Povežite se s nama

U fokusu

Martinčević: Gospodine Kišić, netko se navodno lažno služio vašim imenom, a vas to ne zanima?

Objavljeno:

- dana

PITANJA ZA ALENA KIŠIĆA

Nakon jučerašnje javne isprike oca 17-godišnjaka šefu županijskog SDP-a i dožupanu Alenu Kišiću reagirala je predsjednica varaždinske organizacije Narodne stranke – Reformisti i gradska vijećnica Natalija Martinčević.

U priopćenju, koje je poslala, navodi kako je i sama kao političarka bila izložena ljudskom i političkom šikaniranju zbog iznesenog stava, te je vrlo osjetljiva kada se radi o drugima, u ovom slučaju gospodinu Kišiću i u puno većoj i opasnijoj mjeri Filipu Bajsiću.

Da se meni to dogodilo, već odavno bih bila u policiji

No, postavlja i neka pitanja, s obzirom na jučerašnji istup Kišića, koji je najmanje govorio o zaštiti djeteta, a puno više je nalikovao na predizbroni skup s obzriom na njegovu kandidaturu za gradonačelnika Varaždina.  

– Zapravo me zabrinula izjava gospodina Kišića da je slučaj za njega završen. Da se meni dogodila takva situacija u kojoj želim uvjeriti javnost da se radi o namještaljci odavno bih bila na policiji, sve prijavila i tražila da se sve istraži i objavi, a sasvim sigurno ne bih slučaj proglasila završenim. Ako se radi o unutarstranačkom sukobu u SDP-u, kako navode neki mediji, tek tada bi morao od strane gospodina Kišića postojati jaki interes da se sazna o kome se radi – reagirala je Martinčević i javno Kišiću postavila nekoliko pitanaj.

Želi li škola zataškati slučaj s obzirrom da navodi u zapisniku govore o puno ozbiljnijim, opasnijim i amoralnijim manipulacijama maloljetnim Filipom?

– Tko je maloljetnog Filipa Bajsića vozio na političke skupove SDP-a? Tko se s maloljetnim Filipom Bajsićem dopisivao preko društvenih mreža? Filip Bajsić u svom je priopćenju naveo je da ga upravo Kišić već duže vrijeme obmanjuje lažnim obećanjima te da mu je služio kao lutka na koncu. Je li taj dio odrađen preko lažnih poruka ili lažnih glasova putem telefona? Tko je napisao ili izdiktirao Filipu Bajsiću priopćenje kojim je istupao protiv ravnateljice dr.Zember? Je li  zapisnik u kojem je navedena prisutnost razrednice Pomahač, pedagoginje i Filipa Bajsića, a čije je postojanje potvrdio ravnatelj škole, autentičan? Zašto nije urudžbiran i znači li to da je škola pokušala zataškati cijeli slučaj, s obzirom da navodi u zapisniku govore o puno ozbiljnijim, opasnijim i amoralnijim manipulacijama maloljetnim Filipom Bajsićem nego što je afera kojoj svjedočimo? Zbog čega Kišić nije prijavio cijeli slučaj policiji s obzirom da se netko navodno služio njegovim identitetom kod slanja poruka i telefonskog diktiranja priopćenja vezanog uz dr. Zember, što je ozbiljno kazneno djelo? – pita se uz ostalo Martinčević.

Smatra da ovdje nije riječ o “unutarstranačkim ili vanstranačkim” podmetanjima“ od „nepoznatih osoba“.

– U ovom slučaju postoji sumnja da su počinjena kaznena djela na štetu djeteta iz članka 138. Kaznenog zakona (prisila), članka 139. kaznenog zakona (prijetnja) i članka 140. Kaznenog zakona (nametljivo ponašanje). Ukoliko se od nadležnih tijela utvrdi osnovanost sumnje u počinjenje kaznenih djela prema djetetu, počinitelje se progoni po službenoj dužnosti  te je zapriječena kazna za svako od ovih kaznenih djela do tri godine zatvora. Stoga očekujem da će Županijsko državno odvjetništvo bez odgode pokrenuti istragu i u slučaju da se utvrdi da postoji osnova za podizanje tužbi prema osumnjičenima, to bez odlaganja i učiniti – zaključuje Martinčević koja očekuje da će se u cijeli slučaj uključiti i Prvobraniteljica za djecu i prosvjetna inspekcija Ministarstva znanosti i obrazovanja.

I na kraju, predsjednicu varaždinskih Reformista zania: Koji je njegov stav, kao dožupana zaduženog za zdravstvo, kao predsjednika gradske organizacije SDP-a i kao kandidata za gradonačelnika o smjeni dr. Zember?

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Nadležnost CZSS-a Varaždin: U pet godina posvojeno samo jedanaestero djece

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Još je svjež tragičan slučaj malene Nikoll iz Nove Gradiške, koja je podlegnula ozljedama u zagrebačkoj Klinici za dječje bolesti nakon što ju je premlatila vlastita majka.

Naime, djevojčicu su roditelji prije dvije godine ostavili u Centru za socijalnu skrb u Novoj Gradiški. U studenome prošle godine zatražili su da je Centar vrati u obitelj, čemu je udovoljeno.

Istragom je utvrđeno da su malenu Nikoll roditelji mjesecima zlostavljali i zanemarivali, a Centar za socijalnu skrb za sve je to znao. Njezini roditelji su uhićeni, a ravnatelj Centra je smijenjen.

Nakon tog slučaja svi su se digli na noge, a posebno glasna bila je Varaždinka Marta Divjak iz inicijative „Moramo vam nešto reći“.

Marta je inače posvojena s tri i pol godine, a posebno nam se u pamćenje urezao njezin vapaj da čak 4200 djece u Hrvatskoj nema odgovarajuću roditeljsku skrb.

Brojke

Prema izvješću Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, preklanjska je godina završila s ukupno 117 posvojenja, od kojih je najviše djece, njih 57, bilo u dobi od jedne do pet godina, a novi je dom našlo tek deset klinaca koji su imali od 11 do 18 godina.

Iz Centra za socijalnu skrb Varaždin iste, 2019. godine, posvojeno je troje djece. Isti broj djece u nadležnosti varaždinskog Centra posvojen je i 2018. godine, dok je prošle, 2020. godine posvojeno dvoje djece, kao i 2017. godine. Do 31. ožujka ove godine varaždinski Centar bio je nadležan za jedno posvojenje.

– Propisi su postavljeni na način da se djetetu s ispunjenim pretpostavkama traže potencijalni posvojitelji, i to putem Registra potencijalnih posvojitelja iz cijele Republike Hrvatske, koji je svim centrima za socijalnu skrb dostupan preko Socskrb aplikacije. Ne možemo točno znati koliko je ukupno djece posvojeno od strane posvojitelja koji spadaju u nadležnost Centra za socijalnu skrb Varaždin, budući da su posvojena djeca iz raznih centara ili iz inozemstva – ističe Jasenka Franjčec, v. d. ravnateljice Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Inače, posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine koja je od posvojenika starija najmanje 18 godina. Važno je reći da nije propisana gornja granica životne dobi posvojitelja. Posvojiti dijete može hrvatski državljanin, a iznimno strani državljanin ako je to u najboljem interesu djeteta i uz prethodno odobrenje ministarstva nadležnoga za poslove socijalne skrbi i obitelji. Dijete mogu posvojiti bračni i izvanbračni drugovi zajednički, jedan bračni ili izvanbračni drug ako je drugi roditelj ili posvojitelj djeteta, zatim jedan bračni drug samostalno uz pristanak drugoga bračnog druga te osoba koja nije u braku – samac.

Propisi

Zakonskim izmjenama osobe koje žele posvojiti dijete najprije se trebaju javiti Centru za socijalnu skrb prema svome mjestu stanovanja. Ondje podnose pisanu prijavu namjere posvojenja i pisani zahtjev za izdavanje mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje. Utvrdi li Centar da bračni/izvanbračni drugovi ili osoba koja želi posvojiti za to ispunjava/ju zakonske pretpostavke i procijeni li da su podobni i prikladni, upućuje ih se na obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje. Nakon provedene stručne pripreme za posvojenje Centar za socijalnu skrb dat će mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje u roku od šest mjeseci od zaprimanja pisane prijave i zahtjeva, nakon čega se podaci upisuju u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja.

Osobama zainteresiranima za posvojenje koje zadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje Centar za socijalnu skrb daje stručno mišljenje o podobnosti i prikladnosti za posvojenje, na temelju kojeg ih se upisuje u jedinstveni Registar potencijalnih posvojitelja u Republici Hrvatskoj. Tijekom postupka davanja stručnog mišljenja obvezni su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje. Ako je od izrade mišljenja o podobnosti i prikladnosti do postupka zasnivanja posvojenja proteklo više od godinu dana, preispituje se jesu li se okolnosti promijenile.

Što se tiče posvajanja djece iz trećih zemalja, potencijalni posvojitelji moraju se javiti Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

U varaždinskom Centru na posvojenje čekaju 22 bračna ili izvanbračna supružnika te dvije odrasle ženske osobe koje nisu u braku ili izvanbračnoj zajednici.

Na čekanju

– Isti su upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Socskrb aplikaciji, programu s kojim smo spojeni s resornim ministarstvom. Od ukupno 39 potencijalnih posvojitelja u navedenom registru, upoznati smo da je 15-ero bračnih odnosno izvanbračnih supružnika posvojilo jedno ili više djece koja su bila u nadležnosti drugih centara za socijalnu skrb u RH ili u inozemstvu – ističu iz varaždinskog Centra za socijalnu skrb.

S druge strane, u Centru za socijalnu skrb Varaždin trenutno je devetero djece s ispunjenim pretpostavkama za posvajanje.

– To su djeca čiji su roditelji umrli ili lišeni roditeljske skrbi te bi mogla biti posvojena. Međutim, navedena djeca su već duže vremena u Registru jer spadaju u teže posvojivu djecu jer su starije životne dobi, odnosno imaju teška oštećenja zdravlja ili iskazane poremećaju u ponašanju. Također, određen broj djece je starije životne dobi te odbija posvojenje jer želi ostati u srodničkoj udomiteljskoj obitelji – zaključuje ravnateljica Centra za socijalnu skrb Varaždin.

Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Josip Aladrović predstavio je u ponedjeljak, 26. travnja, Akcijski plan unapređenja sustava socijalne skrbi.

Krajnji cilj je sveobuhvatna reforma sustava koja treba omogućiti bolju zaštitu korisnika i unaprijediti stručni rad djelatnika u sustavu. Aktivnosti plana podijeljene su na kratkoročna rješenja i srednjoročne strukturalne promjene, što će rezultirati cjelokupnim unapređenjem sustava.

– Implementacija kratkoročnih rješenja za unapređenje sustava planirana je do jeseni. Dotad se očekuje zapošljavanje 200 novih stručnih radnika te povećanje broja upravnih i inspekcijskih nadzora, i to trostruko na godišnjoj razini. Namjera je rasteretiti postojeće djelatnike sustava i olakšati rad socijalnih radnika i drugih stručnih radnika, kako bi krajnji korisnici u konačnici imali bolju uslugu. Planirano je povećanje broja udomiteljskih obitelji do 10 % te smještaj oko 200 djece iz domova kod udomitelja, kao i izmjene Zakona o udomiteljstvu kojima će se fleksibilizirati uvjeti za specijalizirane udomitelje i povećati njihove naknade – ističu iz Ministarstva.

Osniva se i Nacionalno vijeće za razvoj socijalnih politika, u čijem će radu sudjelovati predstavnici strukovnih komora, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te organizacija civilnog društva. Vijeće će sudjelovati u praćenju i analizi javnih politika iz područja socijalne zaštite, predlagat će programe mjera i razvoja te davati smjernice za unapređenje sustava. U suradnji s Ministarstvom pravosuđa i uprave, do kraja godine uspostavit će se zasebni obiteljski sudovi, specijalizirani za osjetljivu tematiku obitelji i nasilja u obitelji i čije će izdvajanje omogućiti brže procese i veću senzibiliziranost sustava.

Srednjoročne strukturalne promjene planirane su do kraja 2022. godine, a sadržane su uglavnom u novom Zakonu o socijalnoj skrbi, koji u saborsku proceduru ulazi već u lipnju ove godine. Glavne promjene sadržane novim Zakonom su osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalnu zaštitu i Obiteljskog centra, osnivanje Akademije, smanjenje broja korisnika u institucijama, osiguravanje regionalne ravnomjernosti i pristupačnosti usluga te sigurnost i zaštita starijih osoba. Hrvatski zavod za socijalnu zaštitu imat će jedan središnji ured, 21 područnu županijsku službu, 75 područnih ureda i 22 ispostave.

– Cilj je jačanje i unapređenje stručnog rada te osiguranje boljeg stručnog nadzora, ali i administrativno rasterećenje centara za socijalnu skrb. Povjerenstvo za pritužbe korisnika služit će kao drugi stup za pritužbe korisnika na postupanje sustava, a u njemu će biti stručnjaci predloženi od organizacija civilnog društva. Izdvajanje obiteljskih centara iz centara za socijalnu skrb omogućit će njihovo samostalnije djelovanje u prevenciji obiteljskog nasilja te u savjetovanju i terapeutskom djelovanju – zaključuju iz Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Nastavite čitati

U fokusu

Zavod za zapošljavanje: u Varaždinskoj županiji traži se 60 doktora medicine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

doktor liječnik stetoskop

Krajem travnja 2021. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, Područnom uredu Varaždin evidentirana je 2561 nezaposlena osoba.

U odnosu na prethodni mjesec, broj nezaposlenih je manji za 5,7 %, a u usporedbi s istim mjesecom 2020. godine broj nezaposlenih manji je za 596 osoba, odnosno 18,9 %.

Tijekom travnja evidentirano je 328 novih nezaposlenih osoba. Direktno iz radnog odnosa prijavilo se 226 osoba, nakon škole tri, a iz neaktivnosti 99 osoba.

Tijekom travnja 2021. godine prijavljeno je 881 slobodno radno mjesto, što je za 12,7 % (128 slobodnih radnih mjesta) manje nego u proteklom mjesecu, te 187,9 % (575 slobodnih radnih mjesta) više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najtraženija zanimanja tijekom travnja 2021. godine bila su: radnik na proizvodnoj liniji (tražila su se 82 radnika), doktor/doktorica medicine (60), prodavač/prodavačica (38), vozač/vozačica teretnog vozila (30) i konobar/konobarica (25).

Tijekom travnja 2021. godine, iz evidencije nezaposlenih osoba PU Varaždin zaposlene su ukupno 334 osobe na temelju radnog odnosa. To je 12,8 % manje nego u prethodnom mjesecu i 121,2 % više nego u istom mjesecu prošle godine.

Stopa nezaposlenosti u Varaždinskoj županiji u travnju je bila 3,7.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!