Povežite se s nama

U fokusu

Međimurac mjesečno zaradi 1808 kuna manje od Zagrepčanina, a Varaždinac čak 1988 kuna

Objavljeno:

- dana

Hrvatska gospodarska komora (HGK) objavila je istraživanje “Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijal”. Publikacija za 2020. i 2021. godinu je četvrta takva koju su napravili stručnjaci HGK-a kako bi omogućili uvid u regionalnu raznolikost Hrvatske te prikazali trendove u kretanjima pojedinih pokazatelja na razini županija.

Zaključak je da postoji velika razlika u razvijenosti županija, odnosno tijekom godina su se neke županije gospodarski približile prosjeku RH, a neke udaljile od njega, što je utjecalo i na kretanje niza drugih socioekonomskih pokazatelja, poput dobro poznatog problema depopulacije određenih područja.

U članku smo poseban naglasak stavili na podatke za Varaždinsku i Međimursku županiju te njihov odnos prema drugim županijama.

Plaće

Podaci o neto-plaćama na razini županija kasne za ostalim podacima s tržišta rada, pa su posljednji dostupni oni za 2018. godinu, i to samo za stanje 31. ožujka.

Prema tim je podacima u 2018. godini prosječna plaća u Hrvatskoj prvi put prešla razinu od 6000 kuna te je bila 3,2 % viša nego godinu dana prije. Pritom je i dalje prosjek RH znatno dizao Grad Zagreb te je 18 županija imalo plaće niže od prosjeka. Iznad prosjeka ostali su samo spomenuti Grad Zagreb i Primorsko-goranska županija, dok je Dubrovačko-neretvanska imala plaću identičnu prosjeku Hrvatske.

Navedenog dana prosječna neto-plaća u Hrvatskoj iznosila je 6164 kune, a u Zagrebu 7187 kuna. U isto vrijeme prosječna plaća u Varaždinskoj županiji bila je manja od nacionalnog prosjeka i iznosila je 5199 kuna, a u Međimurskoj 5379 kuna.

U 2018. godini u svim je županijama realiziran godišnji rast vrijednosti neto-plaća u odnosu na 2017., što je bila druga uzastopna godina da je rast zabilježen baš u svim županijama. Pritom je najveći rast zabilježen u Međimurskoj (7,2 %), Varaždinskoj (5,5 %) i Krapinsko-zagorskoj županiji (5 %).

Štednja

Depoziti kućanstava (štedni, tekući i žiro-računi) u kreditnim su institucijama neki od podataka koji se prate, a krajem 2019. godine na razini Hrvatske bili su 4,5 % viši nego godinu dana prije. Ukupni depoziti u Hrvatskoj su 31. prosinca 2019. godine iznosili nešto više od 207 milijardi kuna. Istog su dana građani Varaždinske županije na računima imali ukupno gotovo 5,5 milijardi kuna, a Međimurci 4,5 milijardi.

Ovo znači da je na kraju 2019. svaki stanovnik Varaždinske županije prosječno na računima imao 32.800 kuna, a stanovnik Međimurske još i više, odnosno 41.300 kuna.

Iseljavanje

Osim demografskih projekcija koje predviđaju negativna kretanja, odnosno starenje stanovništva, i podaci o odseljenima u posljednjih nekoliko godina uglavnom su prikazivali negativan trend.

Iz cijele Hrvatske se 2018. u inozemstvo iselilo 39.515 ljudi, a samo godinu kasnije još 1,6 % više, odnosno njih 40.148.

U Varaždinskoj županiji taj je trend još izraženiji. U inozemstvo se iz Varaždinske županije 2018. godine iselilo 1172 ljudi, a 2019. njih 1384, što je 18,1 % više. Međimurci pak su okrenuli omjer. U Međimurskoj županiji se u inozemstvo 2018. iselilo 1256 ljudi, a iduće godine čak 13,4 % manje, odnosno njih 1088.
Također, kada je riječ o hrvatskim županijama, u razdoblju od 2014. do 2019. u svima je došlo do povećanja prosječne starosti stanovništva. Najveće se starenje stanovništva u promatranom razdoblju bilježi u četirima slavonskim županijama, a najviše je ostarjelo stanovništvo u Požeško-slavonskoj županiji, za 2,8 godina. Prosječna dob stanovnika Hrvatske u 2019. godini bila je 44 godine.

Prosječan stanovnik Varaždinske županije imao je 43,8 godina, a Međimurac 42,2. U navedenom petogodišnjem razdoblju obje su županije zabilježile starenje stanovništva za 1,7 godina.

Građevinarstvo

Kao dobar pokazatelj razvoja može se pogledati i građevinski sektor s brojem izdanih građevinskih dozvola te završenih stanova. U posljednje je četiri godine najveći broj građevinskih dozvola izdavan na području Istarske i Zadarske županije. U 2019. godini u tim dvjema županijama izdana je gotovo četvrtina ukupno izdanih dozvola u Hrvatskoj, a pridodaju li im se Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb, u tim je regijama izdana polovica ukupnih građevinskih dozvola u Hrvatskoj.

U našoj je zemlji 2018. izdano 9406 građevinskih dozvola, a 2019. njih 9932. U Varaždinskoj županiji je 2018. godine izdano 376 građevinskih dozvola s predviđenom vrijednosti radova od 760 milijuna kuna, a iste godine u Međimurskoj županiji njih 364 za radove vrijedne 800 milijuna kuna. Obje županije su iduće godine zabilježile rast. U Varaždinskoj županiji su 2019. izdane 394 građevinske dozvole za radove vrijedne 900 milijuna kuna, a u Međimurskoj njih 429 za radove vrijedne gotovo 864 milijuna kuna.

Rastao je i broj završenih stanova. Godine 2018. u Varaždinskoj županiji završeno je 236 stanova, a korisna površina završenih stanova iznosila je u prosjeku 135 metara četvornih. Iste godine u Međimurju je završeno 199 stanova, a korisna površina završenih stanova iznosila je u prosjeku 129 metara četvornih. Podaci za 2019. nisu navedeni.

U 2019. godini je 11 županija ostvarilo suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom, a preostalih 10 deficit. Najveći je suficit pritom ostvarila Sisačko-moslavačka županija. Po tom su se pokazatelju izdvojile još i Koprivničko-križevačka te Međimurska županija, čiji je udio suficita u BDP-u iznosio oko 11 %. Najveći je deficit očekivano zabilježio Grad Zagreb. Također se može promatrati i veličina izvoza po glavi stanovnika, gdje je na vodećem mjestu bila Međimurska županija s približno 6580 eura izvoza po glavi stanovnika, a nakon nje Grad Zagreb te Varaždinska županija.

Gospodarska snaga Varaždinske županije je iznad prosjeka

Hrvatska gospodarska komora provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage, a ocjenjivalo se razdoblje od 2017. do 2019. godine. Gledani su podaci poput BDP-a po stanovniku, neto-dobit poduzetnika po zaposlenom, nezaposlenost i slično. Ako se uzme da je on 100 za cijelu Hrvatsku, od ukupno 21 županije samo njih četiri nalaze se iznad prosjeka Republike Hrvatske, dok su ostale ispod tog prosjeka. Iznad prosjeka su Grad Zagreb (indeks 151,9), Istarska županija (127,3), Varaždinska županija (108,1) i Primorsko-goranska županija (106,4). Međimurska županija je tek malo ispod indeksa 100, na 96,4, i time šesta na tablici razvijenosti među svim županijama.

U fokusu

FOTO Prva gimnazija Varaždin: otvoreni laboratoriji za molekularnu biologiju te izradu holograma

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija

Prva gimnazija Varaždin jučer, 22. listopada, svečano je proslavila svoj 385. rođendan. U trećoj najstarijoj gimnaziji u Hrvatskoj tim su povodom otvoreni kemijski i biološki kabinet te laboratoriji sa suvremenom opremom, kakvu nema nijedna škola u državi.

Laboratorij za molekularnu biologiju opremljen je PCR uređajem koji omogućuje istraživanja na razini DNA molekule, te mnogim uređajima koji omogućuju siguran rad u području stanične biologije i mikrobiologije. U novom laboratoriju za izradu holograma „Hololabu“ zainteresirani učenici naučit će kako izraditi vlastiti hologram te ga prikazati na svom pametnom telefonu, odnosno na holoprojektoru.

Varaždinska županija je kao osnivač škole uložila 1.148.000 kuna u uređenje kabineta i nabavu opreme, koja će učenicima omogućiti stjecanje vještina i znanja, provođenje istraživanja i najbolju moguću pripremu za STEM fakultete.

Nove prostore i opremu su, uz ravnateljicu Prve gimnazije Janju Banić, župana Anđelka Stričaka i njegovu zamjenicu Silviju Zagorec, razgledali i gosti, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Dubravka Brezak Stamać, gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj, predstavnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Biljana Vranković, a pridružili su im se djelatnici škole i drugi uzvanici.

Time i svečanom sjednicom Nastavničkog vijeća na kojoj su prvi put korišteni hologrami, Prva gimnazija Varaždin je na poseban način obilježila 385. obljetnicu osnivanja, ali i još dvije obljetnice, 75. godišnjicu osnivanja Školskog sportskog društva Srednjoškolac te 15. godina od početka provođenja programa International Baccalaureate Diploma, programa međunarodne mature. 

– Čestitam Prvoj gimnaziji Varaždin tri velike i značajne obljetnice. Treća najstarija gimnazija u Hrvatskoj danas je jedna od najrelevantnijih srednjih škola u državi. Pomičemo granice i uvodimo novine, čemu svjedočimo i danas kad smo otvorili novouređene kabinete i jedinstvene laboratorije. Prva gimnazija je postala prva škola u Hrvatskoj s ovakvom suvremenom opremom, koju će koristiti učenici i polaznici dvaju centara izvrsnosti. Ovo je iskorak iz redovne nastave prema istraživanju, pa s ponosom možemo reći da stvaramo mlade znanstvenike. Učenici Prve gimnazije to itekako zaslužuju jer osvajaju nagrade gdje god se pojave, od državnih do međunarodnih natjecanja. Ova škola će i dalje biti perjanica obrazovanja Varaždinske županije i cijele Hrvatske, škola u kojoj se obrazuju budući veliki znanstvenici i umjetnici – istaknuo je župan Anđelko Stričak.

Ulaganje u kabinete i laboratorije ne samo da je bilo financijski obimno, nego je škola dobila opremu koju nemaju ni visokoškolske ustanove, napomenula je ravnateljica Prve gimnazije Janja Banić.

 – Ovo je bilo veliko ulaganje i zbog njega smo uistinu sretni. Vjerujem da će naši mentori i učenici, koji su zajedničkim snagama osmišljavali ove laboratorije, to itekako znati iskoristiti. Zato se veselim našem Festivalu informatike u travnju, kao i Festivalu znanosti, na kojima će učenici centara izvrsnosti iz informatike i biologije pokazati što su naučili, posebno u Laboratoriju za molekularnu biologiju s izuzetno vrijednim uređajima koji se koriste i u medicinskim ustanovama. Da nije bilo našeg osnivača, Varaždinske županije, ova investicija vrijedna više od 1,1 milijun kuna ne bila moguća. Zahvaljujem im na tome, ali i na dodatnim ulaganjima vrijednima 776 tisuća kuna, čime je, primjerice, saniran cijeli sustav grijanja u starom dijelu škole – rekla je Janja Banić.

Uz gradonačelnika Varaždina Nevena Bosilja, rođendan je Prvoj gimnaziji čestitala i ravnateljica AZOO-a.

– Danas otvorene učionice nisu zanimljive samo za Varaždinsku županiju, nego za obrazovni sustav Republike Hrvatske, pogotovo zato što uz ovu školu postoje i centri izvrsnosti, što je još uvijek netipično za veći dio našeg obrazovnog sustava – navela je dr. sc. Brezak Stamać.  

O programu međunarodne mature u 3. i 4. razredu, kojim se stječe svjetski priznata svjedodžba, govorila je koordinatorica IB DP-a Ksenija Kipke-Horvat. Prva gimnazija je trenutno jedna od tri javne hrvatske škole s takvim programom, koji je uveden 2006. godine. O radu ŠŠD Srednjoškolac, koji je osnovan još 1946. godine, govorila je voditeljica Društva Tatjana Ostović Šlehta.

Prva gimnazija je sjedište centara izvrsnosti za informatiku i biologiju te Regionalnog obrazovnog centra. PCR uređaj, mikrobiološki kabinet i brojna druga oprema poput autoklava, inkubatora i sterilizatora u Laboratoriju za molekularnu biologiju učenicima će omogućiti da kroz Klub istraživača, odnosno Centar izvrsnosti za biologiju provode prava znanstvena istraživanja, a time će i prije upisa na fakultet steći iskustva koja će im omogućiti brzo napredovanje.

U Hololabu će učenike, uz to kako izraditi holograme na različitim programima, upoznati i s tim kako holograme primjenjivati u različitim područjima znanosti te ih motivirati na razvoj projekata specifičnih za pojedina prirodoslovna i tehnička područja te područja primjene u nastavi.

Nastavite čitati

U fokusu

Bivši varaždinski župan postao savjetnik za sigurnost na cestama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Županijskoj palači u Varaždinu konstituiran je Savjet za sigurnost prometa na cestama Varaždinske županije, a osim formalnog dijela konstituiranja, članovi Savjeta kojem je predsjednik dr.sc. Zvonimir Sabati, županijski vijećnik raspravljali su i o analizi stanja sigurnosti prometa u našoj Županiji, a dana je i informacija o pripremama za održavanje cesta u zimskom razdoblju 2021./2022.

Članove Savjeta je pozdravio te im zaželio konstruktivan i plodonosan rad župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, dok je predsjednik Savjeta Sabati naglasio kako će ovo savjetodavno tijelo biti svojevrsna podrška izvršnoj vlasti.

– Svojim savjetima te konstruktivnim prijedlozima, ali i inicijativama nastojati ćemo utjecati na to da se pojača sigurnost prometa na cestama, kako bi svi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti  pa i vozači bili što sigurniji. Stoga je sinergija svih institucija , od policije, ŽUC-a, Hrvatskih cesta te predstavnika općina i gradova jako važna –rekao je dr.sc. Zvonimir Sabati.

Voditelj Odsjeka za sigurnost cestovnog prometa PU varaždinske Danijel Posavec  je naznačio kako je u 2010. godini u Varaždinskoj županiji bilo 16 poginulih osoba u prometnim nesrećama, a 2020. godine četvero poginulih čime je ostvaren cilj zacrtan NPSCP-om (Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa od 2011. do 2020. godine), odnosno kako je rekao, broj poginulih osoba u prometnim nesrećama smanjenje je za 75%, a što našu Županiju svrstava u dvije županije u kojima je zabilježeno najveće smanjenje broja smrtno stradalih osoba u prometnim nesrećama u spomenutom razdoblju.

– U 2020. godini u Varaždinskoj županiji bila je najmanja stopa smrtnosti u prometnim nesrećama u Hrvatskoj u odnosu na 100 tisuća stanovnika, odnosno broj poginulih iznosio je 2, 3 poginule osobe u odnosu na zacrtanih 5 poginulih osoba na 100 tisuća stanovnika – istaknuo je Posavec.

Cilj je zadržavanje pozitivnih trendova što se tiče smanjenja broja poginulih osoba u prometnim nesrećama te smanjenje broja prometnih nesreća s teško ozlijeđenim osobama, ali i smanjenje udjela alkohola u prometnim nesrećama te smanjenje broja prekršaja zbog kojih se događaju najteže prometne nesreće, a to su brzina, korištenje mobitela, te ne vezanje pojasom.

Sjednici Savjeta nazočio je i pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i europske poslove Mladen Jakopović.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje