Muzej Međimurja trenutno je veliko gradilište. Na najvećoj županijskoj muzejskoj instituciji tako se provode najintenzivniji radovi u recentnoj povijesti, vrijedni više od 40 milijuna kuna.

– Velika većina sredstava, odnosno 34,6 milijuna kuna, što čini 85 posto iznosa, dolazi iz europskih fondova. Vodeći partner te jedan od investitora projekta pod nazivom „Rekonstrukcija i revitalizacija fortifikacije Staroga grada Čakovec u Muzej nematerijalne baštine“ je Međimurska županija, koja je iz vlastitoga Proračuna osigurala preostalih 15 posto sredstava. Sredstva za sufinanciranje traže se i putem natječaja iz fonda Ministarstva regionalnog razvoja, nadamo se da će Županija uspjeti dobiti pozitivan odgovor na tu prijavu, rezultati još nisu vani. Ostali partneri projekta su Javna ustanova za razvoj Međimurske županije REDEA, Turistička zajednica Međimurske županije te Muzej Međimurja Čakovec. Pritom REDEA vodi i rješava administrativni dio posla, Turistička zajednica MŽ priprema marketinšku strategiju te će voditi promocijske kanale samoga Muzeja kad bude završen, dok je Muzej Međimurja zadužen za unutarnje uređenje i za stalni postav Muzeja, koji će imati dva kata. Osim Muzeja, uredit će se i kafić, suvenirnica, info centar, još jedna izložbena galerija, konferencijska soba, sobe za buduće radionice koje će se održavati u sklopu Muzeja nematerijalne baštine te stan domara koji će ovdje biti zaposlen – objašnjava ravnateljica Muzeja Međimurja Maša Hrustek Sobočan.

Nova radna mjesta

Dodaje da će u Muzeju nematerijalne baštine biti otvoreno sedam novih radnih mjesta: dva vodiča, domar, dvije osobe koje će biti zaposlene u suvenirnici, info centru te na prodaji karata, čistačica i zaštitar. Prvotno planirani rok za otvorenje novog Muzeja bio je 1. svibnja 2020., no zbog mnogih problema na koje su naletjeli tijekom radova, rok će se prolongirati. Unutar koordinacijskoga tima proanalizirat će se terminski plan, no trenutni planovi predviđaju mogućnost otvorenja najesen iduće godine. S kakvim se problemima susreću, govori i činjenica da su kod Muzeja nedavno ukradena čak tri kilometra raznih kablova.

– Između 16. lipnja i 12. srpnja u Čakovcu na adresi Trga Republike, na gradilištu kod Muzeja Međimurja Čakovec nepoznati počinitelj ukrao je oko tri kilometra raznih kablova u vlasništvu privatnog poduzeća sa sjedištem u Pribislavcu. Materijalna šteta procjenjuje se na više tisuća kuna, a protiv počinitelja podnijet će se kaznena prijava nadležnom državnom odvjetniku – kažu u Policijskoj upravi međimurskoj.

Ravnateljica Hrustek Sobočan kaže da u Muzeju dosad nije bio zaposlen zaštitar, već da je poslove zaštite obavljala privatna zaštitarska tvrtka, čiji su zaposlenici pet puta na noć patrolirali oko Muzeja. Radnici koji su radili na elektroinstalacijama i postavljanju kablova sad imaju rok od samo dva tjedna za ono na čemu su prije krađe radili mjesec dana.

– Iznenađenja na gradilištu bilo je od samih početaka radova. Počeli smo sa sanacijom temelja bedema, već pri tome smo naišli na lukove u temeljima bedema. Kad se nešto takvoga pronađe, dolaze timovi konzervatora i arheologa te gradilište staje s radovima na neko vrijeme. Mora se napraviti geotehnička snimka, arheolozi moraju uzeti uzorke, konzervatori naprave svoj zapisnik… Zatim dolaze statičar i projektant, moraju napraviti novi plan rada, koji uključuje nove nalaze, i tako dalje. To traje po nekoliko tjedana, zbog čega radovi ne napreduju kako bi trebali – dodaje ravnateljica.

Destabilizacija bastiona

Kaže da su najveći problemi nastali kod takozvane „treće dilatacije“, odnosno središnje citadele/kule Staroga grada. Problem je bio statičke prirode: kad se poskidala žbuka, naišlo se na pukotine. Svaki mjesec se izrađuje geotehnička snimka te je pri analizi snimke utvrđeno da je došlo do pomaka, odnosno destabilizacije središnjega bastiona te je zbog toga trebalo napraviti u potpunosti novi projekt statičke sanacije toga dijela. Nakon toga opet je valjalo provesti javnu nabavu i ugovoriti radove te se tek onda mogla nastaviti rekonstrukcija.

– Sanacija je uključivala zapunjavanje pukotina, injektiranjem materijala koji moraju odobriti konzervatori. To ne smije biti invazivna masa poput cementa, postupak mora biti reverzibilan, to jest, mora postojati mogućnost kasnijeg ponovnog vađenja materijala. Napravljene su i čelične zatege te su korištene i karbonske trake. Zgrada se i dalje prati. Nakon toga problem su postala i stubišta i njihova sanacija, odnosno kućice kod stubišta s lijeve i desne strane, no radovi konačno idu kraju. Ako gledamo s pozicije Muzeja prema gradu, kod lijeve kućice planirano je i dizalo, budući da je plan da kompleks bude dostupan za invalide te slijepe i slabovidne osobe. Istovremeno se odvijaju i radovi na ostalim dilatacijama. Prva dilatacija je mali bastion, takozvani „diskač“, gdje je tijekom 70-ih i 80-ih godina djelovao disko klub imena „Rupa“. Tamo je saniran dio terase, postavlja se grudobran, rekonstruira se kameni vijenac te je napravljen proboj između prve i druge dilatacije, odnosno zgrade koja spaja mali i veliki bastion. U tome dijelu će biti smješten Muzej nematerijalne baštine. Na prvome katu bit će smještena priča povezana s nematerijalnim kulturnim dobrima, dok će materijali u donjem dijelu biti povezani s obitelji Zrinski, s naglaskom na razvoj opreme i oružja te ratnih i vojnih taktika na rijeci Muri, pri čemu je Međimurje predstavljalo posljednju liniju obrane od Turaka – kaže Hrustek Sobočan.

Bit će prezentirane i ćelije kompleksa, pri čemu je Muzej u posjedu zapisa o ljudima koji su bili tamo zatvoreni. Maša dodaje da imaju čak i zapise iz 18. stoljeća o ženama optuženima za herezu, to jest, da su vještice, što će se također u Muzeju predstaviti. U ćelijama su, između ostaloga, boravili i protivnici mađarske vlasti. Četvrta dilatacija će biti takozvani „faksimil“, odnosno replika zgrade iz 17. stoljeća koja se urušila krajem 70-ih, dok peta predstavlja završetak bedema prema parkingu, gdje je planirana hodna drvena galerija kojom će se moći proći uz same bedeme. Kao aneks na prvu dilataciju napravljeno je vanjsko stubište. Radi se na kompletnoj sanaciji opeke (ručno, ciglu po ciglu!), sanirana je velika rupa na petoj dilataciji, a nakon elektroinstalacija u planu su izvedbe podova i stropova te žbukanje.

– Za jesen je planirana javna nabava za opremanje Muzeja te će radovi lagano krenuti u finalnu fazu. Nakon toga još valja riješiti uređenje vanjskih stazica i slično. Bilo je i drugih iznenađenja: na primjer, pronašli smo dvije prostorije za koje nismo znali da postoje! Nismo sreće imali ni s projektantom, budući da trenutno na projektu radi već četvrti. To čak ni nisu svi radovi: oni se provode i na palači te su gotovo završeni. Radi se o jugoistočnome krilu u koji ćemo smjestiti prošireni postav o Zrinskima s naglaskom na njihov svakodnevni život, što će uključivati i moderne tehnologije poput proširene stvarnosti. Novac za te radove uspjeli smo namaknuti iz projekta prekogranične suradnje Living Castles po operativnom programu Interreg V-A Slovenija-Hrvatska. Početkom kolovoza počinju i treći radovi u vrijednosti od 300.000 kuna dobivenih od Ministarstva kulture za hitnu sanaciju krovišta. Uz jugoistočni bedem će se izvesti i drenaža koja će kapilarno izvlačiti vlagu, budući da se stalno borimo s njome – pojašnjava Hrustek Sobočan.

Planovi

Procjenjuje da se čak 60-70 posto ukupnog opsega posla koji obavljaju odnosi na građevinske radove, no i dalje normalno organiziraju izložbe i radionice. Digitalizaciju građe proveli su još prije šest godina. U prva tri mjeseca ove godine na radionicama su imali čak 800-tinjak djece. Maša dodaje da želje za budućnost uključuju osnivanje Konzervatorsko-restauratorskog odjela. U kolovozu se nastavljaju arheološka iskopavanja kod južnog dijela bedema. Iduće godine organizira se velika tematska izložba Arheološkog odjela u kojoj će biti predstavljeno sve što je pronađeno tijekom iskopavanja na lokaciji Stari grad Čakovec, a sprema se i tematska izložba o Ljubi Kuntariću.

– S kolegicom Tajanom Vidović preuzela sam drugi dio Kuntarićeve ostavštine u Voloskom. Smatram ga vrlo zanimljivom osobom, budući da je bio skladatelj svjetskoga glasa s jedne, a inženjer hidrogradnje s druge strane, što je iznimno zanimljiv spoj estetike i logike u jednoj osobi. S unukom dr. Vinka Žganca Tomislavom Žgancem smo dogovorili i donaciju te preuzimanje građe njegova djeda, što će biti osnova za otvaranje nove Memorijalne zbirke dr. Vinka Žganca.

Osim toga, nastavljamo i sa snimanjem dokumentarnih filmova pa ćemo tako ove godine snimiti filmove o medičarstvu i lončarstvu. Promocija je zakazana za jesen – završava ravnateljica Muzeja Međimurja, viša kustosica Maša Hrustek Sobočan, uz poziv građanima da uživaju u bogatim sadržajima koje Muzej nudi.

Komentari

Komentara

loading...