Povežite se s nama

U fokusu

Mali proračun se bogato “krpa” državnim i europskim novcem

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Visoko je jedna od onih općina koje politici nisu pretjerano zanimljive. Općina je mala, nema stratešku važnost niti vitalne resurse, pa su Visočani uglavnom prepušteni sebi samima.

Srećom su to odavno shvatili i kroz povijest se naučili pobrinuti za sebe. Zato za lidere biraju dovoljno uporne i tvrdoglave ljude koji se neće sramiti kucati na mnoga vrata kako bi dobili ono što treba mještanima. Iako ni danas nije Bog zna kakav, standard Visokog je u odnosu na prijeratno vrijeme vrlo visok. Visoko je Općina u kojoj se gradi infrastruktura i promišlja o turizmu i koja ima visoke školske standarde.

Turbulentne godine

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje. Najgore je, veli Dragutin Mateković, općinski načelnik, što njihove ideje i potrebe ovise o politici. – Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila  i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila – govori načelnik.

On priznaje da je promjena vlasti u državi značila puno za Visoko. Jer nekadašnji općinski načelnik Anđeko Stričak je s pozicije načelnika Visokog – na kojoj je proveo deset godina – postao saborski zastupnik. – On se uvijek borio za ovaj kraj, pa se Općina zahvaljujući njemu kandidirala na više natječaja i prošla ih. Osim iz Europe, novac je počeo dolaziti i iz državnih institucija. Primjerice, HEP je krajem prošle i početkom ove godine izgradio niskonaponsku mrežu i trafostanicu za vikend-naselje Čerijenec i za naselje Kračevec. U tijeku su radovi na novoj trafostanici u Čanjevu i rekonstrukciji niskonaponske mreže, kako bi se struja povukla i prema utvrdi Čanjevo. Ukupna vrijednost tih investicija je oko 1,2 milijuna kuna. Što se tiče elektroopskrbe, Visoko je sad riješeno – govori načelnik Mateković. Koliko je to velika investicija za Visoko dovoljno govori podatak da je izvorni proračun Općine 860 tisuća kuna. Visoko je najvjerojatnije jedina općina u Županiji čiji proračun ne premašuje milijun kuna.

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje

Ministarstvo graditeljstva će obnoviti nerazvrstane ceste i izgradnju ulične rasvjete. – Za šest kilometara ceste koja će međusobno spajati sedam općinskih naselja dobili smo 190 tisuća kuna, a za rasvjetu 20 tisuća. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova također će obnoviti neke općinske prometnice, između kojih i cestu u vikend-zoni Čerijenec, za što je Ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna. Cijeli projekt izgradnje oko tri kilometara te ceste je vrijedan 1, 3 milijuna, pa će ostale troškove podijeliti Općina i vlasnici kuća. 

Nakon dugo godina su se u Visoko “vratile” i Hrvatske vode. Čistili su se vodotoci u dužini od 800 metara – od Vrha Visočkog prema Đurinovcu – a ove godine ih će se očistiti isto toliko. Hrvatske vode su obećale pomoći i obnovu dvaju mostova u naselju Presečno Visočko.

Čanjevo i turizam

Tu je i ŽUC, koji radi na ispitivanju i pripremi troškovnika sanacije klizišta. Na županijskim cestama u Visokom ih je tri. Iako još uvijek rješavaju osnovna pitanja, u Visokom gledaju i budućnost, pa su s Varkomom već dogovorili izradu studije za kanalizacijski sustav. Visoko nema gospodarstva, nekad je bilo poljoprivrednika, ali danas se zemlja uglavnom obrađuje samo za vlastite potrebe. To znači da u Općini nema posla. Visočani znaju kako bi mogli pokrenuti turizam i pritom osigurati prihod za sve njih: obnovom utvrde Čanjevo. Obnova je počela još 2003. godine i arheološka istraživanja su pri kraju. Ministarstvo kulture je u ovoj godini za utvrdu Čanjevo odobrilo 150 tisuća kuna. – Utvrda Čanjevo je veliki turistički potencijal. Planira se napraviti vidikovac, etno-kuća i poučna šetnica od utvrde Čanjevo do utvrde Paka, što je oko 2, 5 kilometara. Javljat ćemo se na sve natječaje kako bismo obnovili barem jedan dio za turističke svrhe – govori načelnik. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, ove se godine s 330 tisuća kuna obnavlja i Župa Presvetog Trojstva, koja je tri godine bila “izbačena” iz programa.

Na mjeru 7.4.1. Visoko je prijavilo uređenje općinskog trga i Društvenog doma

S obzirom na to da je Visoko najsiromašnija općina Varaždinske županije, nije čudno da stanovnici odlaze. Iako, sve rapidno kreće nabolje. Iako je izvorni proračun 860 tisuća kuna, lani je njegovo izvršenje uz europski i državni novac bilo 2,1 milijun kuna. Visočani su u iščekivanju rezultata natječaja za mjeru 7.4.1. Na mjeru koja se čekala pune tri godine prijavili su uređenje Društvenog doma i uređenje općinskog trga, projekte vrijedne 8, 4 milijuna kuna. – Za Visoko je to kruna projekata. Ne zbog velikih novaca, nego zbog vitalnog djela života Općine – društvenog života. Dobili bismo mjesta za zajednička okupljanja, što bi nas sve međusobno ponovno zbližilo – govori načelnik. Da je u Visokom to itekako bitno govori podatak da je u roku od deset godina Općina ostala bez deset posto stanovnika. Ali paralelno s radom na povećanju standarda načelnik smatra da bez društvenog života nema prosperiteta, koji Općina ima šansu ostvariti.Samo joj treba dati priliku.

“Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

Poražavajući rezultati mature, na jednom predmetu palo je preko 90 posto učenika!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ukupno 38 posto maturanata (2052) strukovnih škola s pretenzijom upisa studija palo je državnu maturu na jesenskom roku zbog ocjene nedovoljan iz barem jednog obaveznog predmeta – matematike, hrvatskog i stranog jezika.

Kada je riječ o učenicima gimnazija koji postižu znatno bolji uspjeh na maturi od učenika strukovnih škola (zbog koncepta mature prilagođenog kurikulumu gimnazija), maturu je u drugom pokušaju palo njih 123, odnosno 12 posto. Za gimnazijalce to znači da nemaju ispunjen uvjet o završnosti obrazovanja pa će svoju šansu trebati potražiti na maturi 2025., piše Jutarnji list.

Nakon što je na ljetnom roku maturu pao svaki drugi učenik strukovne škole, na jesenskom roku ispite je pisalo njih čak 5387, odnosno zajedno s gimnazijalcima, tom su roku pristupila 7344 maturanta. Kada je riječ o strukovnjacima, hrvatski je palo njih 28 posto, matematiku na osnovnoj razini 15 posto, dok ih je 53 posto palo matematiku na prijavljenoj višoj razini. Iznenađuje podatak da osnovnu razinu engleskog jezika nije položilo 44 posto strukovnjaka (višu razinu 11 posto).

Katastrofalan rezultat zabilježen je na izbornom predmetu fizika, budući da je nedovoljan iz tog ispita dobilo čak 93 posto maturanata strukovnih škola. Loš prolaz su imali i iz kemije (59 posto negativnih ocjena), pak i informatike koju je palo 58 posto strukovnjaka. Porazno je bilo i s biologijom – 61 posto ih je palo taj ispit, a pristupnici se ne mogu pohvaliti niti s dobrim rezultatima iz predmeta politika i gospodarstvo – palo ih je 43 posto.

Fizika je bila najteži izborni predmet i za gimnazijalce, pa taj ispit nije uspjelo proći njih 57 posto. Informatiku je pao svaki treći gimnazijalac, slično kao i kemiju (32 posto), odnosno matematiku na višoj razini (31 posto). Iznenađuje i da je engleski jezik na osnovnoj razini bio eliminacijski za 25 posto gimnazijalaca, kao i to da je negativnu ocjenu iz politike i gospodarstva dobilo 30 posto gimnazijalaca.

Po podacima NCVVO-a, rezultati jesenske mature značajno su lošiji od lanjskih iz fizike kada je palo 78,5 strukovnjaka i 46 gimnazijalaca, a rezultati iz kemije su gotovo isti. U odnosu na lanjskih 20 posto gimnazijalaca koji su pali matematiku na osnovnoj razini, dva posto ovogodišnjih je značajan napredak. Druga je priča s matematikom na višoj razini koju je lani palo 18,6 posto gimnazijalaca, a sada 31 posto.

Cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Preminuo je Mirko Svetec, veliki varaždinski promotor vatrogastva

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 76. godini preminuo je dugogodišnji predsjednik DVD-a “Prvi hrvatski dobrovoljni vatrogasni zbor u Varaždinu” zaslužni vatrogasac i veliki promotor vatrogastva g. Mirko Svetec, Tužnu vijest potvrdili su iz DVD-a Varaždin.

Mirko Svetec rođen je 1949. godine, članom DVD-a Varaždin postao je 1989. godine. Od tada je obnašao brojne dužnosti u Društvu – 15 godina proveo je na dužnosti tajnika DVD-a te 18 godina na mjestu predsjednika najstarijeg DVD-a u Hrvatskoj i ovom dijelu Europe. Uz to, svoj doprinos vatrogastvu dao je i u drugim vatrogasnim organizacijama  – Gradska vatrogasna zajednica Varaždin, Vatrogasna zajednica Varaždinske županije, Hrvatska vatrogasna zajednica gdje je godinama djelovao u cilju poboljšanja statusa vatrogasaca i razvoja vatrogastva općenito. Do posljednjih dana svog života Mirko Svetec je bio zamjenik predsjednika GVZ Varaždin, predsjednik Odbora za priznanja i odlikovanja Vatrogasne zajednice Varaždinske županije, član Odbora za istraživanje hrvatske vatrogasne povijesti Hrvatske vatrogasne zajednice. Za svoj rad i doprinos 2020. godine primio je najviše vatrogasno odlikovanje – povelju i plaketu s likom Gjure Stjepana Deželića.

Posljednji ispraćaj bit će u utorak 24. rujna 2024. godine na groblju u Varaždinu u 14 sati sa svim vatrogasnim počastima.

-Svi koji žele sudjelovati na posljednjem ispraćaju pozivaju se da dođu u svečanoj vatrogasnoj odori ili ako je nemaju u radnoj odori. Dodatne informacije oko mjesta okupljanja za formiranje ešalona, odavanja počasti, počasne straže dostavit ćemo Vam čim budu poznate – poručili su iz DVD-a Varaždin.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje