Povežite se s nama

U fokusu

Mali proračun se bogato “krpa” državnim i europskim novcem

Objavljeno:

- dana

DONOSIMO

Visoko je jedna od onih općina koje politici nisu pretjerano zanimljive. Općina je mala, nema stratešku važnost niti vitalne resurse, pa su Visočani uglavnom prepušteni sebi samima.

Srećom su to odavno shvatili i kroz povijest se naučili pobrinuti za sebe. Zato za lidere biraju dovoljno uporne i tvrdoglave ljude koji se neće sramiti kucati na mnoga vrata kako bi dobili ono što treba mještanima. Iako ni danas nije Bog zna kakav, standard Visokog je u odnosu na prijeratno vrijeme vrlo visok. Visoko je Općina u kojoj se gradi infrastruktura i promišlja o turizmu i koja ima visoke školske standarde.

Turbulentne godine

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje. Najgore je, veli Dragutin Mateković, općinski načelnik, što njihove ideje i potrebe ovise o politici. – Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila  i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila – govori načelnik.

On priznaje da je promjena vlasti u državi značila puno za Visoko. Jer nekadašnji općinski načelnik Anđeko Stričak je s pozicije načelnika Visokog – na kojoj je proveo deset godina – postao saborski zastupnik. – On se uvijek borio za ovaj kraj, pa se Općina zahvaljujući njemu kandidirala na više natječaja i prošla ih. Osim iz Europe, novac je počeo dolaziti i iz državnih institucija. Primjerice, HEP je krajem prošle i početkom ove godine izgradio niskonaponsku mrežu i trafostanicu za vikend-naselje Čerijenec i za naselje Kračevec. U tijeku su radovi na novoj trafostanici u Čanjevu i rekonstrukciji niskonaponske mreže, kako bi se struja povukla i prema utvrdi Čanjevo. Ukupna vrijednost tih investicija je oko 1,2 milijuna kuna. Što se tiče elektroopskrbe, Visoko je sad riješeno – govori načelnik Mateković. Koliko je to velika investicija za Visoko dovoljno govori podatak da je izvorni proračun Općine 860 tisuća kuna. Visoko je najvjerojatnije jedina općina u Županiji čiji proračun ne premašuje milijun kuna.

Općina je grabila naprijed pa stagnirala i sad opet brzo napreduje

Ministarstvo graditeljstva će obnoviti nerazvrstane ceste i izgradnju ulične rasvjete. – Za šest kilometara ceste koja će međusobno spajati sedam općinskih naselja dobili smo 190 tisuća kuna, a za rasvjetu 20 tisuća. Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova također će obnoviti neke općinske prometnice, između kojih i cestu u vikend-zoni Čerijenec, za što je Ministarstvo odobrilo pola milijuna kuna. Cijeli projekt izgradnje oko tri kilometara te ceste je vrijedan 1, 3 milijuna, pa će ostale troškove podijeliti Općina i vlasnici kuća. 

Nakon dugo godina su se u Visoko “vratile” i Hrvatske vode. Čistili su se vodotoci u dužini od 800 metara – od Vrha Visočkog prema Đurinovcu – a ove godine ih će se očistiti isto toliko. Hrvatske vode su obećale pomoći i obnovu dvaju mostova u naselju Presečno Visočko.

Čanjevo i turizam

Tu je i ŽUC, koji radi na ispitivanju i pripremi troškovnika sanacije klizišta. Na županijskim cestama u Visokom ih je tri. Iako još uvijek rješavaju osnovna pitanja, u Visokom gledaju i budućnost, pa su s Varkomom već dogovorili izradu studije za kanalizacijski sustav. Visoko nema gospodarstva, nekad je bilo poljoprivrednika, ali danas se zemlja uglavnom obrađuje samo za vlastite potrebe. To znači da u Općini nema posla. Visočani znaju kako bi mogli pokrenuti turizam i pritom osigurati prihod za sve njih: obnovom utvrde Čanjevo. Obnova je počela još 2003. godine i arheološka istraživanja su pri kraju. Ministarstvo kulture je u ovoj godini za utvrdu Čanjevo odobrilo 150 tisuća kuna. – Utvrda Čanjevo je veliki turistički potencijal. Planira se napraviti vidikovac, etno-kuća i poučna šetnica od utvrde Čanjevo do utvrde Paka, što je oko 2, 5 kilometara. Javljat ćemo se na sve natječaje kako bismo obnovili barem jedan dio za turističke svrhe – govori načelnik. Zahvaljujući Ministarstvu kulture, ove se godine s 330 tisuća kuna obnavlja i Župa Presvetog Trojstva, koja je tri godine bila “izbačena” iz programa.

Na mjeru 7.4.1. Visoko je prijavilo uređenje općinskog trga i Društvenog doma

S obzirom na to da je Visoko najsiromašnija općina Varaždinske županije, nije čudno da stanovnici odlaze. Iako, sve rapidno kreće nabolje. Iako je izvorni proračun 860 tisuća kuna, lani je njegovo izvršenje uz europski i državni novac bilo 2,1 milijun kuna. Visočani su u iščekivanju rezultata natječaja za mjeru 7.4.1. Na mjeru koja se čekala pune tri godine prijavili su uređenje Društvenog doma i uređenje općinskog trga, projekte vrijedne 8, 4 milijuna kuna. – Za Visoko je to kruna projekata. Ne zbog velikih novaca, nego zbog vitalnog djela života Općine – društvenog života. Dobili bismo mjesta za zajednička okupljanja, što bi nas sve međusobno ponovno zbližilo – govori načelnik. Da je u Visokom to itekako bitno govori podatak da je u roku od deset godina Općina ostala bez deset posto stanovnika. Ali paralelno s radom na povećanju standarda načelnik smatra da bez društvenog života nema prosperiteta, koji Općina ima šansu ostvariti.Samo joj treba dati priliku.

“Zadnje četiri godine su bile turbulentne. Početak je bio kritičan. Ne samo što je svijet, pa i malo Visoko, zahvatila gospodarska kriza nego je Općina bila i u nemilosti Milanovićeve Vlade. Od mnogo kandidiranih projekata, niti jedan nije prošao. Osim mrvica iz Ministarstva kulture za obnovu utvrde Čanjevo, Općina drugu pomoć od države nije dobila.”

Izvor:
Foto:

U fokusu

U Varaždinskoj županiji ove godine 240 prekršaja nasilja u obitelji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Danas se u Hrvatskoj obilježava Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Tim je povodom Županijski tim za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Varaždinske županije poslao priopćenje.

Voditelj Tima je Siniša Česi, mag. soc. ped; univ. spec. soc. rada.

Priopćenje prenosimo u nastavku.

Na današnji dan prije 22 godine na zagrebačkom Općinskom sudu je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a ranio zapisničarku Stanku Cvetković.

U spomen na tri ubijene žene 1999. godine, u Hrvatskoj se 22. rujna obilježava kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Problem nasilja nad ženama ne smije ostati tajna već o toj temi treba javno govoriti, problem osvijestiti, a društvo i institucije, koje bi se time trebale intenzivno baviti, potaknuti na međusobnu suradnju i aktivnost.

Upravo je međuresorna suradnja jedna od zadaća Županijskog tima za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji Varaždinske županije. Članovi Tima su predstavnici institucija koje se bave nasiljem u obitelji te nad ženama, a glavne zadaće su unaprijediti zaštitu žrtava nasilja u obitelji, senzibilizirati javnost o neprihvatljivosti nasilničkog ponašanja te promicanje nulte stope tolerancije prema nasilju nad ženama i u obitelji.

Kad su u pitanju prekršaji po Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, podaci Policijske uprave varaždinske pokazuju da je u 2021. godini počinjeno 240 takvih prekršaja, 18 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Evidentirano je 299 počinitelja, ali i više oštećenika, njih 378, među kojima je 38 djece i 20 maloljetnika.

U Varaždinskoj županiji je u prvih osam mjeseci evidentirano i 40 posto manje kaznenih djela „nasilja u obitelji“, koje se, prema Kaznenom zakonu, odnosi na osobe koje teško krše propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji ili bliske osobe izazovu strah za osobnu sigurnost ili sigurnost bliskih osoba ili ih dovedu u ponižavajući položaj ili stanje dugotrajne patnje, a čime nije počinjeno teže kazneno djelo.

Međutim, istovremeno je broj tjelesnih ozljeda u porastu za 33 posto, dok je u blagom porastu i broj evidentiranih kaznenih djela prijetnje, kojih je u prvih osam mjeseci PU varaždinska evidentirala 47 na štetu članova obitelji, dva više nego lani.

Županijski tim je prošle godine pokrenuo Facebook stranicu https://www.facebook.com/zupanijskitim.varazdin1.

Svi zainteresirani putem stranice mogu dobiti informacije o vrstama i posljedicama nasilja, kao i informacije o tome kome se mogu javiti ili prijaviti nekoga u slučaju nasilja u obitelji i šire.

Nastavite čitati

U fokusu

Klapša: “U Maruševcu se promijenila već četvrta doktorica – pacijentima prijeti s policijom!”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Vijećnici Županijske skupštine danas su na sjednici Skupštine raspravljali i o Izvješću o radu i financijskom poslovanju zdravstvenih ustanova kojima je osnivač Varaždinska županija za 2020. godinu, a pažnju je svojim izjavom sasvim sigurno privukao vijećnik Mario Klapša.

Riječ je o Općoj bolnici Varaždin, Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice, Domu zdravlja Varaždinske županije, Zavodu za javno zdravstvo Varaždinske županije, Zavodu za hitnu medicinu Varaždinske županije i Ljekarni Varaždinske županije.

Od spomenutih ustanova, samo su Zavod za javno zdravstvo i Ljekarna poslovali s plusom, dok su Opća bolnica Varaždin, Specijalna bolnica i Dom zdravlja prihodovali s minusom.

– Unutar godinu i pol u kriznoj smo situaciji koja zahtjeva zahtjevan odgovor zdravstvenog sustava. Borba protiv koronavirusa poremetila je sve sfere života, ugrozila radna mjesta i za sada smatram da se kao država dobro nosimo s pandemijom. Vlada je 451 milijun kuna „upumpala“ u radna mjesta u Varaždinskoj županiji. Svi zaposlenici su dali sve od sebe u zdravstvenom sustavu, moramo ponekad razumjeti da i to ljudi imaju doma svoje obitelji, starije, djecu i bez obzira na taj dio, zaista su dobro odgovorili na taj izazov – započeo je župan Stričak s osvrtom na poslovanje ustanova.

Naime, negativan rezultat OB Varaždin u 2020. godini iznosio je 126.094.522 kuna, a po prijenosu manjka iz ranijih godina od 218.649.833 kuna, prošlu godinu manjak OB Varaždin u konačnici iznosi 344.744.355 kune.

Specijalna bolnica je 2020. godinu završila s manjkom tekuće godine u iznosu od 65.144.381 kuna, koji po prijenosu manjka iz ranijih godina iznosi 75.315.081 kuna. Zavod za hitnu medicinu u minusu je 495.000 kuna, a Dom zdravlja 2.438.415 kuna.

– Imamo četiri zdravstvene ustanove u minusu, a dvije u plusu. Gubitke gomila OB Varaždin, kao najveća, ove godine je taj dug još narastao, no vjerujemo da će se taj dug smanjiti. Također, potrebno je voditi brigu o uštedama i reorganizacijama, a neke su stvari i nerazmjerne. Pozivam ravnatelje, šefove odjela, upravnom vijeću da odgovore i razmisle na koji način možemo olakšati rad zaposlenicima i korisnicima olakšati tegobe, unaprijediti sustav – apelirao je Stričak.

Nadalje, navodi da su pred Županijom veliki zahvati u zdravstvenim ustanovama: u sklopu OB Varaždin gradi se dnevna bolnica koja bi iduće godine trebala biti završena, a projektira se i centralni operacijski blok koji će iduće godine krenuti s izgradnjom.

– Zavod za javno zdravstvo je na tri lokacije, s ravnateljem vodimo razgovore za projektiranje iste zgrade u kojoj će se objdiniti na jednoj lokaciji. Kada govorimo o bolnici u Varaždinskim Toplicama, nakon niza obnova zgrada, trenutno se gradi spinalni centar, a uređivat će se i turistički dio u sklopu Minerve. I za domove zdravlja ići će energetska obnova. Potom slijedi dio vezan uz dijagnostičke aparate. Zamolio sam ravnatelje bolnica za rokove trajanja aparata. Treba voditi brigu o ljudima, da što više liječnika privučemo u naše ustanove i da budu zadovoljni – zaključio je župan Stričak.

Potom je vijećnica Snježana Cerjan upozorila da Služba za plućne bolesti Klenovnik u dokumentima više ne nosi naziv referentnog centra za multirezistentnu tuberkulozu, a nakon nje je za govornicu došao vijećnik Mario Lešina koji je govorio o dugovima.

– Na žalost, kada se govori o bolnicama, nisu u prvom planu ljudi koji tamo rade. OB Varaždin i još četiri specijalne bolnice su u posebnoj situaciji jer su jedine kojima je osnivač Županija. Naplaćuje li bolnica premalo svoje usluge, to još trebamo utvrditi. Hoće li biti bolnih rezova, vidjet ćemo. Nadam se do kraja godina ćemo u Varaždinskim Toplicama iznjedriti plan da se pronađe model po kojem će se dug eliminirati – ukratko je kazao vijećnik Lešina.

Nadalje, na rad zdravstvenih ustanova osvrnuo se i vijećnik Marijan Škvarić, ponovo podsjetivši sve da se premalo govori o ljudima u zdravstvu. Zaključio je da financijski pokazatelji Opće bolnice Varaždin nisu u redu te da se taj dio svakako mora sanirati.

Vijećnik Mario Klapša naglasio je da se u koronakrizi ne smije zaboraviti na ostale pacijente te da je „neprihvatljivo da ljudi stoje vani na žegi u ljetnim mjesecima i da se medicinsko osoblje ne javlja na telefone“.

– U Maruševcu se već treća četvrta doktorica promijenila i aktualna prijeti pacijentima s policijom. To je neprihvatljivo ponašanje, prema bolesnim ljudima, djeci i pacijentima – upozorava Klapša.

Za govornicu je potom stao Robert Vugrin. Retrospektivno se osvrnuo na poslovanje zdravstvenih ustanova, navodeći najprije da je „OB Varaždin odličan primjer na kojem vidimo da je sustav zdravstva postavljen na pogrešan način“.

–  Cijene lijekova, plaće, prekovremeni… To su stvari na koje županija ne može utjecati, a odgovara za rezultat. Nevezano na pandemijsku godinu, bio je režim rada u kojem su se obrađivali hitni slučajevi, hladni pogon je radio. OB Varaždin nije sama odgovorna za ovaj dug. Država se pravi blesava, ne plaća bolnicama za uredno obavljen rad. Što je rješenje? Primjerice, na Kirurgiji kada stigne limit, imamo definiramo koliko lomova noge možemo odraditi, ako sutra slomi – neka dođe u listopadu. A tako ne funkcioniramo. Odrade se limiti i fakturira, a bolnica ne dobiva novce za to. Da ne liječimo pacijente iz drugih županija? 96 % svojih prihoda bolnica izdvaja za plaće. Da je bolnici plaćeno ono što je uradila, bila bi u plusu. I to mora riješiti država. Unatoč tome, odradila je projekte od 240 milijuna kuna. Koristila se financijska poluga – EU, država, Fond… A komponenta Bolnice je 12 milijuna kuna – naveo je Vugrin samo dio problema s kojim se susreće OB Varaždin.

Dom zdravlja također nije imao šanse da posluje u plusu, navodi Vugrin, a otkriva i to da su najprofitabilnije Ljekarne u privatnim rukama, dok je Zavodu za javno zdravstvo čestitao na rezultatima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje