Sredinom ove godine Župnijska skupština Varaždinske župnije izglasala je obnovu dvorca Šaulovec u iznosu od 350.000 eura.

Radi se o nepokretnom kulturnom dobru u vlasništvu Varaždinske županije i bilo je planirano da radove financira Varaždinska županija iz svog proračuna za ovu godinu.

Ipak, financiranje obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec ponovno će se naći pred županijskim vijećnicima 4. rujna. Naime, Županija je za ovo dobila 60.000 eura od Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, pa treba ponovno glasati.

– Odlukom o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec
(„Službeni vjesnik Varaždinske županije“ broj 47/23.) utvrđena je planirana vrijednost projekta
u iznosu od 350.000 eura sredstvima Varaždinske županije, planiranim u Proračunu Varaždinske županije za 2023. godinu. U međuvremenu je izrađen glavni i izvedbeni projekt za zgradu upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec te pripadajući troškovnici iz kojih proizlazi procijenjena vrijednost projekta od 350.000 eura bez PDV-a i predviđeno trajanje radova od 12 mjeseci. Na temelju Javnog poziva za Program podrške regionalnom razvoju, od strane
Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Varaždinska županija podnijela je
Zahtjev za sufinanciranje provedbe projekta “Građevinska sanacija objekta upravitelja
kompleksa dvorca Šaulovec”, te su joj dodijeljena bespovratna sredstva u iznosu od 60.000 eura zbog čega je potrebno izvršiti usklađivanje izvora financiranja. Ugovor o financiranju broj je potpisan 16. kolovoza 2023. godine. Preostala sredstva će osigurati Varaždinska županija, po ugovorenim cijenama nakon provedenog postupka javne nabave u proračunskim godinama 2023. i 2024. godine prema posebnom aktu župana. Zbog navedenih okolnosti koje Varaždinska županija nije mogla predvidjeti (povećanje cijena i otežani uvjeti nabave materijala i opreme, rok izvođenja radova i dodatnog izvora financiranja), predlaže se izmjena Odluke o prihvaćanju Projekta obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec – objašnjeno je u Odluci koja će se naći pred vijećnicima.

Projekt obnove zgrade upravitelja kompleksa dvorca Šaulovec, odnosi se na građevinsku sanaciju i usklađenje s konzervatorskim uvjetima bivše pomoćne zgrade vinarije u javnu i društvenu namjenu u funkciji dvorca. Osim obavljanja funkcije administrativnog sjedišta javne ustanove “Europski talent centar Hrvatska – Centri izvrsnosti Varaždinske županije” ustanove za obrazovanje odraslih, zgrada bi imala i funkciju za provođenje obrazovnih programa te prezentacijskog prostora Dvorca Šaulovec.

Nakon što je Grad Zagreb najavio da će podnijeti zahtjev za ocjenom ustavnosti odredbe zakona o zdravstvenoj zaštiti prema kojoj bi od 1. siječnja sve bolnice išle na upravljanje državi, to će učiniti i Međimurska županija.

Na dnevnom redu županijske Skupštine, koja bi se trebala održati u četvrtak 5. listopada, nalazi se i prijedlog Odluke o podnošenju zahtjeva Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti s Ustavom Republike Hrvatske.

– Iako pravo vlasništva nad općim bolnicama ostaje jedinicama područne (regionalne) samouprave, ono je ograničeno jer upravljačka prava preuzima Republika Hrvatska, i to bez ikakve naknade, a i bez da su uvažene stvarne potrebe građana ili uzeti u obzir podneseni amandmani i inicijative u proceduri donošenja takvog Zakona i isti kritički razmotreni. Županijsku bolnicu Čakovec vlastitim su doprinosom izgradili stanovnici Međimurske županije, u njezinu je dogradnju i opremanje osnivač Međimurska županija ulagala velika sredstva kako bi njeni stanovnici imali najbolju zdravstvenu zaštitu, djelujući pritom ekonomično, i štedljivo raspolažući sredstvima, dok joj se sada oduzimaju osnivačka prava bez da se uopće otvorilo pitanje eventualne naknade za to, koja je Ustavom Republike Hrvatske propisana u slučaju ograničena prava vlasništva – stoji među ostalim u obrazloženju ove Odluke koju je pred vijećnike stavio župan Matija Posavec.

S prvim danom 2024. godine sve jedinice regionalne samouprave i Grad Zagreb prestaju biti osnivači i vlasnici općih i županijskih bolnica. Dio je to velike zdravstvene reforme kojom će sve bolnice postati državne, a Vlada RH i Ministarstvo zdravstva imenovat će većinu članova upravnog vijeća.

Bez razgovora

U trenutku kada je definitivno potvrđen prijenos vlasničkih i upravljačkih prava na državu, u Međimurju je pokrenuta javna inicijativa za očuvanje statusa jedine bolnice u najsjevernijoj hrvatskoj županiji, Županijskoj bolnici Čakovec. Glavnina političkih struktura i javnost spremno su ustali u obranu Županijske bolnice za koju jasno i nedvosmisleno poručuju da mora ostati pod lokalnom, odnosno županijskom upravom. Brzo su se Međimurci angažirali koristeći sve dostupne kanale za promociju “ZA” ostanka ŽB Čakovec pod županijskom upravom i “PROTIV” prebacivanja kontrole na državnu razinu. Vođeni idejom da nešto što je izglasano u Hrvatskom saboru ne znači da nije podložno promjenama, Međimurci su se okupili i u Facebook grupi pod nazivom “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!” koja je u kratkom roku dosegla 4700 članova.

I dok su se očekivali razgovori između predstavnika regionalne i državne vlasti oko pronalaske boljeg i pravednijeg rješenja, do njih ipak nije došlo.

– Ne, nije bilo nikakvih razgovora s Vladom RH kao ni s resornim ministrom, ali očekujem sada i taj korak – ističe Ivica Baksa, član Skupštine Međimurske županije i njezin podpredsjednik te ujedno i administrator grupe “Ne damo Županijsku bolnicu Čakovec!”.

– Apeliram na hrvatsku Vladu i nadam se da će ipak proraditi razum kod konačne odluke te da će se ovaj put građani staviti na prvo mjesto. Odluka ipak još mora proći kroz ustavni proces putem kojeg ćemo i mi tražiti da se donese mišljenje o zadržavanju sadašnjeg statusa. No, ono što mene posebno zabrinjava bez obzira što se sada opet pojavio fokus na ovom problemu oko preuzimanja bolnica, što cijela tako ozbiljna stvar prolazi konstantno ispod radara. Ovo nikako nije dobar model tim više što smo imali sličan primjer u ne tako dalekoj prošlosti i koji nije dobro završio – dodaje Ivica Baksa.

Svi u dugovima

Iz Vlade RH i Ministarstva zdravstva nastavljaju tvrditi da će se provedbom ove odluke povećati operativne funkcionalnosti i uspješnost bolnica te postići njihova financijska stabilnost. Da je to argument koji ne drži u potpunosti vodu, mišljenja je Dražen Jurković, direktor Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu.

– Jedan od ciljeva ove reforme smanjenje je dugova. Kada se uzme u obzir da je trenutno sedam državnih bolnica, ali su one najveće, dug je relativno sličan. Tako da se očito treba poraditi sustavno na ovoj problematici, jer nije situacija da su državne bolnice bez dugova pa da će se preuzimanjem modela poslovanja sve posložiti kako treba biti – kaže Jurković.

– Empirijski je dokazano da se uvijek donose bolje odluke i nađu kvalitetnija rješenja u decentraliziranom sustavu odlučivanja nego u onom centraliziranom. Problemi sekundarne zdravstvene zaštite nisu jednoobrazni na području cijele Republike Hrvatske i ne mogu se rješavati generalnim pristupom. Uporno ponavljam da svaka jedinica lokalne samouprave najbolje zna gdje su i kakvi problemi te ih je shodno tome puno lakše i fleksibilnije riješiti ih ukoliko se pojave unutar same bolnice. Upravo to što se događa s bolnicama koje su pod državnom upravom, zadesit će i sve ostale pa tako i našu čakovečku Bolnicu. A to je ono što želimo spriječiti stoga dajemo veliku podršku županu Matiji Posavcu koji je detektirao taj problem i daje sa svojim timom sve od sebe da do konačnog preuzimanja ne dođe – poručuje Baksa.

Zagreb diže tužbu

Vladina odluka još mora proći ocjenu ustavnosti, a neki poput Grada Zagreba već su najavili pokretanje ustavne tužbe, sad je to učinila i Međimurska županija. Kao jedan od glavnih argumenata koji im idu u prilog je odluka Ustavnog suda iz 2012. godine prema kojoj jedinice lokalne i područne samouprave, upravo zbog toga što su najbliže građanima na svom području, imaju pravo u suodlučivanju kada je riječ o osnivanju, spajanju ili ukidanju zdravstvenih ustanova na svom području.

– A upravo ovo je jedna takva odredba, odnosno odluka s kojom se mi ne slažemo i drago mi je da su sad i druge bolnice počele dizati glas. Naravno da ćemo uz druge bolnice i mi tražiti provjeru ustavnosti i vjerujte dati sve od sebe da naša Bolnica ostane naša kao što je i do sada bila te da se upravljačka prava neće promijeniti – zaključio je Ivica Baksa.

Bolnicu su samodoprinosom gradili Međimurci

Osnivač ŽB Čakovec je Međimurska županija. Bolnicu su gradili žitelji Međimurja samodoprinosom i na starom je ulazu u bolnicu na mramornoj ploči pokraj vrata pisalo “Zahvaljujemo građanima Međimurja, koji su svojim samodoprinosom izgradili ovu bolnicu”. Gradnja je započela 1970. godine. Investicija građevinskog dijela iznosila je oko 50 milijuna dinara plus 11,2 milijuna dinara za opremu. Kad je izgrađena, imala je 478 kreveta ili 4,2 postelje na 1000 stanovnika. Bolnicu su s 5,5 milijuna dinara financirali mještani čakovečkih općina, Skupština, pandan današnjoj Županiji dala je tri milijuna, koliko i Republički fond za nerazvijene, a 2,2 milijuna stiglo iz Medicinskog centra Čakovec. Doprinosima se iz osobnih dohodaka skupilo 18,6 milijuna dinara, kreditima 10,5 milijuna, a i dobavljači opreme su kreditirali izgradnju s 11,5 milijuna dinara. Građevinski kombinat Međimurje, tada najveće lokalno poduzeće sa 7000 zaposlenih, kreditiralo je izgradnju s 8,5 milijuna dinara.

– Vlada se maćehinski odnosi prema sjeveru Hrvatske što samo potvrđuju odlukom o preuzimanju upravljačkih prava i činjenicom da će se našom Bolnicom upravljati iz Zagreba. Dođe li zaista do toga, bit će to povijesni presedan jedne Vlade – zaključuje Ivica Baksa.

Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca za očuvanje statusa općih i županijskih bolnica

U Čakovcu je u srijedu, 20. rujna 2023. godine, održano predstavljanje Nezavisne platforme Sjever (NPS), te je Skupštini Međimurske županije upućena inicijativa kojom se od Ustavnog suda Republike Hrvatske traži da se izvan snage stave članci Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti vezanoj za preuzimanje osnivačkih prava države nad općim i županijskim bolnicama.

Međimurski župan i predsjednik NPS-a Matija Posavec istaknuo je kako je ideja osnivanja platforme promocija vrijednosti, rezultata i doprinosa sjevera Hrvatske, te kako bi imali pažnju centralne vlasti kakvu posljednjih 30 godina uživaju neki drugi dijelovi zemlje.

Članovi predsjedništva Nezavisne platforme sjever su gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić, načelnica Općine Sveta Marija Đurđica Slamek, načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, načelnik općine Radoboj Anđelko Topolovec, potpredsjednik Skupštine Međimurske županije Ivica Baksa.

Okupljanju u Čakovcu nazočili su i brojni načelnici i predstavnici općinskih i gradskih vijeća iz Međimurske, Varaždinske i Krapinsko zagorske županije, među njima i gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini i predsjednik Skupštine Međimurske županije Dragutin Glavina.

Svi oni jednoglasno su podržali inicijativu Nezavisne platforme Sjever o upućivanju na prvu iduću sjednicu Skupštine Međimurske županije prijedloga o traženju ocjene ustavnosti novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kako bi relevantne institucije ove države dale svoj sud zbog namjere preuzimanja osnivačkih prava općih i županijskih bolnica, a da druga strana nema pravo odlučivanja o tome.