Povežite se s nama

Međimurje

Međimurje do 2031. godine ostaje bez čak 6300 stanovnika, što je grad veličine Murskog Središća

Objavljeno:

- dana

DEMOGRAFIJA

Rezultati projekcija demografskih kretanja u Hrvatskoj s pravom uključuju znak za uzbunu. Hrvata je sve manje, stanovništvo je sve starije, a trendovi iseljavanja mladih ljudi, koji su posebno izraženi unatrag godinu dana, dodatno pogoršavaju ionako lošu demografsku sliku.

I dok je u pojedinim dijelovima Hrvatske, posebno u Slavoniji, situacija uistinu izmakla kontroli, sjever Hrvatske unatoč negativnim projekcijama kretanja broja stanovnika još nije dosegnuo kritičnu točku.

Izgledan scenarij

Prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, u Međimurskoj županiji je živjelo 113.804 stanovnika. Ta bi se brojka prema demografskim projekcijama u idućim razdobljima trebala smanjivati. Tako se predviđa da će u Međimurju već 2021. godine živjeti oko 2350 stanovnika manje, dok bi ta brojka do 2031. godine trebala narasti na čak 6300, što je jednako gradu veličine Murskog Središća.

Demografski su procesi po svojoj su naravi dugoročni u nastajanju i po budućim učincima

Iako se ove prognoze u praksi i ne moraju ostvariti, barem ne u ovakvom obliku, uzimajući u obzir sve aktualne parametre, ovakav scenarij ipak je najizgledniji.

– Temeljno je za usmjeravanje ukupnog razvoja poznavati broj, dinamiku i prostorni razmještaj stanovništva prema različitim demografskim i gospodarskim obilježjima. Demografski su procesi po svojoj naravi dugoročni kako u nastajanju tako i po budućim učincima. Upravo je stoga moguće na temelju prošlih dugogodišnjih demografskih kretanja, trenutnog stanja i očekivanih promjena – u normalnim razvojnim uvjetima, odnosno bez ratova i jačih gospodarskih i društvenih kriza – projicirati buduća demografska kretanja. Egzaktnost demografskih pokazatelja i mjera te postupnost i dugoročnost demografskih procesa omogućuju projiciranje demografskih kretanja. Dosadašnje demografsko kretanje i projiciranje prirodnog kretanja i migracije, koje je u velikoj mjeri određeno sadašnjim dobno-spolnim sastavom, ima višestruko značenje jer pokazuje promjene broja i sastava potrošača usluga pojedenih sektora, ali i, što je iznimno važno, dugoročni priljev na tržište radne snage koji se temelji na vlastitim biološkim potencijalima – pojasnio nam je u razgovoru Anđelko Akrap, profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i posebni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović za demografsku obnovu.

Sve smo stariji

Dosadašnja demografska kretanja, kao i njezine buduće projekcije, također pokazuju potencijalnu potražnju u sektorima koji su usmjereni na dijete, npr. rodilišne odjele bolnica, zdravstvenu zaštitu djece, vrtiće i škole, ali i one sektore industrije, kulture i trgovine koji zadovoljavaju potrebe djece, mladeži, ekonomski aktivnog stanovništva i starijih osoba.

– Dijagonalnim praćenjem broja rođenih u pojedinoj godini pokazuje se priljev u osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob. Projekcijom obuhvata srednjoškolskog obrazovanja istovremeno dobivamo potrebe za srednjoškolskim obrazovnim kapacitetima. Na potonje se nastavljaju projekcije priljeva i obuhvata visokoškolskim obrazovanjem. Na temelju proteklog dugogodišnjeg smanjivanja broja živorođenih već je uslijedio opadajući priljev u osnovnoškolsku, srednjoškolsku i visokoškolsku dob, i konačno manji priljev na tržište radne snage, a snažno se povećava udio stanovništva u dobi iznad 65 godina – pojašnjava profesor Akrap.

Iseljavanje

A prve posljedice smanjenja broja stanovnika u Međimurskoj županiji već su vidljive. Naime, poslodavci sve češće imaju problem oko pronalaženja dovoljnog broja kvalificiranih radnika. Tome treba pridodati i činjenicu da je u Međimurju plaća znatno ispod državnog prosjeka.

Poslodavci imaju problem oko pronalaženja dovoljnog broja kvalificiranih radnika

– Gospodarski pokazatelji daju nam za pravo da budemo zadovoljni dosadašnjim razvojem i pozitivnim brojkama, no uvijek trebamo težiti boljem. Za svaki problem postoji rješenje do kojeg možemo doći zajedničkom suradnjom, te trebamo stvoriti još uspješniju i kvalitetniju sredinu sa zadovoljnim i motiviranim radnicima. Županijska vlast ne može izravno utjecati na visinu plaće, ali ono što možemo i na čemu radimo je stvaranje uvjeta u kojima će poslodavci imati itekako interesa radnicima povećati primanja – prokomentirao je međimurski župan Matija Posavec.

Treba istaknuti i da su predviđanja kretanja broja stanovnika rađena prije početka intenzivnih iseljavanja koja su zahvatila Hrvatsku, što svakako, kaže profesor Akrap, treba uzeti u obzir.

– Postavlja se hipoteza za Međimursku županiju da neće biti značajnih useljavanja ni iseljavanja. U odnosu na veći broj drugih županija, Međimursku nisu zahvatila tako intenzivna iseljavanja, iako se ne mogu zanemariti. To znači da su projekcije koje su urađene povoljnije nego što se moglo i očekivati, jer nisu obuhvatile najnovija iseljavanja.

Dvije županije prkose trendu

Smanjenje broja stanovnika trend je koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, baš kao i negativne projekcije za iduće razdoblje. Najteže je pogođen istok Hrvatske, gdje su projekcije dodatno alarmantne s obzirom na veliko iseljavanje mladih ljudi unatrag godinu dana. 

Tako će Vukovarsko-srijemska županija do 2021. godine imati oko 14.000 manje stanovnika, a 2031. čak 29.000 manje. Ništa bolje nije ni u Osječko-baranjskoj županiji, gdje se očekuje smanjenje za 12.000, odnosno 29.000. Negativni rekord ipak drži Sisačko-moslavačka županija, koja će za četiri godine imati 22.000 stanovnika manje, a za 14 godina velikih 46.000, što je četvrtina sadašnjeg broja stanovnika. Pozitivne trendove imat će jedino Zagrebačka županija s rastom od 10.000 stanovnika u sljedećih 14 godina te Zadarska s rastom od 6000 stanovnika.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Zavičajno društvo Međimurje oprostilo se od svoga počasnog člana Milana Bandića

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Povodom smrti zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića oglasilo se Društvo Međimuraca u Zagrebu. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti:

– Tijekom dugogodišnjeg mandata gospodina Milana Bandića na čelu Grada Zagreba, Društvo Međimuraca u Zagrebu imalo je u njegovoj osobi značajnu potporu u radu kao i brojne uspješne suradnje te istinskog prijatelja koji je uvijek bio rado viđen gost na događanjima u organizaciji zagrebačkih Međimuraca.

S velikom tugom članovi Društva primili su vijest o iznenadnom odlasku gradonačelnika koji je ujedno bio i njihov počasni član. Kako bi se zahvalili i iskazali svoje poštovanje, zagrebački Međimurci oprostili su se od gospodina Bandića dirljivom i iskrenom oproštajnom porukom upisanom u Knjigu žalosti:

“Dragi gradonačelniče, uvijek smo s ponosom isticali da ste naš počasni član i veliki prijatelj Društva! U ime svih Međimuraca u Zagrebu zahvaljujemo se na nesebičnoj pomoći, iskrenom prijateljstvu, savjetima, kao i svakoj riječi koju ste sa žarom i ljubavi uputili nama koji smo svoj dom našli i stvorili u gradu Zagrebu. Neka Vam je laka zemlja i mirna duša!

Vaši zagrebački Međimurci.”

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO I ove godine zaštitna ograda i volonteri spašavaju žabe od stradavanja na prometnicama

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

FOTO: SINIŠA GOLUB

Dolaskom sve toplijeg vremena započinje sezona migracije i razmnožavanja žaba i drugih vodozemaca. Životinje napuštaju prostor na kojem su provele zimu i kreću prema mrijestilištima u vodenim staništima. Na tom putu u pravilu prelaze preko prometnih cesta, a nemali broj njih stradava pod kotačima motornih vozila.

Upravo iz tog razloga u Međimurskoj županiji je još 2013. godine započeo projekt pod nazivom „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“. Projekt provodi „Međimurska priroda“ – Javna ustanova za zaštitu prirode u suradnji s lokalnim partnerima. Projektne aktivnosti uključuju postavljanje zaštitne ograde koja u vrijeme migracije žaba i drugih vodozemaca, onemogućava njihov prelazak preko ceste. Umjesto da se zapute preko prometnice, žabe hodaju uz zaštitnu ogradu te bivaju „ulovljene“ u zamke, odnosno ukopane kante.

– Kante se ukopavaju uz ogradu na svakih 50-ak metara te na taj način sprečavamo vodozemce, a posebno žabe da dođu na prometnicu. Naši volonteri ih potom vade iz kanti i fizički prenose preko ceste. Na taj im način omogućavamo da sigurno stignu do vodenih površina gdje će se mrijestiti – pojašnjava nam Sara Janković, stručna suradnica „Međimurske prirode“ i voditeljica projekta.

Ograda je i ove godine postavljena u Općini Selnica, na prometnicama Selnica – Zaveščak i Selnica – Donji Koncovčak, kao i u Općini Nedelišće na županijskoj cesti Črečan – Macinec. Na području Nedelišća projekt se provodi od 2013. godine u suradnji s Udrugom „Platana“, a godinu dana kasnije s postavljanjem zaštitne ograde se započelo i u Selnici uz podršku Općine.

– Te lokacije su locirane kao crne točke na kojima stradava veliki broj žaba i drugih vodozemaca. Nakon što se postavi zaštita uz prometnice, volonteri uključeni u akciju svakodnevno obilaze lokacije i prenose žabe preko ceste. Akcija se provodi tijekom četiriju do pet tjedana, sve tamo do Uskrsa, kada otprilike završava vrijeme mriještenja – dodaje Sara Janković i otkriva da je postavljeno 1750 metara ograde, 500 metara u Križopotju, 500 metara u Črečanu i 750 metara u Selnici.

Ove godine u projekt je uključena i treća lokacija na kojoj je postavljena zaštitna ograda. Riječ je o području retencije Križopotje u Općini Gornji Mihaljevec. Ono što svakako može veseliti organizatore akcije da se svake godine uključuje sve veći broj volontera, posebno mladih, učenika međimurskih osnovnih i srednjih škola.

– Na postavljanju zaštitne ograde sudjelovalo je 56 volontera, a ako njima pribrojimo i sve one koji će ovih nešto više od mjesec dana prenositi žabe preko prometnica, na projektu „Zaštita vodozemaca od stradavanja na prometnicama“ radi stotinjak volontera. Veseli što je među njima sve više školaraca. Na projektu će ove godine vrlo aktivno sudjelovati učenici osnovnih škola Macinec i Selnica, kao i srednjoškolci iz Srednje škole Čakovec i Gimnazije Josipa Slavenskog – otkriva Janković.

Broj spašenih vodozemaca, a posebno žaba, varira iz godine u godinu.

– Prošle smo godine na području Selnice spasili oko 1300 žaba, dok je 2018. godine ta brojka iznosila čak 6300. Točne razloge tako velike razlike ne znamo, za to bismo trebali provesti detaljno istraživanje. Na lokaciji u Općini Nedelišće broj spašenih životinja je svake godine otprilike jednak i kreće se od 300 do 500 jedinki – zaključuje voditeljica projekta Sara Janković.

Nastavite čitati