Povežite se s nama

Međimurje

Matija Posavec: Stoljećima smo sve Hrvate pozivali na zajedništvo, a činimo to i danas

Objavljeno:

- dana

SAČUVALI IDENTITET

Svetom misom u čakovečkoj crkvi sv. Nikole biskupa, svečanom akademijom i polaganjem vijenaca proslavljen je još jedan Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države.

Iako se ono dogodilo tek 1920. godine, godinu prije, 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu održana je velika narodna skupština na kojoj je donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države te izražena želja za pripojenjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Spomenuta skupština je bila jedan od najvažnijih događaja za hrvatsko stanovništvo u Međimurju, a na njoj je sudjelovalo više od 10.000 ljudi. Iznimna osobnost u povijesti tog događaja uz dr. Ivana Novaka bio je Juraj Lajtman, rimokatolički svećenik i pisac, vođa međimurskih intelektualca i borac hrvatskog naroda, koji je rođen u Prelogu 15. travnja 1882. Velik dio svog života je proveo u rodnome mjestu kao odvjetnik. U Zagrebu je završio gimnaziju te bogosloviju i pravne znanosti.

Prvo mjesto Lajtmanovog djelovanja je bio Daruvar u Slavoniji, a potom Kotoriba u Međimurju. Podsjećamo, u to vrijeme mađaron Josip Margitaj propagirao je mađarizaciju te je izmislio megyimurszki jezik, a zapravo je na taj način nastojano prikriti i legalizirati mađarizaciju u Međimurju. Lajtman se opirao mađarizaciji i u Kotoribi utemeljio hrvatski pjevački zbor te razvio široku kulturnu aktivnost međimurskih Hrvata. Po njegovoj ideji osnivaju se i drugi pjevački zborovi u Međimurju. Lajtman je i pisao na međimurskome narječju, baš zbog toga da bi sačuvao tradiciju kajkavskog narječja i razumljivo propovijedao ljudima Međimurja. Lajtman je upotrebljavao “gajicu”, dok je Margitaj nametao mađarsku abecedu. Lajtman, Slovenac Ivan Kuhar i Ignac Lipnjak napisali su molitvenik “Jezuš, ljubav moja” (Zagreb, 1912.). Lajtman je htio napisati i Međimursku školsku Bibliju, ali rukopis nikad nije bio tiskan. Republikom Hrvatskom danas odzvanjaju pozivi na zajedništvo, no Međimurci su isto pokazivali desetljećima pa i stoljećima unazad, a čine to i danas te na tome grade sredinu koja je respektabilna u svakom pogledu. Stoga nije slučajno što se na samom sjeveru naše zemlje slave čak dva spomendana, 9. siječnja Spomendan odcjepljenja Međimurja od mađarske države i 30. travnja Spomendan na Zrinske i Frankopane.

Juraj Lajtman, kao vođa međimurskih intelektualaca, najsnažnije se opirao mađarizaciji

– Tog dana narod je bio taj koji je bio glavno uporište, motivacija i nit vodilja da se pokrene jedan proces. Zajedništvo je 1919. bilo iskazano brojkom od 10.000 okupljenih, što znači da se tada čuo glas gotovo svake međimurske hiže, i to je jedan od najboljih primjera demokratskog odlučivanja naroda koji ima jasnu viziju vlastite budućnosti i kojeg vodi snažan osjećaj pripadnosti. Da nije bilo tog zajedništva, te snage i neizmjerne volje svih njenih građana, teško bi se međunarodna zajednica uvjerila u hrvatski identitet Međimurja koji nas je – potvrđen tradicijom, običajima i jezikom, konačno i neraskidivo povezao s domovinom – u svom je govoru naglasio međimurski župan Matija Posavec, uz inicijativu da se tema Spomendana uvede u svaku školu i dom, kako bi mu se dao veći značaj.

Najavio je i skoru, 100. obljetnicu, ususret koje će biti podignut spomenik dr. Ivanu Novaku na Franjevačkom trgu. Na njega se nadovezao mons. prof. dr. Juraj Kolarić, svećenik Zagrebačke nadbiskupije, poznati teolog, povjesničar i ekumenist, rekavši kako je Međimurec svoju utjehu, snagu i otpor prema onima koji su mu htjeli zatrti nacionalnu svijest crpio iz svoje vjere i nalazio je kod svojih svećenika.

Hrvatski identitet Međimurja je zauvijek potvrđen tradicijom, običajima i jezikom

– Sačuvavši crkvenu upravu nad Međimurjem, zagrebački su biskupi s međimurskim svećenicima sačuvali i Međimurje Hrvatskoj. Zato je povijest Međimurja i najvećim dijelom povijest Katoličke Crkve u Međimurju, povijest katoličkih župa i povijest vjere koja je srasla s dušama pobožnih Međimuraca – izjavio je Kolarić. Stalni gost svečane akademije je i varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji je istaknuo da je Međimurje od 9. siječnja 1919. postalo dio korpusa hrvatskog naroda i duša ove države te da je to posebno važno naglasiti danas i tijekom ovog mjeseca, kad obilježavamo 25. obljetnicu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.

Potpora uglednika

Podršku 98. obljetnici donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države svojim su dolaskom na akademiju dali još i saborski zastupnik Branimir Bunjac, zastupnica Bernarda Topolko, gvardijan franjevačkog samostana u Čakovcu fra Željko Željeznjak, zamjenici župana Zoran Vidović i Sandra Herman, predsjednik Skupštine Međimurske županije Mladen Novak, njezini potpredsjednici Josip Grivec i Petra Kovačić, gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek sa suradnicima te mnogi uzvanici iz javnoga, vjerskoga, političkoga i kulturnog života.

Izvor:
Foto:

Međimurje

FOTO O celijakiji i prehrani bez glutena na zanimljiv način učilo 132-oje vrtićaraca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske realizirala je projekt „Celijakija – edukacija od malih nogu“ kojim se povećala razina znanja i svijesti o celijakiji, alergiji i netoleranciji na gluten kod djece predškolske dobi i djelatnika dječjih vrtića uključenih u projekt.

U prvom dijelu projekta 24. svibnja u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana su dva stručna predavanja o celijakiji.

Prvo predavanje pod nazivom „Celijakija kod djece, simptomi i liječenje“ održao je dr. med., spec. pedijatrije i supspec. dječje gastroenterologije Igor Šegović, dok je drugo održala mag. psihologije i pedagogije Tihana Đumić na temu „Psihološke poteškoće djece predškolske dobi oboljele od celijakije“.

Predavanjima su prisustvovali djelatnici predškolskih ustanova na području Grada Čakovca – odgojitelji predškolske djece koji rade poslove njege, skrbi, odgoja i naobrazbe djece, osobe koje brinu za socijalnu i zdravstvenu zaštitu djece te osobe koje rade na pripremi hrane za djecu.

Drugi dio projekta provodio se u dječjim vrtićima na području Grada Čakovca. Na poziv Udruge u projekt su se uključili Dječji vrtić „Cvrčak“ sa svojim područnim odjelima – DV „Stonoga“, DV „Krijesnice“, DV „Maslačak“ i DV „Pčelice“.

Sudjelovalo je ukupno 132-oje djece, a aktivnosti su provedene na način prilagođen djeci predškolskog uzrasta radi što boljeg razumijevanja pojma celijakije i bezglutenske prehrane.

Svako dijete ponijelo je kući brošuru „Sigurno bez glutena“ te su se s celijakijom i prehranom bez glutena neposredno upoznale i 132 obitelji. Edukaciju su provodile članice Udruge uz odgojitelje skupina.

Slikovnica i zakuska

Na „Satu o celijakiji i prehrani bez glutena“ čitala se slikovnica „Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom“.

Budući da je pojam celijakije apstraktan i teško razumljiv djeci, putem edukacijske slikovnice u kojoj se odvija zanimljiva radnja djeci se na slikovit način približio pojam o celijakiji i prehrani bez glutena.

Mališani su također proučavali brošuru „Sigurno bez glutena“ koja se nadovezuje na slikovnicu te su se upoznali s namirnicama koje sadrže gluten i namirnicama koje prirodno ne sadrže gluten.

Zatim su izrađivali plakat s dozvoljenim i zabranjenim namirnicama, crtali crteže kojima su izrazili usvojenu tematiku i rješavali labirint na papiru, a održana je i bezglutenska zakuska.

Vrtićarci su tako mogli kušati bezglutenske proizvode i shvatiti da hrana bez glutena nije toliko drukčija i ništa manje ukusna od njihove te da je mogu konzumirati svi. Upravo bezglutensku zakusku djeca su izuzetno pozitivno doživjela.

Osim toga, putem slikovnice o celijakiji i brošure educiralo se djecu se o različitim pristupima i ponašanjima u prehrani koji su potrebni za održavanje kvalitete života, a koji ne bi trebali utjecati na isključivanje iz društva ako se netko „drukčije“ hrani.

Direktan i zanimljiv pristup temi, prilagođen uzrastu djeteta, rezultirao je interesom djece i boljim razumijevanjem „različitosti“ djeteta s celijakijom, alergijom i netolerancijom na gluten te poboljšao uvjete u kojem dijete svakodnevno boravi.

Projekt sufinancira Grad Čakovec, a voditeljica projekta je Marija Goričanec.

– Zahvaljujemo Dječjem vrtiću „Cvrčak“ na uključenju u projektne aktivnosti, na prekrasnom prijmu i odličnoj suradnji koja će se, nadamo se, nastaviti i ubuduće – poručili su iz Udruge.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO ‘Mali, a bogati’: pjesma, rukotvorine, sport, radionice, kolači i predstava na prvim Danima Slakovca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Poseban dan za Slakovec bila je srijeda, 22. lipnja. Naime, tada su počeli prvi Dani Slakovca, koje su organizirali Mjesni odbor Slakovec i Udruga žena Slakovec. Sve se odvijalo ispred prostorija NK-a “Sloboda” i lokalnoga društvenog doma.

Najprije je prisutne nastupom oduševio Dječji pjevački zbor “Josip Vrhovski” iz Nedelišća, pod vodstvom Maje Magdalenić Barić. Nakon toga posjetitelji su mogli pogledati bogato opremljene štandove i prisustvovati raznim radionicama. Izlagači su bili mjesni OPG-ovi i obrtnici.

Svoje proizvode tako su izložili i usluge demonstrirali: OPG Heđa (med), OPG Đuran (meso z tiblice), Dragica Fegeš (kaktusi i sukulenti), Štefanija Kozar (Brezje – rukotvorine), Marina Trojok (ručno izrađene igračke – božićni gnomovi i drugi ukrasi), Stolarija Špiranec (predmeti od drva) i Kristina Trupković (kozmetičarka).

– Naše vrijedne žene izložile su svoje rukotvorine od čipke i heklane igračke, a ono što je najviše privuklo pažnju na štandu Udruge bili su i opet prekrasni i prefini kolači – zbog njih su se mnogi svako malo vraćali na štand, što je osobito razveselilo članice Udruge – kažu iz Udruge žena.

Robotičari Udruge žena Slakovec oduševili su djecu nogometom robota, u kojem su i sami mogli sudjelovati. Vidjeli su slakovsku čigu, a za najmlađe su pripremljene i zagonetke sa senzorima – “Koja životinja jede koje voće?” te “Koje je boje tvoj bombon?” Sve se odvijalo pod budnim okom njihove mentorice Mateje Šafarić Novak.

Dio radova s festivala Art Forest izložen je u njihovoj park šumi te je tako nastala prava slikarska bajka, koju je vodila Tea Mesarić Rekanović. Usto, održali su i radionice s djecom, pri čemu su upotrebljavali pjenu za brijanje i boje za kolače te Udruzi ostavili prekrasne dječje radove.

– Naše cekerašice iz Nedelišća ponovo su oduševile: napravile su izložbu svojih radova od luščija i posjetiteljima uživo pokazale kak je to negda bilo. Na terenu je bilo mnogo djece iz Teniskog kluba C LAB Slakovec, uz trenera Patrika Lebara. Svi oni nakon odlaska na školovanje izvan Međimurja rado se vraćaju i prisjećaju svojih prvih trenutaka na tom terenu.

Svojim slikama na prvim Danima Slakovca razveselio nas je i Nino Horvat. Vrijedno je crtao i na kraju nam poklonio svoj rad kao zahvalu što smo ga pozvale, a i mi njemu ovim putem zahvaljujemo – kaže predsjednica Udruge žena Slakovec, Ivanka Novak.

Kao krunu svega, članice Udruge žena izdvajaju predstavu Kerekesh Teatra “Skupština”, na kojoj su se posjetitelji od srca nasmijali i tako u veselom tonu zaključili dan.

– Zahvaljujem Općini Nedelišće, našem načelniku Nikoli Novaku i Turističkoj zajednici Općine Nedelišće na nesebičnoj pomoći oko organizacije naše manifestacije. Vjerujem da će sljedeće godine još više posjetitelja uživati na Danima Slakovca s nama – poručuje Ivanka Novak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje