Do siječnja iduće godine u ljekarnama neće biti poznatog lijeka protiv bolova
Od petka u ljekarnama u Hrvatskoj nema poznatog lijeka protiv bolova, osim još nešto starih zaliha, piše Danica. Kako javljaju iz Hrvatske...
ZAŠTO JE UPITAN TEHNOLOŠKI PARK 2
Pogled na gomilu bala na južnom ulazu u Varaždin trebao je zamijeniti pogled na atraktivan, moderan objekt Tehnološkog parka 2.
Zamišljen je poput grada u malom. U njemu bi se smjestilo oko 200 start-up tvrtki, čijim bi se zaposlenicima omogućili vrhunski uvjeti da osmisle varaždinski Skype ili Uber. Osim ureda, na raspolaganju bi imali laboratorije, ali i restoran, fitnes centar, čak i vrtić.
Za novi Tehnološki park, najveći projekt Grada Varaždina, sve je spremno osim “sitnice”: da bi gradnja mogla početi, potrebno je osigurati čak 450 milijuna kuna. Taj novac su čelni ljudi Grada planirali osigurati putem fondova Europske unije. Međutim, lijepe planove pokvario je jedan dokument – studija izvedivosti.
Nadzorni odbor TPV-a Varaždin o tome je prvi put raspravljao još u svibnju ove godine, iz čega je jasno da je gradska vlast dobro upoznata s problemom. Što je zapravo pokazala studija?
– Ukazala je da se projekt temelji na očekivanju da će ga država Hrvatska putem EU financirati s 450 milijuna kuna, a nakon toga bi sljedećih 50 godina morala financirati jaz između prihoda i rashoda s po 19 milijuna kuna godišnje – odgovara predsjednik NO-a dr. sc. Željko Bunić, gradski vijećnik, ali i sudski vještak za financije. .
Pojašnjava da se pokazalo da bi operativni prihodi iznosili oko 11 milijuna kuna godišnje, a troškovi 30 milijuna, pri čemu bi samo na zaposlene odlazilo 16 milijuna kuna.
Bunić je prvi put još 2014. projekt javno nazvao “megalomanskim”, zbog čega su ga mnogi oštro kritizirali. U to vrijeme bio je osiguran novac iz EU fondova za pripremu cjelokupne dokumentacije potrebne za gradnju.
Bunić: Tehnološki park 2 je poput tehnološkog Disneylanda, tko će to platiti?
Otad je za izradu idejnoga, glavnoga, izvedbenog projekta i građevinsku dozvolu potrošeno 15,6 milijuna kuna, a sve su platili EU i država. Dugogodišnji direktor TVP-a Andrija Petrović lani je dao ostavku, prethodno optuživši Bunića da opstruira projekt koji je prepoznala Vlada, ali i EU.
Međutim, sad je studija pokazala da Petrović projekt neće biti financijski samoodrživ.
– Država se ponekad ponaša galantno prema projektima koji atraktivno zvuče, naročito u predizborno vrijeme. Projekt Tehnološkog parka 2 na papiru izgleda atraktivno, a u kompjuterskim vizualizacijama “cool”, poput tehnološkog Disneylanda. Malo je institut, malo poduzetnički inkubator, malo laboratorij, malo dječji vrtić… Pitanje je li ispred svog vremena, ali i, što je još važnije, tko bi taj nezamislivi luksuz trebao platiti? Nije mi jasno kako je bilo moguće očekivati da će tako definirani projekt biti financiran putem EU fondova – kaže Bunić i zaključuje kako se nada da će njegovo mišljenje, kao opreznoga ekonomskog analitičara, nekim čudom biti opovrgnuto.
“Svaki korak po zamisli bivšeg direktora Andrije Petrovića”
– Niti jedan jedini korak u izradi projektne dokumentacije za TPV 2 nije bio napravljen drugačije od zamisli prijašnjeg direktora Andrije Petrovića – navodi predsjednik NO-a TVP-a Željko Bunić. – Operativnu provedbu i nadzor izrade dokumentacije su provodili djelatnici TPV-a, a NO se aktivno uključio tek u praćenje rokova, strogo pazeći da sve faze izrade projektne dokumentacije budu napravljene u roku. S dobavljačima usluga je sve pojedinosti dogovorio gospodin Petrović. Najveći pojedinačni iznos je bio za izradu arhitektonske i građevinske projektne dokumentacije. S obzirom da je tvrtka Nexar pobijedila na natječaju za najbolje idejno rješenje, automatizmom joj je dodijeljen ugovor koji je na kraju iznosio 6,7 milijuna kuna plus PDV – pojašnjava.
Izvor:
Foto:
Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.
Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.
Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).
Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.
Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.
Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.
Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.
U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.
Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.
Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.
-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.