Povežite se s nama

U fokusu

Mali proračun se bogato “krpa” državnim i europskim novcem

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Visoko je jedna od onih općina koje politici nisu pretjerano zanimljive. Općina je mala, nema stratešku važnost niti vitalne resurse, pa su Visočani uglavnom prepušteni sebi samima.

Srećom su to odavno shvatili i kroz povijest se naučili pobrinuti za sebe. Zato za lidere biraju dovoljno uporne i tvrdoglave ljude koji se neće sramiti kucati na mnoga vrata kako bi dobili ono što treba mještanima. Iako ni danas nije Bog zna kakav, standard Visokog je u odnosu na prijeratno vrijeme vrlo visok. Visoko je Općina u kojoj se gradi infrastruktura i promišlja o turizmu i koja ima visoke školske standarde.

Turbulentne godine

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje. Najgore je, veli Dragutin Mateković, općinski načelnik, što njihove ideje i potrebe ovise o politici. – Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila  i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila – govori načelnik.

On priznaje da je promjena vlasti u državi značila puno za Visoko. Jer nekadašnji općinski načelnik Anđeko Stričak je s pozicije načelnika Visokog – na kojoj je proveo deset godina – postao saborski zastupnik. – On se uvijek borio za ovaj kraj, pa se Općina zahvaljujući njemu kandidirala na više natječaja i prošla ih. Osim iz Europe, novac je počeo dolaziti i iz državnih institucija. Primjerice, HEP je krajem prošle i početkom ove godine izgradio niskonaponsku mrežu i trafostanicu za vikend-naselje Čerijenec i za naselje Kračevec. U tijeku su radovi na novoj trafostanici u Čanjevu i rekonstrukciji niskonaponske mreže, kako bi se struja povukla i prema utvrdi Čanjevo. Ukupna vrijednost tih investicija je oko 1,2 milijuna kuna. Što se tiče elektroopskrbe, Visoko je sad riješeno – govori načelnik Mateković. Koliko je to velika investicija za Visoko dovoljno govori podatak da je izvorni proračun Općine 860 tisuća kuna. Visoko je najvjerojatnije jedina općina u Županiji čiji proračun ne premašuje milijun kuna.

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje

Ministarstvo graditeljstva će obnoviti nerazvrstane ceste i izgradnju ulične rasvjete. – Za šest kilometara ceste koja će međusobno spajati sedam općinskih naselja dobili smo 190 tisuća kuna, a za rasvjetu 20 tisuća. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova također će obnoviti neke općinske prometnice, između kojih i cestu u vikend-zoni Čerijenec, za što je Ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna. Cijeli projekt izgradnje oko tri kilometara te ceste je vrijedan 1, 3 milijuna, pa će ostale troškove podijeliti Općina i vlasnici kuća. 

Nakon dugo godina su se u Visoko “vratile” i Hrvatske vode. Čistili su se vodotoci u dužini od 800 metara – od Vrha Visočkog prema Đurinovcu – a ove godine ih će se očistiti isto toliko. Hrvatske vode su obećale pomoći i obnovu dvaju mostova u naselju Presečno Visočko.

Čanjevo i turizam

Tu je i ŽUC, koji radi na ispitivanju i pripremi troškovnika sanacije klizišta. Na županijskim cestama u Visokom ih je tri. Iako još uvijek rješavaju osnovna pitanja, u Visokom gledaju i budućnost, pa su s Varkomom već dogovorili izradu studije za kanalizacijski sustav. Visoko nema gospodarstva, nekad je bilo poljoprivrednika, ali danas se zemlja uglavnom obrađuje samo za vlastite potrebe. To znači da u Općini nema posla. Visočani znaju kako bi mogli pokrenuti turizam i pritom osigurati prihod za sve njih: obnovom utvrde Čanjevo. Obnova je počela još 2003. godine i arheološka istraživanja su pri kraju. Ministarstvo kulture je u ovoj godini za utvrdu Čanjevo odobrilo 150 tisuća kuna. – Utvrda Čanjevo je veliki turistički potencijal. Planira se napraviti vidikovac, etno-kuća i poučna šetnica od utvrde Čanjevo do utvrde Paka, što je oko 2, 5 kilometara. Javljat ćemo se na sve natječaje kako bismo obnovili barem jedan dio za turističke svrhe – govori načelnik. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, ove se godine s 330 tisuća kuna obnavlja i Župa Presvetog Trojstva, koja je tri godine bila “izbačena” iz programa.

Na mjeru 7.4.1. Visoko je prijavilo uređenje općinskog trga i Društvenog doma

S obzirom na to da je Visoko najsiromašnija općina Varaždinske županije, nije čudno da stanovnici odlaze. Iako, sve rapidno kreće nabolje. Iako je izvorni proračun 860 tisuća kuna, lani je njegovo izvršenje uz europski i državni novac bilo 2,1 milijun kuna. Visočani su u iščekivanju rezultata natječaja za mjeru 7.4.1. Na mjeru koja se čekala pune tri godine prijavili su uređenje Društvenog doma i uređenje općinskog trga, projekte vrijedne 8, 4 milijuna kuna. – Za Visoko je to kruna projekata. Ne zbog velikih novaca, nego zbog vitalnog djela života Općine – društvenog života. Dobili bismo mjesta za zajednička okupljanja, što bi nas sve međusobno ponovno zbližilo – govori načelnik. Da je u Visokom to itekako bitno govori podatak da je u roku od deset godina Općina ostala bez deset posto stanovnika. Ali paralelno s radom na povećanju standarda načelnik smatra da bez društvenog života nema prosperiteta, koji Općina ima šansu ostvariti.Samo joj treba dati priliku.

“Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Bivše kino Dom u Kukuljevićevoj predano na upravljanje Pučkom otvorenom učilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinskim studentima multimedije, najpozvanijima da se oslobode društveno nametnutih normi, pritisaka i tereta, Grad Varaždin osigurat će prostor u kojem mogu nesmetano prigrliti istinu o kreativnostima koje se na tržištu rada zanemaruju.

Naime, u četvrtak, 21. siječnja u dvorani Gradskog vijeća je potpisan Ugovor kojim se bivše kino Dom u Kukuljevićevoj 11 predaje na korištenje i upravljanje Pučkom otvorenom učilištu. Potpisali su ga Lana Velimirović Vukalović,  ravnateljica POU-a i varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok.

Okupljenim predstavnicima medija je zamjenica gradonačelnika Sandra Malenica prezentirala buduće uređenje, te planove razvoja i namjenu tog atraktivnog prostora koji je godinama propadao neiskorišten u centru grada.

– Riječ je o više puta predstavljanom projektu adaptacije i rekonstrukcije kina Dom u Centar kreativne industrije. Riječ je o 800 metara četvornih prostora, koji se mogu iskoristiti na način da mladim ljudima koji se školuju u Varaždinu omogućavaju rad. Prvenstveno je riječ o studentima Sveučilišta Sjever i FOI-ja, a projekt rekonstrukcije omogućit će i osobama s invaliditetom olakšani pristup u zgradu – objasnila je Malenica.

Varaždin će tako u centru grada dobiti startupove, inkubatore i akceleratore koji će djelovati u za to primjerenim uredima.

– Bit će dovoljno prostora za održavanje sastanaka i edukacija u dvorani površine 112 metara četvornih, te je bilo logično da Pučko otvoreno učilište upravlja projektom od samih početaka. Uvrstili smo ga u projekte koji se financiraju iz Fonda za oporavak i otpornost EU, te će novac za inkubator stizati iz Ministarstva poduzetništva i kulture. Cijela zgrada je koncipirana na nekoliko nivoa, a imat će i prodajno izložbeni salon – rekla je o projektu zamjenica gradonačelnika.

Na nju se nadovezala Lana Velimirović Vukalović, naglasivši da u Europi čak 7,5 milijuna ljudi radi u kreativnim industrijama koje u Hrvatskoj trenutno obuhvaćaju oko 45 različitih djelatnosti.

– Zahvaljujem Gradu Varaždinu na povjerenju, razvijat ćemo tu između ostaloga varaždinski „filmski ured“, nakladništvo, igre, audio-vizualne djelatnosti i drugo. Predstoji nam preseljenje POU-a u nove prostore u kojima ćemo razvijati poduzetničku infrastrukturu. Ovo je svakako prilika za razvoj novog inkubatora u poduzetništvu jer ovaj sektor ima veliki potencijal za doprinos bruto domaćem proizvodu, te za prelijevanje profesionalnih znanja u druge industrije i suradnju svih dionika koji sudjeluju u razvoju kreativnih industrija – rekla je Velimirović Vukalović o početku novih događanja i inicijativa u gradu.

Štoviše, okupljene je varaždinski gradonačelnik podsjetio da je Varaždin razmišljao o kreiranju „burze kreativnih ideja“, no ta nakana nije zaživjela jer je bivša gradska administracija potpuno zanemarila revitalizaciju prostora u bivšem Kinu dom.

– U našem gradu postoji mnogo kreativnih ljudi koji su ispred svog vremena. Ishodili smo građevinsku dozvolu i krajem godine počet će se s uređivanjem Centra kreativne industrije. U ovoj zgradi radit će „kreaktivne osobe“ koje spajaju kreaktivnost i aktivnost. Nažalost, ima ih mnogo koji nemaju pojma kako se probiti sa svojim idejama, dok oni drugi to znaju, ali nemaju ideje… Stoga je odlična stvar ako se takve osobe nađu u zajedničkom prostoru i ostvare suradnju  – zaključio je Ivan Čehok.

Nastavite čitati

U fokusu

Proglašena prirodna nepogoda od potresa za područja Lepoglave, V. Toplica i Bednje

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić je jučer, 20. siječnja, proglasio prirodnu nepogodu od potresa na području gradova Lepoglava i Varaždinske Toplice te na području Općine Bednja.

Uzastopni potresi su krajem 2020. i početkom 2021. godine na navedenom području uzrokovali materijalne štete na stambenim, gospodarskim, sakralnim i kulturnim objektima. Prema preliminarnoj procjeni gradskih i općinskih povjerenstava, šteta iznosi 18,9 milijuna kuna.

Prirodna nepogoda proglašava se temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 posto vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne samouprave za prethodnu godinu ili ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 posto prethodnog godišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne samouprave ili ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 posto.

Gradska i općinska povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sada imaju obavezu u zakonskom roku od 50 dana od dana proglašenja prirodne nepogodne upisati konačnu procjenu šteta u Registar šteta te je dostaviti Županijskom povjerenstvu. Županijsko povjerenstvo će konačne procjene dostaviti Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od prirodnih nepogoda sa zahtjevom za dodjelu pomoći ublažavanja i uklanjanja posljedica od potresa.

Nastavite čitati