Povežite se s nama

Međimurje

“Mali francuski bistro” uz croissant i baquett

Objavljeno:

- dana

ERASMUS +

Srednja škola Prelog u sklopu ERASMUS+ projekata vezanih za mobilnosti učenika u strukovnom obrazovanju domaćin je desetorici francuskih učenika koji se školuju za kuhare i konobare te njihovim nastavnicima.

Gosti iz Francuske u Prelogu su sve do 15. travnja, a tijekom svog petotjednog boravka u Međimurju obavljaju stručnu praksu u Hotelu Panorama u Prelogu i Hotelu Kralj u Donjem Kraljevcu.

Puno delicija

U sklopu svog boravka u Međimurju učenici usvajaju stručne vještine i posebnosti gastronomske ponude u Međimurju, a stečena iskustva primijenit će u budućem pozivu kuhara i konobara. Tijekom boravka u Međimurju obilježili su Međunarodni dan frankofonije i to prigodnim francuskim specijalitetima koje su zajedno pripremali međimurski i francuski učenici u sklopu manifestacije “Mali francuski bistro”.

U svibnju šestorica preloških učenika s mentoricom odlazi na praksu u Bergerac

Francuska je poznata kao zemlja s izvrsnom gastronomijom, pa se tako u učeničkoj kuhinji pekao pravi francuski croissant i baquet, najprepoznatljiviji simboli Francuske. No, bilo je tu i ostalih delicija: mousse od bijele i crne čokolade, ekleri, quiche Lorraine, juha od luka i povrtni složenac ratatoille. Budući kuhari i konobari gostima su poslužili i nekoliko vrsta francuskih sireva i koktela, a cijeli događaj upotpunila je francuska glazba. Na ovom prigodnom druženju bio je i gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek, pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje Branko Sušec, voditeljica Odsjeka za obrazovanje, kulturu i sport Blaženka Novak i voditelj TZ grada Preloga Ivan Gradečak. Nakon posjete francuskih učenika, u svibnju šestorica učenika Srednje škole Prelog s mentoricom odlazi u Bergerac. Glavni cilj takvih razmjena je stjecanje novih strukovnih vještina i znanja u inozemstvu, a pored toga učenici postaju samostalniji i tolerantniji, otvoreniji prema novim izazovima i iskustvima i motivirani za nastavak školovanja i cjeloživotnog učenja.

Stigli upoznati Čakovec i Varaždin

Učenici i njihovi profesori iz Francuske tijekom boravka u Prelogu imali su priliku upoznati i kulturne znamenitosti Čakovca i Varaždina. Tako su učenici prošetali starom jezgrom Varaždina te posjetili muzej u Starom gradu, dok su u upoznali slavnu prošlost obitelji Zrinski te povijesne značajke glavnog grada Međimurske županije. 

Izvor:
Foto:

Međimurje

Poznate su prve nominacije s područja Međimurske županije za lokalne izbore

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Poznate su prve nominacije za nadolazeće lokalne izbore u Međimurskoj županiji.

Mario Medved, koji je trenutačno na funkciji zamjenika gradonačelnika Grada Čakovca, na predstojećim izborima u svibnju neće se kandidirati za obnašanje funkcije u izvršnoj gradskoj vlasti. On je SDP-ov kandidat za međimurskoga župana.

Za njegova će se zamjenika kandidirati Darko Dania, koji je u ovome trenutku načelnik Nedelišća.

Nastavite čitati

Međimurje

Kolumna Ve – iz pera znatiželjnih umova: Vinko Žganec i „panonska narodna muzika“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO Muzej Međimurja Čakovec

Piše: Janja Kovač, magistra etnologije i kulturne antropologije te magistra južnoslavenskih jezika i književnosti

Vinko Žganec u širokoj je javnosti poznat kao skupljač narodnih pjesama. No, on pjesme nije samo skupljao, već ih je analizirao i istraživao i uspoređivao s drugim narodnim pjesmama. To su mu omogućile dvije stvari: izvrsno glazbeno obrazovanje i opsežan terenski rad na različitim područjima.

Skupljač i istraživač

Osim u Međimurju, Žganec je pjesme skupljao u susjednim pokrajinama Hrvatskom zagorju i koprivničkoj Podravini, istočnoj Slavoniji i Srijemu, Istri i otocima te na područjima Srbije (Vojvodina), Mađarske (Pomurje, mađarski dio Gradišća) i Austrije (austrijski dio Gradišća).

Znanstveni rad na skupljenom materijalu omogućilo mu je glazbeno obrazovanje koje je stekao tijekom školovanja. Program gimnazija u Varaždinu i Zagrebu te studij teologije koji je pohađao uključivao je klasičnu glazbenu naobrazbu: među ostalim harmonizaciju, starogrčke moduse (načine) i gregorijanske korale.

Panonski tip narodne muzike

U svom je plodnom istraživačkom životu Žganec napisao nekoliko stotina tekstova o narodnoj glazbi. Jedan od najznačajnijih tekstova teorijske naravi je „Muzički folklor naroda u Panonskom bazenu“ objavljen u zborniku „Rad kongresa folklorista Jugoslavije“ 1959. godine. U njemu dekonstruira ideju da je međimurska narodna glazba samo odjek mađarske, što je bila iznimno utjecajna teza koju su zastupali mnogi, između ostalog Bela Bartok.

U tekstu Žganec donosi pojam „tip panonske narodne muzike“. Pod stanovnike Panonskog bazena ubraja Mađare, Slovake, potkarpatske Rusine (Rušnjake), Rumunje, od Hrvata Međimurce i Podravce, od Slovenaca prekmurske Bohnece i porapske Slovence na rijeci Rabi. Zajedničke je crte našao i u pjesmama Lužičkih Srba (Sorba), Moravaca, Poljaka iz Šleske, Ukrajinaca, Moldavaca i Gradišćanskih Hrvata.

„Nekada! Što je to nekada?“

Propitujući taj pojam Žganec se pita kako to da skupine s različitom baštinskom podlogom (on, doduše, koristi termin „rasa“ koji smatram neadekvatnim pa se služim opisnom sintagmom umjesto njega) imaju zajednički tip glazbe. Nabrojeni narodi pripadaju trima skupinama: slavenskoj, romanskoj i ugro-finskoj. Kao moguće objašnjenje Žganec nudi četiri teorije koje se pojavljuju u literaturi: dominacija jednog naroda, princip radijacije, dobrovoljna recepcija i zajednički izvor.

Ne dajući konačan odgovor, Žganec najviše pažnje usmjerava na posljednju natuknicu. Kao mogući zajednički izvor navodi „stare panonske Slavene“ koji su obitavali na ovom prostoru. Po svom dolasku u Panonski bazen tu su tradiciju u svoju narodnu pjesmu uključili i Mađari kao ugro-finski narod.

Žganec tu tezu dodatno osnažuje činjenicom da je glazbena tradicija izrazito konzervativna kategorija. To znači da teško i sporo prihvaća strane utjecaje. Tekst završava pomirljivo konstatirajući da preuzimanje jednog naroda od drugog postoji u određenoj mjeri i da se ne smije smatrati kao nešto negativno. Podsjeća da sve istraživače „muzičkog folklora“ u radu treba voditi jedan cilj: „Služiti istini i samo istini, bez obzira kakvi će biti rezultati naših istraživanja!“

Nastavite čitati