Povežite se s nama

Međimurje

Mario Medved: „Novim Zakonom o vatrogastvu riješit će se brojni problemi!“

mario medved

Objavljeno:

- dana

Početkom ove godine Hrvatska vatrogasna zajednica odlukom Vlade preuzela je sve poslove iz djelokruga vatrogastva.

HVZ će od 1. siječnja 2020. postati središnji državni ured za vatrogastvo. U veljači je glavnim vatrogasnim zapovjednikom Republike Hrvatske imenovan Slavko Tucaković, koji je tada na konferenciji za medije istaknuo da je preustrojem zadržan kontinuitet rada Vatrogasne zajednice te da je u pripremi novi Zakon o vatrogastvu. U tijeku je javno e-Savjetovanje za Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o vatrogastvu te će ono trajati do 17. svibnja. U opisu i pozivu na javno savjetovanje stoji:

– Primjena važećega Zakona o vatrogastvu pokazala je da postoje problemi u pogledu dvojne nadležnosti za vatrogastvo, što je bila zapreka za detaljnije normativno reguliranje vatrogasne djelatnosti te za uspostavljanje jedinstvenog sustava obrazovanja. Nedovoljno konzistentan zapovjedni lanac i paralelni sustav zapovijedanja u nekim jedinicama lokalne samouprave rezultirali su određenim nesuglasjima u djelovanju. Selektivno financiranje vatrogastva iz državnog proračuna posljedično je doprinijelo neravnomjernome razvoju vatrogasne službe na području Republike Hrvatske. Boljim nadzorom uplata premija osiguranja i proširenjem modela financiranja vatrogastva iz državnog proračuna poboljšat će se stupanj zaštite od požara u manjim gradovima i općinama. Slijedom navedenog, u svrhu otklanjanja poteškoća koje proizlaze iz primjene važećeg Zakona potrebna je promjena zakonodavstva. Stručni nositelj savjetovanja je Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske.

Reorganizacija

Vatrogasna zajednica Međimurske županije 14. ožujka u čakovečkom Hotelu Park bila je domaćin sjednice Koordinacija vatrogasnih zajednica županija kontinentalne Hrvatske. Četrdesetak dužnosnika iz 14 županijskih vatrogasnih zajednica sa čelnicima Hrvatske vatrogasne zajednice Antom Sanaderom, Slavkom Tucakovićem i Željkom Popovićem raspravljalo je o nacrtu prijedloga novog Zakona o vatrogastvu. U uvodnome dijelu sjednice predsjednik Vatrogasne zajednice Međimurske županije, Mario Medved, predstavio je rad međimurskih vatrogasaca. U Međimurju djeluje oko 7500 vatrogasaca u 85 dobrovoljnih vatrogasnih društava, tri DVD-a u gospodarstvu i jednoj javnoj vatrogasnoj postrojbi.

– Novi Zakon o vatrogastvu prije svega donosi novi ustroj vatrogasnog sustava, u kojem glavni vatrogasni zapovjednik zapovijeda snagama iz svoje matične organizacije Hrvatske vatrogasne zajednice (a ne kao dosad iz nekih drugih državnih uprava), koja bi trebala donošenjem novog Zakona djelovati kao središnji državni ured. Novim Zakonom riješit će se i vertikala zapovijedanja, dakle od glavnog vatrogasnog zapovjednika do zapovjednika na nižim razinama, odnosno u vatrogasnim zajednicama. Novi Zakon pretrpio bi mnoge promjene u odnosu na trenutni, a prvenstveno se to odnosi na davanje povoljnijeg statusa dobrovoljnim i profesionalnim vatrogascima s ciljem ostvarivanja njihovih prava. Tu je dakako i stabilniji sustav financiranja, kako dobrovoljnih vatrogasnih društava, tako i vatrogasnih zajednica na svim razinama. Hrvatska vatrogasna zajednica počela je djelovati kao nadležno tijelo za vatrogastvo Republike Hrvatske te je u svoje redove iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje (koja je kao tijelo državne uprave prestala djelovati 1. siječnja) primila 112 zaposlenika. Radi se o djelatnicima vatrogasne škole, inspekcije za vatrogastvo te bivših djelatnika sektora za vatrogastvo DUZS. Zaposlenici ostalih sektora toga tijela prešli su u redove MUP-a. HVZ je preuzeo i državne interventne postrojbe, tako da je već sada kompletni sektor vatrogastva objedinjen u jednoj organizaciji, Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici – objašnjava predsjednik VZMŽ Mario Medved.

Opremanje i edukacija

Dodaje da je međimursko vatrogastvo u samom vrhu ljestvice hrvatskog vatrogastva:
– Brojimo više od 7000 dobrovoljnih vatrogasaca, što znači da imamo najviše dobrovoljaca po glavi stanovnika. Imamo jedinstven sustav vatrozaštite i samo jednu profesionalnu postrojbu koja broji 35 zaposlenika. Profesionalni vatrogasci kod nas sinergijski, u suradnji s dobrovoljcima odrađuju sve vrste intervencija. Puno ulažemo u osposobljavanje vatrogasnih kadrova, sufinanciramo nabavku opreme i vozila iz sredstava premije osiguranja, provodimo preventivne akcije, organiziramo natjecanja svake godine na razini županijske zajednice za sve kategorije natjecatelja… Posebno možemo biti ponosni što u redovima imamo više od 2000 pripadnika vatrogasne mladeži.

Svake godine nastojimo uvesti novitete pa smo tako prošle godine nabavili i opremili simulator plamenih udara da bismo s početkom proljeća počeli s osposobljavanjem kadrova. To je najmoderniji pristup obuci dobrovoljaca, u kojem se simulira stvarna situacija požara zatvorenih prostora. Novim Zakonom o vatrogastvu bit će naznačen jači značaj dobrovoljnog vatrogasca, riješit će se radno-pravni status dobrovoljca i, naravno, financiranje profesionalnih i središnjih postrojbi dobrovoljnih vatrogasnih društava s ciljem da se jedinicama lokalne samouprave pomogne s opremanjem postrojbi. Izuzetno je važno i financiranje iz sredstava OKFŠ-a (“općekorisne funkcije šuma”), iz kojih bi se godišnje izdvajalo 40 milijuna kuna koji bi se raspodijelili na sve županijske zajednice. Time bi se financirala nabavka opreme i vatrogasnih vozila!

Na sastancima koordinacija vatrogasnih zajednica povezanih s novim Zakonom dotaknuta je i tema oko planiranja mjera u novom programskom razdoblju 2021. – 2027. u vezi osiguravanja sredstava EU za dogradnju, opremanje, edukaciju i nabavku vatrogasnih vozila.

– Čelništvo HVZ-a dogovorilo je s predstavnicima resornog Ministarstva da će vatrogasci od 2021. do 2027. zasebno koristiti četiri mjere: mjeru koja bi osiguravala EU sredstva za izgradnju ili dogradnju vatrogasnih domova, mjeru za nabavu vatrogasnih vozila, mjeru za nabavku opreme te mjeru koja bi financirala edukacije i obuke vatrogasaca. Uz to, trenutno se priprema javna nabava za 94 vatrogasna vozila iz Fonda za rizike. Nabavka podrazumijeva velika navalna vozila, mala navalna vozila, autocisterne te vozila za šumske požare. Vozila bi se raspodijelila po svim vatrogasnim županijskim zajednicama prema određenim kriterijima – kaže Medved.

Aktivni Međimurci

U Društvenome domu u Čehovcu nedavno je održana sjednica Skupštine VZMŽ. Zapovjednik Zajednice Mladen Kanižaj na početku je prezentirao izvješće o radu. Tijekom prošle godine na području Međimurja zabilježeno je 839 intervencija, odnosno 164 intervencije manje u odnosu na 2017. Održana su brojna vatrogasna natjecanja, pri čemu su međimurski vatrogasci najviše ponosni što se Kup natjecanja HVZ-a održao u Čakovcu, kao i na rezultate Državnog natjecanja vatrogasne mladeži koje se održalo u Zadru, gdje se natjecalo osam ekipa iz Međimurja koje su pokazale zavidne sposobnosti. Zahvaljujući izvrsnom rezultatu, ekipa mladeži žena DVD-a Šandorovec predstavljat će Hrvatsku i Međimurje na vatrogasnoj olimpijadi u Švicarskoj koja će se održati u srpnju.

Međimurje

Beličkomu Ogranku UDVDR-a donacija lokalnog SDP-a

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U petak, 14. svibnja, u prostorijama beličkog Ogranka UDVDR-a članovi Općinske organizacije SDP-a predali su donaciju beličkim braniteljima.

U paketu je bilo pedesetak komada polo majica s logotipom UDVDR-a, koje je izradila Štikma d.o.o.

Uime Ogranka UDVDR-a na donaciji je zahvalio predsjednik udruge Dejan Janušić, a predali su ih predsjednik beličke Općinske organizacije SDP-a Josip Mlinarić, Stjepan Horvat i Viktor Herman.

Nastavite čitati

Kultura

Drugi dio sage Krunoslava Mikulana “Škola u opasnosti” donosi nove pustolovine “Zmajeve družine”!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Publiku je, osobito dječju, prije dviju godina razveselio prekrasan roman čakovečkoga pisca, anglista koji predaje na čakovečkom Odsjeku Učiteljskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Krunoslava Mikulana. Knjiga koja nosi naslov „Zmaj ispod Staroga grada“ temeljena je na legendi o čakovečkom pozoju koji „ispod Staroga grada spi“.

Mnoge će zato razveseliti vijest da je Mikulanov roman dobio nastavak! Radi se o romanu „Škola u opasnosti“, u kojem se već uhodana ekipa suočava s novim uzbudljivim avanturama, stječe nova prijateljstva i iskustva, saznaje mnogobrojne zanimljivosti povezane s mitologijom hrvatskoga sjevera…

Nestašni zmajček

– Prva knjiga završila je tzv. cliffhangerom – klinci pronađu jaje u podzemlju Staroga grada te se ono počinje otvarati. Novi roman, kako je i bilo očekivano, počinje tako što naša „Zmajeva družina“ ima maloga zmaja. Razmišljaju o tome kako ga odgojiti i dresirati. Zmaj je dosta nestašan i svaki čas naše protagoniste dovodi u nekakvu nevolju. Bili su, primjerice, na Porcijunkulovu u Čakovcu pa im je pobjegao iz podruma, ukrao kobasice i hot-dogove i napravio rusvaj! (smijeh)

Naravno, zmaj ne može dugo ostati tajnom – njegovo je postojanje otkriveno, a zatim neprijatelji naše Družine iz prve knjige čine sve što im je u moći da se zmaja domognu. Zbog toga su klinci u opasnosti, a njihovi neprijatelji budu htjeli žrtvovati sve učenike u školi samo zato da bi došli do zmaja – objašnjava Mikulan.

Hoće li četvorka uz pomoć nekih novih saveznika uspjeti obraniti školu od zlih sila? Nećemo vam otkriti baš sve detalje kako biste mogli uživati u knjizi, no autor dodaje i zanimljivu činjenicu: na naslovnoj stranici romana nalazi se poznati preloški „pesjanek“!

– To je mitsko biće o kojem su se u donjem Međimurju pojavljivale razne legende poput one da živi u rijeci Dravi iz koje izlazi po zločestu djecu i neposlušne djevojke. U romanu „Zmaj ispod Staroga grada“ junaci su išli na školski izlet u Štrigovu, a ovoga puta u Prelog. Tamo su čuli za legende koje kažu da ih pesjanek želi – pojesti!

Na kraju romana najavio sam i treći dio, koji će se zvati „Noć crnoga sunca“ – kaže međimurski autor, koji je za prvi dio svoga dječjeg romana dobio Nagradu Artefakt (književna nagrada za najbolja literarna dostignuća u hrvatskoj spekulativnoj fikciji) te Nagradu „Mali princ“ (regionalna nagrada za dječju knjigu za jezično područje Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije).

„Riječ više!“

Mikulan je i potpredsjednik čakovečkog Ogranka Matice hrvatske. Glavni je urednik dvaju časopisa koje izdaje Ogranak: „Hrvatskoga sjevera“ i novoga književnog časopisa „Riječ više!“ Sredinom prosinca prošle godine čakovečki je Ogranak dobio novu mrežnu stranicu na kojoj možete pronaći aktualne informacije o svim aktivnostima koje provodi, kao i o planovima. Potkraj 2020. tako je izašao novi „Hrvatski kajkavski kolendar“, u kojem Mikulan također redovito surađuje.

– Izašao je 54. broj časopisa „Hrvatski sjever“, koji je dostupan za skidanje sa stranica Ogranka u PDF formatu. Časopis donosi sedam znanstvenih i stručnih članaka iz nekoliko znanstvenih područja: filozofije, povijesti, književne teorije, lingvistike/dijalektologije, informatike i metodike nastave. Možete ga besplatno spremiti na računalo ili čitati online – ističe.

Autori priloga su Damir Barbarić (“O živom zrenju prirode”), Ivan Vuk („Komisija ne smije iz sela otići, a da posao nije završen“. O nekim aspektima otkupa poljoprivrednih proizvoda u kotaru Čakovec 1945. – 1948. godine), Đuro Blažeka (“Pseudoanalogonimija između preloške skupine međimurskog dijalekta i prekomurskog književnog jezika”), Robert Šperanda i Krunoslav Mikulan (“Kršćanski i paganski simboli u djelima C. S. Lewisa, J. K. Rowling i M. Benini”), Anita Topljak i Predrag Oreški (“Opremljenost škola informacijskom i komunikacijskom tehnologijom za potrebe uvođenja predmeta Informatika kao obveznog predmeta u sklopu projekta ‘Škola za život’”), Veronika Brlek i Predrag Oreški (“Edukativni roboti i njihova primjena u obrazovanju”), Jasminka Prstec (“Vježbenički ERP u nastavi”), Vladimir Legac (“Prikaz knjige Lovorke Zergollern Miletić i Marije Lütze-Miculinić: ‘Hrvatsko-engleski rječnik školskoga jezika: priručnik za studente i nastavnike engleskoga jezika – prvi svezak’”) i Krunoslav Mikulan (“Josip Grgevčić – umjetnik, profesor, čovjek (in memoriam)”.

– Što se pak književnoga časopisa „Riječ više!“ tiče, početkom ove godine izašao je prvi broj. Osim mene, uredništvo čine i tajnica Ogranka Anita Novak, predsjednik Ogranka Ivan Pranjić te poznate međimurske književnice i članice Ogranka Petrana Sabolek i Vera Zemunić.

Časopis se sastoji od šest rubrika: prva je „Riječ urednika!“, a slijedi „Riječ pisaca!“ u kojoj su objavljena djela Lidije Deduš, – Slavice Gazibare, Ane Horvat, Željke Horvat Čeč, Mladena Kopjara, Andrijane Kos-Lajtman, Emilije Kovač, Miljenka Muršića, Tanje Novak, Ivana Pranjića, Petrane Sabolek i Vere Zemunić te moje malenkosti. U „Riječi kritike!“ nalaze se radovi Daniela Ciglarića i Emilije Kovač, dok u „Riječi susjeda!“ stoje djela susjeda iz regije Nure Suljkanović, Edine Šarić, Šime Ešića, Adijate Ibrišimović-Šabić te Mehmeda Đedovića.

Na kraju tu su rubrika koja dijeli ime s časopisom, „Riječ više!“, u kojoj o adaptaciji dijelova Krležine drame „Vučjak“ na kajkavski piše Đuro Blažeka, te „Riječ o suradnicima!“ – nabraja potpredsjednik čakovečke Matice. Kako je vidljivo, radi se o doista bogatu sadržaju, stoga preporučamo da nabavite sva spomenuta izdanja.

O autoru

Krunoslav Mikulan rođen je 24. veljače 1967. godine u Čakovcu. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je engleski i njemački jezik te magistrirao i doktorirao englesku književnost. Najprije je radio kao nastavnik u srednjoj školi, a zatim se zapošljava na Visokoj učiteljskoj školi u Čakovcu (danas čakovečki Odsjek Učiteljskoga fakulteta u Zagrebu), gdje predaje jezične i književne kolegije na engleskom jeziku.

S predstavljanja prvoga dijela sage otprije godine i pol

Samostalno ili u suautorstvu objavio je niz znanstvenih i publicističkih radova s područja teorije književnosti, lingvistike, metodike nastave stranih jezika, hrvatske povijesti te numizmatike: šest znanstvenih monografija, dvije uredničke knjige, pet znanstveno-popularnih knjiga (od čega četiri na engleskom jeziku, tri u Velikoj Britaniji; dvije su prevedene na talijanski i češki, a jedna na španjolski), pedesetak članaka u znanstvenim i stručnim publikacijama te niz članaka u časopisima i novinama.

Od književnih radova objavio je dva romana za djecu, jedan roman za odrasle („Oklada u Titanicu“, Insula, 2006.), a priče, humoreske, putopise i pjesme objavljivao je u časopisu AKO te Hrvatskome kajkavskom kolendaru.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!