Prošlog mjeseca Ministarstvo znanosti i obrazovanja na javnu je raspravu uputilo Odluku o upisima učenika u srednje škole. Spomenuta je odluka izazvala ne samo velik interes nego i pobunu ravnatelja škola te predstavnika pojedinih jedinica lokalne samouprave.
U tri tjedna od objave dokumenta prikupljeno je više stotina komentara, većinom negativnih, a ravnatelji upozoravaju da se Ministarstvo prethodno nije konzultiralo s ljudima koji vode obrazovne ustanove.
Brojne škole požalile su se da im Ministarstvo za ovogodišnje upise nije odobrilo neke smjerove koje su dosad izvodile, a u nekim slučajevima ukinut je broj razrednih odjela. Prema spornoj odluci, došlo bi i do ukidanja deficitarnih srednjoškolskih smjerova u nekim školama.
Iz Ministarstva znanosti i obrazovanja nedavno su poručili da je Odluka u javnom savjetovanju do 14. svibnja te se prikupljaju prijedlozi i mišljenja, kao i da još uvijek postoji šansa da će se situacija mijenjati. Na smanjenje broja i ukidanje pojedinih smjerova i razrednih odjela išlo se, kažu, jer se iz godine u godinu smanjuje i broj učenika. Navode i da pojedine škole nisu tu činjenicu uzimale u obzir, već su planirale upisne kvote veće od broja učenika u osmim razredima.
Da će se situacija ipak promijeniti, nadaju se i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji.
Iako je među komentarima i nemali broj onih sa sjevera Hrvatske, iz Varaždinske županije dobili smo štur odgovor.
– Manje korekcije provedene su i kod prijedloga škola Varaždinske županije, ali kroz razgovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te kroz savjetovanje dobit ćemo zadovoljavajući plan upisa – odgovorili su nam iz Varaždinske županije.
U Međimurskoj županiji pak navode da su ukinuti neki razredni odjeli, i to bez prethodnih konzultacija.
– I Međimurskoj županiji ukinuti su neki razredni odjeli, i to bez prethodnih konzultacija. Nakon objave dokumenta za javno savjetovanje reagirali smo i mislimo da ćemo uspješno otkloniti propuste. Drastično ukidanje razrednih odjela za Međimursku županiju i nije bilo moguće jer smo sami uskladili broj upisnih mjesta s brojem učenika koji će završiti 8. razred, vodeći pritom računa i o Srednjoj školi Čakovec kao privatnoj vjerskoj školi koja djeluje u našoj županiji – objašnjava nam Blaženka Novak, prof., privremena pročelnica Upravnog odjela za obrazovanje i kulturu Međimurske županije.
Među onima koji se ne slažu s prijedlogom Ministarstva je, primjerice, i Grad Novi Marof.
– U ime Grada Novog Marofa predlažemo da se i obrazovni program Prodavač uvrsti u strukturu razrednih odjela i broja učenika u Srednjoj školi Novi Marof – stoji u komentaru Upravnog odjela za financije, proračun, javne potrebe i udruge Grada Novog Marofa.
Deficitarna zanimanja
Osim njih, javili su se i iz varaždinske Medicinske škole.
– Slijedom prijedloga Odluke o upisu učenika u 1. razred srednje škole u šk. god. 2022./23., prema kojoj Medicinskoj školi Varaždin predlažete upis četiriju umjesto pet razrednih odjela, molimo vas da uvažite sljedeće činjenice: sva predložena zanimanja su deficitarna na tržištu rada, zanimanje Medicinska sestra opće njege/Medicinski tehničar opće njege su posebno tražena i zapošljiva u sektoru zdravstva i socijalne skrbi na području Republike Hrvatske – piše u komentaru koji je uputila Medicinska škola Varaždin. Također navode i da je Medicinska škola Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija.
– Medicinska škola Varaždin je Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija čiji je strateški cilj postati vodeća odgojno-obrazovna ustanova/edukacijski centar za redovno i cjeloživotno obrazovanje u području medicine u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama EU-a (Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Italiji). Edukacijski centar za nove tehnologije u medicini bit će opremljen najsuvremenijom metodičko-didaktičkom i medicinskom opremom, a u njemu će raditi dodatno stručno osposobljeni nastavnici i djelatnici. Stoga je od iznimne važnosti planski razvoj škole odnosno planiranje upisne politike usklađene s potrebama tržišta rada, a sva zanimanja koja se izvode u sklopu navedene škole deficitarna su na tržištu rada. Stoga, molimo da Odlukom o upisu učenika u 1. razred srednje škole za Medicinsku školu Varaždin planirate upis dvaju razredna odjela s 24 učenika smjera Medicinska sestra opće njege/Medicinski tehničar opće njege – stoji u komentaru koji potpisuje Mirjana Grabar Kruljac, ravnateljica Medicinske škole Varaždin
Potreba za vozačima
Osim toga, među komentarima može se naći i zahtjev da se Strojarskoj i prometnoj školi Varaždin odobri upis dvaju razredna odjela vozača motornih vozila s ukupno 40 učenika.
– Naša škola već dugi niz godina upisuje učenike za navedeno zanimanje u prvom upisnom roku. Uočena je potreba za većim brojem upisnih mjesta pošto se redovito podnosi veći broj zamolbi Nastavničkom vijeću za premještaj u navedeno zanimanje od strane učenika koji nisu uspjeli ostvariti upis zbog malog broja upisnih mjesta. Škola je opremljena modernim praktikumima i radionicama te posjeduje vozni park za stjecanje izvrsnih vještina i kompetencija učenika u sektoru prometa i logistike. Već niz godina ostvarujemo izvrsne rezultate na državnim natjecanjima osvajajući prva mjesta u navedenom sektoru. Vozač motornog vozila zanimanje je koje je vrlo traženo na tržištu rada, postoji kontinuirana potreba za zapošljavanjem radnika za navedeno zanimanje, o čemu govore aktualni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. U Preporukama za obrazovnu upisnu politiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Varaždinsku županiju zanimanje vozač motornog vozila uvršteno je na listu zanimanja za koje postoji potreba za povećanim brojem upisnih mjesta. Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika, s kojom škola iznimno usko surađuje, izražava potrebu da se poveća broj upisnih mjesta za program Vozač motornog vozila. U prilog tomu govori i činjenica da je na tržištu konstantna potreba za kvalificiranim vozačima motornih vozila te povećana potreba za uvozom radne snage iz stranih zemalja – stoji u komentaru koji potpisuje ravnateljica škole Snježana Klarić.
Vozač motornog vozila
U Preporukama za obrazovnu upisnu politiku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za Varaždinsku županiju zanimanje vozač motornog vozila uvršteno je na listu zanimanja za koje postoji potreba za povećanim brojem upisnih mjesta. Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika, s kojom škola iznimno usko surađuje, izražava potrebu da se poveća broj upisnih mjesta za program Vozač motornog vozila.
Medicinska škola Varaždin
Medicinska škola Varaždin je Regionalni centar kompetentnosti inovativnih zdravstvenih tehnologija čiji je strateški cilj postati vodeća odgojno-obrazovna ustanova/edukacijski centar za redovno i cjeloživotno obrazovanje u području medicine u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama EU-a
Ekonomisti neophodni u Prelogu
Među komentarima na javnom savjetovanju pronašli smo i onaj iz Srednje škole Prelog. Oni napominju da u prijedlogu Ministarstva nije predviđen upis učenika u 1. razred smjera Ekonomist, iako je isti planiran u aplikaciji upisa i odobren od osnivača, Međimurske županije.
– Grad Prelog je u gospodarskom smislu jedan od najrazvijenijih gradova u Republici Hrvatskoj – navode iz Stručnog vijeća ekonomista Srednje škole Prelog. Pritom su pobrojali brojne tvrtke koje posluju u preloškim gospodarskim zonama, a s kojima Srednja škola ima dobru suradnju.
– Srednja škola Prelog oduvijek je imala dobru suradnju s Gradom i njihovim gospodarstvenicima u čijim tvrtkama se zapošljavaju ekonomisti sa srednjom i visokom stručnom spremom. Time se ostvaruje obostran interes: interes gospodarstva i interes mladih ljudi za sigurnošću i životnom egzistencijom. Program Ekonomist ima dugogodišnju tradiciju u našoj školi. Ekonomisti se u Srednjoj školi Prelog obrazuju već 24 godine, oni su uspješni, ostvaruju zavidne rezultate na natjecanjima iz područja poduzetništva, računovodstva i turizma, ostvaruju dobre rezultate na državnoj maturi i upisuju fakultete te ih uspješno završavaju. Geografski položaj Srednje škole Prelog olakšava putovanje mnogim roditeljima i učenicima iz Donjeg Međimurja jer im se nalazi u blizini, te ne moraju putovati do sljedeće srednjoškolske obrazovne ustanove dodatnih 20 kilometara, odnosno dodatnih sat vremena – navode iz Srednje škole Prelog te napominju da spomenuti razredni program podržava i Grad, koji sufinancira nabavu udžbenika i tableta za sva četverogodišnja zanimanja. Uz sve to, ističu i da je Srednja škola Prelog jedna od rijetkih kojima je Ministarstvo znanosti i obrazovanja povjerilo provođenje eksperimentalnih programa, a nastavnici škole bili su uključeni u brojna stručna usavršavanja i radionice.
– U Srednjoj školi Prelog, u Stručnom vijeću ekonomista, zaposleni su kadrovi s dugogodišnjim iskustvom, znanjem i vještinama iz realnog sektora u području ekonomije i turizma, čime su naši učenici u prednosti. Slijedom svega navedenog, ovim Vas putem molimo da nam odobrite upis učenika u smjer Ekonomist, koji je našem gradu i regiji neophodno potreban – stoji u komentaru koji potpisuje Marina Branilović, prof., u ime Stručnog vijeća ekonomista Srednje škole Prelog.
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
Varaždinska heljda
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Proizvodi bez glutena
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
