Povežite se s nama

U fokusu

Martijanec: Proračun je škrt, ali se obnavlja škola i čeka njezina dogradnja, gradi se vrtić, uređuju ceste…

Objavljeno:

- dana

Općina Martijanec ovih dana slavi dva velika jubileja – 25 godina od svog osnutka i 130 godina od osnutka prve Upravne općine Martijanec, a sinoć je održan centralni dio proslave, svečana sjednica uz Dan općine.

Sjednica je održana u sportskoj dvorani OŠ Martijanec pa su uz uzvanike – između kojih su bili saborski zastupnici Josip Križanić i Božica Makar, gradonačelnici Novog Marofa i Varaždinskih Toplica, Siniša Jenkač i Dragica Ratković te načelnici općina iz Varaždinske županije i županijski dužnosnici – prisustvovali i brojni mještani općine Martijanec.

Načelnik Općine, Dražen Levak, na početku je svog obraćanja, gostima rekao da s obzirom na svoj kratki politički staž, on nema ideoloških utega, ne želi se osvrtati na ono što je moglo biti, već na ono što jest i trebalo bi biti realizirano. – Jedini cilj je osigurati dostojanstveni život mještanima i jednaku razinu javnih usluga koju uživaju ostali stanovnici Varaždinske županije – rekao je načelnik, koji će za dva tjedna izbrojiti godinu i pol dana mandata.

U protekloj je godini Općina Martijanec napravila puno za ostvarenje zacrtanog cilja. Bila je to godina projekata i podnošenja prijava na natječaje. Budući da Općina  raspolaže sa skromnih četiri milijuna proračunskih kuna, Martijanec nema druge nego se osloniti na natječaje.

– Lani se Općina prijavila na dva natječaja, a u ovoj godini je dosad iza nas već 13 prijava. Odobreno nam je 8,2 milijuna kuna, a za šest natječaja još nema rezultata – rekao je načelnik Levak te kao najveći odobreni projekt, za 7,5 milijuna kuna, istaknuo predstojeću izgradnju Dječjeg vrtića u Martijancu.

– Izgradnja vrtića nam je top prioritet. Međutim, zbog dugog čekanja na objavu natječaja, tijekom kojeg su se vremena cijene materijala i radova višestruko povećavale, glavna je zadaća s projektantima i konzultantima promijeniti projekt i troškovnik kako bismo za odobrenih milijun eura pronašli izvođača koji će izgraditi nešto više od 1400 kvadrata vrtića. Budući da većina vas ovdje nešto gradi, znadete o kakvom je Sizifovom poslu riječ – zaključio je načelnik.

Općina Martijanec paralelno radi na mnogim komunalnim poslovima koji se, prema riječima načelnika, vode praksom brzog reagiranja. Redovno se održavaju tri groblja, okoliš, dječja igrališta, devet društvenih domova i ukupno 1400 kubnih metara poljskih puteva. – Ukupno će u tekuće održavanje javnih površina i nerazvrstanih cesta u ovoj godini biti uloženo više od 100.000 kuna – rekao je načelnik i zahvalio tvrtki Colas na donacijama prirodnog šljunka.

Završen je projekt nerazvrstane ceste Slanje – Stari Vrh, čime je stvoren preduvjet za prijavu na natječaj resornog ministarstva. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dodijelilo je Općini 405. 000 kuna za asfaltiranje ove prometnice. Ukupna cijena I faze, u dužini od 452 metra vrijedna je više od 600.000 kuna.

– Još je puno investicija. Uređen je cestovni jarak u Ulici Stjepana Radića; očišćeni su kanali bujičara; na dječja su igrališta u svih devet naselja i na groblja postavljena klupe; na grobljima je instaliran video nadzor; povećan je broj kontejnera za odvoz smeća; do kraja godine će ulaganje u održavanje društvenih domova premašiti 130 tisuća kuna; obnovljena je fasada na Željezničkoj stanici Martijanec i uređena čekaonica, ali bez klupa u koje ćemo sami uložiti; za više od pola milijuna kuna je rekonstruirana javna rasvjeta; projekt statike sanacije crkve sv. Martina, vrijedan pola milijuna kuna je pri kraju; završen je projekt parkirališta uz crkvu; aktivno sudjelujemo u sporazumu o pristupanju projektu Aglomeracija Ludbreg i uvođenja širokopojasnog interneta… – nabrojio je načelnik Dražen Levak neke od brojnih projekata odrađenih u proteklih godinu dana.

U Općini su zadovoljni novim modelom prikupljanja otpada koji za njih obavlja preloški Prekom.

Školarci bi uskoro trebali dobiti dograđenu školu, što znači da bi nastava u Martijancu bila jednosmjenska, čime bi se uvjeti školovanja u Martijancu izjednačili s onima u ostalim dijelovima Varaždinske županije.

– Završen je glavni projekt, čija izrada nas je koštala gotovo 185.000 kuna. Škola zamjenom stolarije i krova treba biti energetski obnovljena, a sanirati će se i kuhinja. Ukupnomje riječ o ulaganju od 7, 5 milijuna kuna – naveo je Dražen Levak i zahvalio Varaždinskoj županiji na doprinosu u realizaciji tog projekta.

U djecu se u Martijancu redovno ulaže. Za novorođene se roditeljima pomaže s 1000 kuna po djetetu, smještaj djeteta u vrtiću financira se sa 700 kuna, studenti primaju 1000 kuna stipendije, učenici imaju besplatan prijevoz u školu… – nabrojio je načelnik.

Također, on je ponosan na prve dvije grupe turista koje su ove godine posjetile Martijanec na putu Stopama sv. Martina.

Za kraj je kao najveće propuste na kojima se treba poraditi, istaknuo potrebu veće i organizirane brige za starije osobe, uvođenje komunalnog reda i animiranje mladih na aktivno sudjelovanje u općinskom suživotu.

U ime uzvanika, prisutnima se obratio saborski zastupnik dr. Josip Križanić. On je najavio zalaganje za dogradnju škole u Martijancu, govorio je o poreznoj reformi i reformi školstva, koje, kako je rekao, bitno utječu na standard svih, pa tako i mještana Martijanca.

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje