – sportska dvorana Gospodarske škole u Varaždinu – do 18 sati –  cijepljenje drugom dozom AstreZenece za osobe koji su prvom dozom cijepljeni 12. svibnja, cijepljenje drugom dozom Pfizera za cijepljene 23. lipnja, kao i za sve ostale zainteresirane građane bez prethodne najave.

Subota, 7. kolovoza – sportska dvorana Gospodarske škole u Varaždinu – od 8 do 14 sati –cijepljenje drugom dozom Pfizera za osobe cijepljene 26. lipnja, kao i prvom dozom za sve zainteresirane građane bez prethodne najave.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje