Povežite se s nama

Međimurje

Matija Posavec: Stoljećima smo sve Hrvate pozivali na zajedništvo, a činimo to i danas

Objavljeno:

- dana

SAČUVALI IDENTITET

Svetom misom u čakovečkoj crkvi sv. Nikole biskupa, svečanom akademijom i polaganjem vijenaca proslavljen je još jedan Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države.

Iako se ono dogodilo tek 1920. godine, godinu prije, 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Spomenuta skupština je bila jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju, a na njoj je sudjelovalo više od 10.000 ljudi. Iznimna osobnost u povijesti tog događaja uz dr. Ivana Novaka bio je Juraj Lajtman, rimokatolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualca i borac hrvatskog naroda, koji je rođen u Prelogu 15. travnja 1882. Velik dio svog života je proveo u rodnome mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio gimnaziju te bogosloviju i pravne znanosti.

Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja je bio Daruvar u Slavoniji, a potom Kotoriba u Međimurju. Podsjećamo, u to vrijeme mađaron Josip Margitaj propagirao je mađarizaciju te je izmislio megyimurszki jezik, a zapravo je na taj način nastojano prikriti i legalizirati mađarizaciju u Međimurju. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjevački zbor te razvio široku kulturnu aktivnost međimurskih Hrvata. Po njegovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Lajtman je i pisao na međimurskome narječju, baš zbog toga da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima Međimurja. Lajtman je upotrebljavao “gajicu”, dok je Margitaj nametao mađarsku abecedu. Lajtman, Slovenac Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak napisali su molitvenik “Jezuš, ljubav moja” (Zagreb, 1912.). Lajtman je htio napisati i Međimursku školsku Bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan. Republikom Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome grade sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što se na samom sjeveru naše zemlje slave čak dva spomendana, 9. siječnja Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i 30. travnja Spomendan na Zrinske i Frankopane.

Juraj Lajtman, kao vođa međimurskih intelektualaca, najsnažnije se opirao mađarizaciji

– Tog dana narod je bio taj koji je bio glavno uporište, motivacija i nit vodilja da se pokrene jedan proces. Zajedništvo je 1919. bilo iskazano brojkom od 10.000 okupljenih, što znači da se tada čuo glas gotovo svake međimurske hiže, i to je jedan od najboljih primjera demokratskog odlučivanja naroda koji ima jasnu viziju vlastite budućnosti i kojeg vodi snažan osjećaj pripadnosti. Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njenih građana, teško bi se međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja koji nas je – potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, konačno i neraskidivo povezao s domovinom – u svom je govoru naglasio međimurski župan Matija Posavec, uz inicijativu da se tema Spomendana uvede u svaku školu i dom, kako bi mu se dao veći značaj.

Najavio je i skoru, 100. obljetnicu, ususret koje će biti podignut spomenik dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu. Na njega se nadovezao mons. prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist, rekavši kako je Međimurec svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest crpio iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika.

Hrvatski identitet Međimurja je zauvijek potvrđen tradicijom, običajima i jezikom

– Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke Crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca – izjavio je Kolarić. Stalni gost svečane akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je istaknuo da je Međimurje od 9. siječnja 1919. postalo dio korpusa hrvatskog naroda i duša ove države te da je to posebno važno naglasiti danas i tijekom ovog mjeseca, kad obilježavamo 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Potpora uglednika

Podršku 98. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali još i saborski zastupnik Branimir Bunjac, zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, zamjenici župana Zoran Vidović i Sandra Herman, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, njezini potpredsjednici Josip Grivec i Petra Kovačić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima te mnogi uzvanici iz javnoga, vjerskoga, političkoga i kulturnog života.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Majstor sa skoro četiri promila ušao u kružni tok: čeka ga kazna od 22.000 kuna

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

alkohol, pijani vozač

Na raskrižju s kružnim tokom prometa kod Južne obilaznice grada Čakovca i gradske ceste koja povezuje Čakovec i Savsku Ves, jučer se, u srijedu, 17. kolovoza, oko 18 sati dogodila prometna nesreća.

Nesreću je skrivio 48-godišnji vozač, koji je južnom obilaznicom upravljao osobnim automobilom (Chevrolet Lacetti) koprivničkih registarskih oznaka, pod utjecajem alkohola od 3,69 g/kg i u vrijeme dok mu je vozačka dozvola oduzeta zbog zdravstvene nesposobnosti.

Nailaskom na raskrižje s kružnim tokom prometa zbog neprilagođene brzine kretanja osobinama i stanju ceste, automobilom je sišao izvan kolnika na travnatu površinu središnjeg dijela kružnog toka, a u nastavku kretanja i na biciklističko – pješačku stazu te travnatu površinu uz rub kolnika južne obilaznice.

U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih sudionika, dok je na automobilu i cestovnoj infrastrukturi nastala materijalna šteta. Vozač je uhićen i priveden u Postaju prometne policije Čakovec.

Zbog počinjenja više prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama 48-godišnji vozač sankcionirat će se novčanom kaznom u ukupnom iznosu od 22.000 kuna uz izricanje zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozila B kategorije u ukupnom trajanju od šest mjeseca.

Ujedno, nakon pravomoćnosti odluka kojima je proglašen krivim za opisane prekršaje, vozaču će se u evidenciju upisati 12 negativnih prekršajnih bodova, ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

Nikola Novak: „Međimurje mora imati tri grada i tri općine. Sve iznad toga je administrativni apsurd!“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema aktualnom teritorijalnom ustroju u Međimurskoj županiji tri su grada, 22 općine i 131 naselje. U Hrvatskoj je pak 21 županija (uključujući Grad Zagreb, nap. a.), 128 gradova, čak 428 općina i 6755 naselja. Upravo ovoliko velika administrativna rascjepkanost natjerala je Vladu Republike Hrvatske da započne s definiranjem kriterija za spajanjem općina. Ono što će se naći na stolu kao konačni prijedlog su stvarna i funkcionalna spajanja općina, a onima koji se odluče na ovaj korak Vlada nudi razne oblike financijske pomoći.

Kod stvarnog spajanja općina država osigurava preuzimanje dugovanja, a novooformljena veća općina dobivat će dvostruko veći iznos od onoga koji je manja, odnosno spojena općina do tog trenutka dobivala iz fonda fiskalnog izravnanja. Poticaji za dobrovoljna stvarna spajanja uključivat će i jednokratne kapitalne transfere tijekom sljedećih pet godina, koji će se namjenski koristiti za infrastrukturne projekte. Druga mogućnost koja će se naći na stolu je tzv. funkcionalno spajanje općina. U ovom slučaju općine će se udruživati na obavljanju pojedinih zajedničkih poslova, a država se obvezuje pokrivati dio troškova tekućeg poslovanja. Iako je i dalje riječ o prijedlogu plana za spajanje općina, Vlada RH se napokon odlučila uhvatiti u koštac s ovim problemom. Doduše, „poguranac“ dolazi iz Bruxellesa, koji od svih članica EU-a traži istu stvar.

Plan je ukinuti 85 općina, a njih 171 funkcionalno spojiti

Konačni cilj je da se do 2026. godine stvarno spoji barem 20 posto, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto općina. Bude li plan uspješno realiziran, do lipnja 2026. godine u Hrvatskoj bi bilo ukinuto oko 85 općina, odnosno njih 171 bilo bi funkcionalno spojeno.

– Iako do nas tek dolaze prve informacije o planu spajanja općina, činjenica je da su potrebne reforme. Čak 25 jedinica lokalne samouprave u Međimurju, tri grada i 22 općine, daleko je prevelik broj. Realno, najveći učinak lokalne uprave bio bi s tri grada i tri općine. Tada bi općine, u smislu kakvim ih danas doživljavamo, imale puni učinak – konkretan je u svojim stavovima Nikola Novak, načelnik Općine Nedelišće, najveće međimurske općine i druge po veličini općine u Hrvatskoj.

Dodaje načelnik Novak da se svakako trebaju definirati svi odnosi između spojenih općina, kao i novonastalih općina s višim razinama odlučivanja, županijama i, posebno, državom.

– Financije treba decentralizirati i dati novooformljenih jedinicama veće ovlasti. U suprotnom će se stvoriti samo još jedan birokratska piramida bez stvarnih pomaka nabolje – mišljenja je načelnik Nedelišća.

Protivnici spajanja općina kao najveći problem ističu bojazan od nemogućnosti financiranja kapitalnih projekata i preusmjeravanja novca u općinska središta.

– Ne vjerujem da se može pojaviti taj problem. Naime, Općina Nedelišće sada u svojem sastavu ima 11 naselja. Svako naselje ima svoje vijeće mjesnog odbora na kojem se donose prijedlozi i planovi za financiranje programa i projekata. Svi prijedlozi se uzimaju u obzir, potvrđuju na Općinskom vijeću Općine Nedelišće i time omogućuje da se sva naselja ravnomjerno razvijaju. S obzirom na našu veličini, mi već sada funkcioniramo kao spojena općina, jer neka su naša naselja veća od pojedinih općina u Međimurju. Spajanjem općina izbjegle bi se situacije koje sada imamo, a to je da općinu čini jedno naselje. Koji je smisao općine koja ne može financirati nijedan zahtjevniji projekt, već joj se funkcioniranje svodi na preusmjeravanje novca lokalnim vatrogascima? To je administrativni apsurd – poručuje načelnik Općine Nedelišće.

U Međimurju je čak sedam općina koje čini samo po jedno naselje: Dekanovec, Donja Dubrava, Donji Vidovec, Goričan, Kotoriba, Pribislavec i Strahoninec. Još pet općina se sastoji od svega dva naselja: Belica, Domašinec, Sveta Marija, Šenkovec i Vratišinec.

U svakom slučaju, formiranjem većih općina smanjili bi se administrativni troškovi, jer bi velika većina zajedničkih poslova bila stavljane pod istu kapu. Također, i same općine bi lakše pristupale državnom i europskom novcu te tako financirale skupe projekte.

– Stava sam da nikako ne bi trebale postojati općine s manje od 20.000 stanovnika. Općina koja zadovoljava taj kriterij jedina je gospodarski, infrastrukturno i financijski dovoljno jaka da sama pokriva tekuće troškove, financira javne potrebe svojih mještana i aplicira na javne natječaje za financiranje kapitalnih projekata. Treba se usredotočiti na javnu korist. Manje je bitno kako će se općina zvati i gdje će joj biti središte pa i u našem slučaju, iako smo druga najveća općina u Hrvatskoj. Svima nam mora biti najvažnije da svojim mještanima osiguramo maksimalne uvjete za visoki životni standard – zaključuje načelnik Općine Nedelišće Nikola Novak.

„Gradovi i općine u Međimurju opravdavaju svoje postojanje“

Međimurska županija o temi spajanja općina još uvijek ima neutralni stav. Dok s jedne strane brani broj jedinica lokalne samouprave na svojem području, s druge poziva na strpljenje do konačne odluke Vlade RH i definiranja jasnih kriterija spajanja.

– U Međimurskoj županiji svi gradovi i općine iznimno dobro samostalno funkcioniraju i opravdavaju svoje postojanje. Svaka naša općina na svom području ima osnovnu školu, vrtić, ambulantu, ljekarnu, a neke općine već sad zajednički surađuju putem zajedničkih komunalnih redara, pročelnika ili pak zajedničkih projekata. Sve naše općine uspješne su u privlačenju europskih sredstava i provođenju europskih projekata te na taj način definiraju svoj razvoj. Da bi se moglo govoriti o konkretnim prednostima i nedostacima spajanja općina, potrebno je jasno razraditi kriterije njihova spajanja. Smatramo da u Hrvatskoj postoji puno više prostora za spajanje općina nego je to situacija u Međimurskoj županiji, no važno je utvrditi ciljeve, kriterije te što se time želi postići i tek tada se mogu voditi ozbiljnije rasprave – odgovorili su nam iz Međimurske županije.

U trenutku kada prijedlog Vlade bude potvrđen, o ovoj temi će se raspravljati i na županijskom Kolegiju gradonačelnika i načelnika.

– Prema našim saznanjima zasad nijedna općina nije iskazala interes za spajanjem – dodali su iz Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje