Povežite se s nama

U fokusu

Matija Lisičak iz Sv. Ilije: “Novi električni automobil se isplati nakon prijeđenih 250.000 kilometara”

Objavljeno:

- dana

Prerada klasičnih automobila u električne u kućnoj radinosti danas ima sve manje smisla jer se za uložene novce može kupiti auto s istim ili boljim performansama, ističe Matija Lisičak iz Sv. Ilije koji je za svoj gušt dosad na struju prebacio Opel Kadett i BMW “peticu”.

Pozitivna iskustva

– Moja strast prema električnim automobilima traje već 9 godina i svoje limene ljubimce uvijek kupujem u ispravnom stanju. Kadetta sam u električno vozilo pretvorio 2015. godine, a i BMW “na baterije” me već nekoliko godina oduševljava. Znam da mnogi vlasnici benzinaca ili dizelaša dvoje o tome jesu li serijski proizvedeni električni automobili pouzdani ili isplativi. Moja iskustva su pozitivna, ali treba znati da će zadovoljstvo vozača električnih automobila trajati tako dugo dok postoji mogućnost punjenja baterija na kućnoj utičnici. Stoga su u problemu njihovi vlasnici u velikim, gusto naseljenim gradovima koji nemaju garaže. Računica je jednostavna već godinama, te svi koji pune baterije iz kućne utičnice znaju da će za vožnju na ruti od 100 kilometara potrošiti do najviše 10 kuna – ističe Lisičak koji radi kao profesor informatike u Gospodarskoj školi Varaždin i Srednjoj školi Novi Marof.

Dodao je kako su još uvijek u dobroj poziciji i tvrtke koje u voznom parku imaju električne automobile.

– Ako automobile pune iz utičnice i još imaju solarnu elektranu, troškovi su im gotovo zanemarivi. Meni se sve uloženo u prerađeni Opel Kadett isplatilo u roku tri godine, punio sam ga noću i vozio danju. Kada je 2016. došlo vrijeme da ga zamijenim novijim, na tržištu nije bio veliki izbor električnih automobila. Proizvođači su nudili Nissan LEAF ili Golfove po cijeni od 300.000 kuna, što je ogroman novac i radije sam kupio polovni BMW. Nakon prerade, svoj novi električni automobil morao sam odvesti na ispitivanje u Centar za vozila Hrvatske u Velikoj Gorici. Za atest je potrebno napisati elaborat o svemu što se radilo na autu, dokumentirati što je maknuto iz njega ili stavljeno unutra. Sve je bilo u redu i nakon trodnevnog postupka sam ga i registrirao. Moj električni BMW 5 iz kućne radinosti postiže brzinu do 170 km/h, a domet mu je 200-250 kilometara po punjenju – veli naš sugovornik od kojeg doznajemo i to da je kvaliteta baterija znatno napredovala.

Moduli su sve manji i laganiji te svi proizvođači daju garanciju ispravnosti na 8 godina, te pojedine baterije “izguraju” 100.000 kilometara uz gubitak 5 % kapaciteta.

– Ovakva degradacija baterija je zanemariva i sve koje su dostupne na tržištu bez problema osiguravaju automobilima domet od 300 do 500.000 kilometara. Kupite li novi električni automobil, po sadašnjim cijenama punjenja iz kućne utičnice isplatit ćete ga čim prijeđete 250.000 kilometara – zaključio je Matija Lisičak.

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje