Dok je prije nekoliko godina grupa od desetak zaljubljenika u prirodu počela s istraživanjem šumski puteva i krajolika u okolici Svetog Jurja na Bregu, nisu se nadali tolikim otkrivenim ljepotama raznih skrivenih i manje poznatih lokacija. Njihova strast ubrzo se proširila i na druge lokacije, čitavo područje gornjeg Međimurja, planinski dio Ivanščice i Kalnika, kao i sjeverozapadno zaleđe Balatona u susjednoj Mađarskoj.

Svoja iskustva, dojmove, savjete, fotografije i mnogo toga drugoga odlučili su podijeliti s ostalim zaljubljenicima u prirodu i boravak u prirodi. S tim su ciljem pokrenuli internetsku stranicu cipelcug.com.hr na kojoj u posljednje vrijeme objavljuju iscrtane rute staza koje se svakako isplati obići.

– Osim što volimo boraviti u prirodi, šetati, planinariti, volimo svoja iskustva prenositi drugima. Ako time uspijemo nekoga motivirati da se i sam odluči na odlazak u prirodu, mi smo svoj cilj uspješno ostvarili – otkriva Edo Lukman jedan od kreatora sadržaja na stranici Cipelcuga.

Istraživanje gornjeg Međimurja posebno je dobilo na vrijednosti u ovo pandemijsko vrijeme. Zatvaranje granica i otežanost putovanja, „natjerali“ su zaljubljenika da se okrenu svojem dvorištu.

– Nismo ni svjesni koliko se toga lijepoga nalazi na svega desetak minuta vožnje od centra Čakovca. U posljednja dva mjeseca intenzivnije smo radili na istraživanju pješačkih staza kroz općinu Sveti Juraj na Bregu. Svaki odlazak u prirodu značio je pronalazak novoga puta, nove lokacije koju vrijedi pogledati. U suradnji s Kreativno-edukativnim centrom „Murai“ započeli smo s mapiranjem nekoliko staza, točnije njih pet. Naše aktivnosti naišle su na jako dobru reakciju u javnosti, čemu svjedoči sve veći broj ljudi koji dolaze obići staze – zadovoljna je ekipa Cipelcuga.

Napominju da njihova ambicija nije da postanu novo planinarsko društvo, već samo žele svoja saznanja prenijeti drugima.

– Mi smo grupa velikih zaljubljenika u prirodu koji svoje doživljaje žele podijeliti s drugima, ne na način da im o njima samo pričamo, već da ih potaknemo da ih sami dožive. Staze koje smo mapirali u najvećoj mogućoj mjeri zaobilaze prometnice i prolaze nekim od najljepših dijelova općine Sveti Juraj na Bregu i njezinih naselja. Želja nam je u skoroj budućnost sve staze dodatno označiti – poručuju iz Cipelcuga.

Sve su staze dostupne na aplikaciji Plotaroute, gdje se mogu preuzeti za korištenje u raznim formatima, uključivši i GPS.

Veliki Murai

Riječ je o najdužoj stazi (14 – 16 kilometara) i obuhvaća obilazak retencije Jegerseg, Bedekovićevih graba, vrha Mohokos (346 metara) i izvora Margetica (na dionici Međimurskoga planinarskog puta). Staza počinje i završava na parkiralištu ispred Doma kulture „Murai“, a može se lako preinačiti na kraće dionice ovisno o fizičkoj spremi izletnika.

Mali Murai

Šest kilometara duga staza nudi šetnju dolinom uz potok Pleškovec do Bedekovićevih graba i povratak Ulicom Ljudevita Gaja (uz potok Goričica) i dijelom Međimurskoga planinarskog puta do Župne crkve sv. Jurja na Bregu, odnosno Doma kulture „Murai“.

Školski Murai (Školski put)

Vrlo zanimljiva staza, bazirana na već postojećem Školskom putu, s dodatkom polazne dionice od Doma kulture „Murai“ do ceste u Pleškovcu. Staza je duga oko 8,5 kilometara i ide djelomično obilježenom stazom preko potoka Pleškovec (Kocijanova brv), usponom do ceste Zasadbreg – Frkanovec i dalje do novootvorenoga Matulova grunta. U povratku put ide preko Frkanovca i Pleškovca do glavne ceste Čakovec – Štrigova.

Ova staza nudi mnogobrojne mogućnosti za osobne prilagodbe, pod uvjetom dobrog poznavanja tog područja. Ekipa iz Cipelcuga se nada da će se staza u skoroj budućnosti propisno markirati i na taj način omogućiti svima da se lakše snađu u ovom zaista lijepom i zanimljivom kraju.

Matulova staza

Osmišljena s namjerom da se povežu Bedekovićeve grabe i Matulov grunt u Frkanovcu. Staza je duga oko devet kilometara. Počinje od Doma kulture „Murai“ (ali može i od Matulova grunta), spušta se do Bedekovićevih graba i nastavlja dolinom uz potok Pleškovec do dionice Školskog puta i Matulova grunta. U povratku slijedi Školski put do Velike brvi na potoku Pleškovec i zatim cestom natrag prema Domu kulture „Murai“.

Staza Dvanajščak-Kozol

Ova staza počinje s parkirališta kod Vinske kuće Dvanajščak-Kozol, spušta se stazom uz vinograd do potoka Krompač i izvora Margetica. Zatim slijedi Međimurski planinarski put do Cimermanova brega, odakle se spušta prema potoku Praporčan, preko Jobove grabe vraća se natrag prema Vukanovcu. Tu je moguće slijediti dionicu Međimurskoga planinarskog puta prema cesti u Dragoslavcu ili se malo dužom trasom spustiti do šumskog puta uz potok Vukanovec i tu se stazom uz vinograd popeti natrag do Vinske kuće Dvanajščak-Kozol, gdje će vam uvijek ljubazni i gostoljubivi domaćini omogućiti ugodan odmor i kušanje njihovih vina.

Međimurski potoci

– Prilikom šetnji po gornjem Međimurju često treba prelaziti preko manjih ili većih potoka, koji su ponekad gotovo bez vode, ali u kišnim periodima mogu postati nepremostiva prepreka. Kako je većina naziva tih vodotoka nepoznata, odlučili smo napraviti kartu međimurskih potoka i objaviti je na stranicama Cipelcuga, s namjerom da bude dostupna svim ljubiteljima boravka u prirodi koji bi se željeli malo bolje upoznati s nazivljem potoka u Međimurju. Više o pojedinim potocima, naročito o onima koji se mogu obići, moći će se pročitati u objavama na blog stranici Cipelcuga – poručuju međimurski šetači.

S ciljevima edukacije te širenja znanja i praksi iz biodinamičke poljoprivrede, Centar dr. Rudolfa Steinera iz Donjeg Kraljevca kontinuirano organizira predavanja i radionice te praktičnu primjenu biodinamičkih pripravaka.

U biodinamičkoj poljoprivrednoj praksi koriste se biodinamički preparati u različitim kombinacijama kako bi pomogli biljkama te im olakšali rast, razvoj i urod.

Ovogodišnji ciklus izrade biodinamičkih pripravaka započinje izradom pripravaka za tretiranje biljaka i njihovu zaštitu, od kojih su najčešći sumporno vapnena juha i pasta za stabla.

Sumporno – vapnena juha dobiva se kuhanjem gašenog ili hidratiziranog vapna i sumpora, a nastali produkt je vapneni sumpor. U ekološkoj proizvodnji dozvoljena je primjena sumpora, te je sumpor sigurniji i ima bolji učinak u zaštiti od bakra koji je teški metal i koji se taloži u tlu.

Sumpor koristimo za suzbijanje pepelnice na vinovoj lozi, jabukama, breskvama, krastavcima i dr. Djeluju i na neke druge bolesti, kao što je fuzikladija jabuke, zatim na različite biljne grinje te je akaricidnog djelovanja.

Pasta za stabla koju koristimo u tretiranju voćaka zapravo je jedan oblik komposta koji se koristi na deblu voćke. Njome se premazuje vanjski dio kore i tako djeluje na kambrij koji je podzemni korijenov sustav za izbojke i lišće stabla. Osim djelovanja na unutarnji život stabla, ona daje stablu sve potrebno za uravnoteženu plodnost. U isto vrijeme iscjeljuje pukotine u kori u kojima zimi prezimljavaju štetnici.

Radionice u Svetome Martinu na Muri i Lužanu Biškupečkom

Pripravak 500 – gnoj iz roga – temeljni je biodinamički pripravak koji snažno strukturira tlo, promiče rast korijenja, stvara humus i mikrobiološku aktivnost. Pripravak smo pripremali najesen tako što smo napunili kravlji rog svježom kravljom balegom i zakopali u tlo. Tijekom zime pripravak je zorio u tlu i sad je došlo vrijeme za njegovo iskopavanje.

Radionica izrade sumporno vapnene juhe i paste za stabla održat će se 27. travnja od 16 sati na imanju Holiday Home „Međimurski ceker“ u Svetome Martinu na Muri.

Radionica iskapanja pripravka 500 održat će se 30. travnja u 16 sati na imanju obitelji Vukelić u Lužanu Biškupečkom, Varaždinska županija.

Svi koji trebate pripravak i dolazite na radionicu, ponesite svoje posude. Radionica je besplatna.

Za dodatne informacije molimo javite se na 040/655-612 ili na e-mail adresu [email protected]

Biodinamička farma Černelič dobila je međunarodnu nagradu za upravljanje zemljištem i tlom

Nagrada za upravljanje zemljištem i tlom dodjeljuje se najboljim praksama u korištenju zemljišta i gospodarenju tlom koje povećavaju sadržaj organske tvari i biološku raznolikost tla te sprječavaju degradaciju, eroziju, zagađenje, zbijanje tla, zaslanjivanje, poplave i klizišta. Svrha natjecanja je prepoznati izvanredna postignuća koja promiču nove pristupe zaštiti tla u poljoprivredi, kao i podići svijest o važnim funkcijama tla. Nagrađenim projektima žele povećati vidljivost takvih metoda uzgoja na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini te potaknuti poljoprivrednike da svoje poljodjelstvo razvijaju prema održivosti.

Među devetnaest kandidata iz devet zemalja, Europska organizacija zemljoposjednika (ELO) nagradila je biodinamičko gospodarstvo Černelič za izuzetan doprinos razvoju poljoprivrednih metoda koje štite tlo i okoliš.

Nagradu je uručio Virginijus Sinkevičius, europski povjerenik za okoliš, oceane i ribarstvo, koji je naglasio važnost zaštite tla u smislu sigurnosti hrane, biološke raznolikosti i zajedničkog djelovanja na smanjenju utjecaja na klimatske promjene. Tlo je u središtu europske strategije (Europski zeleni sporazum, Strategija biološke raznolikosti i Strategija račvanja do vilice). Orijentacije ovih strategija također se snažno odražavaju u zakonodavnim prijedlozima Europske komisije u vezi s provedbom Zajedničke poljoprivredne politike. Prilikom proglašenja pobjednika natječaja rekao je da će nagradu dobiti biodinamička farma Černelič – za poboljšanje biološke raznolikosti i sadržaja organske tvari u tlu, koji utječu na bolju plodnost tla i veću otpornost farme na klimatske promjene.