Povežite se s nama

Međimurje

Matija Posavec: Stoljećima smo sve Hrvate pozivali na zajedništvo, a činimo to i danas

Objavljeno:

- dana

SAČUVALI IDENTITET

Svetom misom u čakovečkoj crkvi sv. Nikole biskupa, svečanom akademijom i polaganjem vijenaca proslavljen je još jedan Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države.

Iako se ono dogodilo tek 1920. godine, godinu prije, 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Spomenuta skupština je bila jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju, a na njoj je sudjelovalo više od 10.000 ljudi. Iznimna osobnost u povijesti tog događaja uz dr. Ivana Novaka bio je Juraj Lajtman, rimokatolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualca i borac hrvatskog naroda, koji je rođen u Prelogu 15. travnja 1882. Velik dio svog života je proveo u rodnome mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio gimnaziju te bogosloviju i pravne znanosti.

Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja je bio Daruvar u Slavoniji, a potom Kotoriba u Međimurju. Podsjećamo, u to vrijeme mađaron Josip Margitaj propagirao je mađarizaciju te je izmislio megyimurszki jezik, a zapravo je na taj način nastojano prikriti i legalizirati mađarizaciju u Međimurju. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjevački zbor te razvio široku kulturnu aktivnost međimurskih Hrvata. Po njegovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Lajtman je i pisao na međimurskome narječju, baš zbog toga da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima Međimurja. Lajtman je upotrebljavao “gajicu”, dok je Margitaj nametao mađarsku abecedu. Lajtman, Slovenac Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak napisali su molitvenik “Jezuš, ljubav moja” (Zagreb, 1912.). Lajtman je htio napisati i Međimursku školsku Bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan. Republikom Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome grade sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što se na samom sjeveru naše zemlje slave čak dva spomendana, 9. siječnja Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i 30. travnja Spomendan na Zrinske i Frankopane.

Juraj Lajtman, kao vođa međimurskih intelektualaca, najsnažnije se opirao mađarizaciji

– Tog dana narod je bio taj koji je bio glavno uporište, motivacija i nit vodilja da se pokrene jedan proces. Zajedništvo je 1919. bilo iskazano brojkom od 10.000 okupljenih, što znači da se tada čuo glas gotovo svake međimurske hiže, i to je jedan od najboljih primjera demokratskog odlučivanja naroda koji ima jasnu viziju vlastite budućnosti i kojeg vodi snažan osjećaj pripadnosti. Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njenih građana, teško bi se međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja koji nas je – potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, konačno i neraskidivo povezao s domovinom – u svom je govoru naglasio međimurski župan Matija Posavec, uz inicijativu da se tema Spomendana uvede u svaku školu i dom, kako bi mu se dao veći značaj.

Najavio je i skoru, 100. obljetnicu, ususret koje će biti podignut spomenik dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu. Na njega se nadovezao mons. prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist, rekavši kako je Međimurec svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest crpio iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika.

Hrvatski identitet Međimurja je zauvijek potvrđen tradicijom, običajima i jezikom

– Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke Crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca – izjavio je Kolarić. Stalni gost svečane akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je istaknuo da je Međimurje od 9. siječnja 1919. postalo dio korpusa hrvatskog naroda i duša ove države te da je to posebno važno naglasiti danas i tijekom ovog mjeseca, kad obilježavamo 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Potpora uglednika

Podršku 98. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali još i saborski zastupnik Branimir Bunjac, zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, zamjenici župana Zoran Vidović i Sandra Herman, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, njezini potpredsjednici Josip Grivec i Petra Kovačić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima te mnogi uzvanici iz javnoga, vjerskoga, političkoga i kulturnog života.

Izvor:
Foto:

Međimurje

U Međimurju nema novih pozitivnih nalaza na koronavirus

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

korona, koronavirus, covid

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, u protekla 24 sata obrađena su 72 uzorka, od čega nema evidentiranih pozitivnih nalaza na SARS-CoV-2 virus u Međimurskoj županiji, priopćio je 1. kolovoza županijski Stožer civilne zaštite.

U protekla 24 sata oporavile su se 3 osobe. Ukupan broj pozitivnih osoba u Međimurskoj županiji na današnji dan je 8.

Do danas su u mikrobiološkom laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo uzeta 64.202 uzorka, ne računajući testiranja naših građana u drugim ustanovama unutar i izvan Međimurske županije.

U Županijskoj bolnici Čakovec hospitaliziran je 1 pacijent pozitivan na SARS-CoV-2 virus.

U protekla 24 sata nema hospitaliziranih kao ni otpuštenih pacijenata, na invazivnoj respiraciji nema pacijenata. U protekla 24 sata nema preminulih osoba.

Nastavite čitati

Međimurje

Oba pobjednika 17. natjecanja u oranju iz Preloga: to su Bernard Matijević i Luka Perko!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: Udruga orača Međimurske županije

Županijsko natjecanje u oranju održano je jučer, zadnjega dana srpnja, na polju poznatom kao “Pijavišče” uz čakovečku južnu obilaznicu. Bilo je to već 17. izdanje natjecanja, a u konkurenciji od deset natjecatelja prva mjesta osvojili su Bernard Matijević (plug premetnjak) i Luka Perko (plug ravnjak). Zanimljivo je da oba šampiona dolaze iz Preloga.

Natjecanje su zajednički organizirali Međimurska županija, Grad Čakovec te općine Strahoninec i Mala Subotica, kao i Udruga orača Međimurske županije.

Prilikom otvorenja prisutnima su se obratili predsjednik Udruge orača Stjepan Pokrivač, gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini, dožupan Josip Grivec, kao i viša stručna savjetnica u Podružnici Međimurske županije Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede Suzana Pajić.

Drugo mjesto u kategoriji premetnjaka osvojio je Bruno Čerjavić iz Strahoninca, dok je treće pripalo Juri Jalušiću iz Ivanovca. Srebrni u kategoriji ravnjaka bio je pak David Hajdinjak iz Čakovca, a brončani Ivan Novak iz Preloga.

I ove je godine organizirano kuhanje finoga graha, što je majstorski “riješio” Dalibor Tkalčec-Kuki uz sina Svena i partnericu Mirjanu Kučinu.

Elemente poput naora i razora prikazali su, zanimljivo, ponajprije mladi orači, u rasponu od 23 do 30 godina.

– Izrazito smo ponosni na tu činjenicu, jer ona znači da dobro radimo svoj posao, promičemo naše zanimanje i potičemo mlade da rade nešto dobro te da nauče ovaj primarni dio obrade zemlje, bez kojeg nema žita, pa ni kruha ni druge hrane – istaknula je tajnica Udruge orača Katarina Pokrivač iz Svetog Križa. Tijekom 2021. došlo je do promjena u vodstvu Udruge; od pozicije predsjednika oprostio se Josip Kolarić. On je tu dužnost obavljao čak 16 godina, a sposobnog nasljednika dobio je u liku Stjepana Pokrivača.

Gosti i orači stigli su iz čak pet županija, dok su suci bili iz susjedne, Koprivničko-križevačke. Državna smotra ove se godine, nažalost, neće održati, no kako napominje novi predsjednik Udruge, u planu im je organizirati regionalnu smotru na kojoj bi se okupili najbolji orači sa sjevera Hrvatske.

Za kraj dodajmo da je Međimurska županija bila jednom od samo triju u kojima se natjecanje održalo u ovim pandemijskim okolnostima.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje