Povežite se s nama

Međimurje

Matija Posavec: Stoljećima smo sve Hrvate pozivali na zajedništvo, a činimo to i danas

Objavljeno:

- dana

SAČUVALI IDENTITET

Svetom misom u čakovečkoj crkvi sv. Nikole biskupa, svečanom akademijom i polaganjem vijenaca proslavljen je još jedan Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države.

Iako se ono dogodilo tek 1920. godine, godinu prije, 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Spomenuta skupština je bila jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju, a na njoj je sudjelovalo više od 10.000 ljudi. Iznimna osobnost u povijesti tog događaja uz dr. Ivana Novaka bio je Juraj Lajtman, rimokatolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualca i borac hrvatskog naroda, koji je rođen u Prelogu 15. travnja 1882. Velik dio svog života je proveo u rodnome mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio gimnaziju te bogosloviju i pravne znanosti.

Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja je bio Daruvar u Slavoniji, a potom Kotoriba u Međimurju. Podsjećamo, u to vrijeme mađaron Josip Margitaj propagirao je mađarizaciju te je izmislio megyimurszki jezik, a zapravo je na taj način nastojano prikriti i legalizirati mađarizaciju u Međimurju. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjevački zbor te razvio široku kulturnu aktivnost međimurskih Hrvata. Po njegovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Lajtman je i pisao na međimurskome narječju, baš zbog toga da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima Međimurja. Lajtman je upotrebljavao “gajicu”, dok je Margitaj nametao mađarsku abecedu. Lajtman, Slovenac Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak napisali su molitvenik “Jezuš, ljubav moja” (Zagreb, 1912.). Lajtman je htio napisati i Međimursku školsku Bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan. Republikom Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome grade sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što se na samom sjeveru naše zemlje slave čak dva spomendana, 9. siječnja Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i 30. travnja Spomendan na Zrinske i Frankopane.

Juraj Lajtman, kao vođa međimurskih intelektualaca, najsnažnije se opirao mađarizaciji

– Tog dana narod je bio taj koji je bio glavno uporište, motivacija i nit vodilja da se pokrene jedan proces. Zajedništvo je 1919. bilo iskazano brojkom od 10.000 okupljenih, što znači da se tada čuo glas gotovo svake međimurske hiže, i to je jedan od najboljih primjera demokratskog odlučivanja naroda koji ima jasnu viziju vlastite budućnosti i kojeg vodi snažan osjećaj pripadnosti. Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njenih građana, teško bi se međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja koji nas je – potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, konačno i neraskidivo povezao s domovinom – u svom je govoru naglasio međimurski župan Matija Posavec, uz inicijativu da se tema Spomendana uvede u svaku školu i dom, kako bi mu se dao veći značaj.

Najavio je i skoru, 100. obljetnicu, ususret koje će biti podignut spomenik dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu. Na njega se nadovezao mons. prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist, rekavši kako je Međimurec svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest crpio iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika.

Hrvatski identitet Međimurja je zauvijek potvrđen tradicijom, običajima i jezikom

– Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke Crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca – izjavio je Kolarić. Stalni gost svečane akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je istaknuo da je Međimurje od 9. siječnja 1919. postalo dio korpusa hrvatskog naroda i duša ove države te da je to posebno važno naglasiti danas i tijekom ovog mjeseca, kad obilježavamo 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Potpora uglednika

Podršku 98. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali još i saborski zastupnik Branimir Bunjac, zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, zamjenici župana Zoran Vidović i Sandra Herman, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, njezini potpredsjednici Josip Grivec i Petra Kovačić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima te mnogi uzvanici iz javnoga, vjerskoga, političkoga i kulturnog života.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje