DEMOGRAFIJA

Rezultati projekcija demografskih kretanja u Hrvatskoj s pravom uključuju znak za uzbunu. Hrvata je sve manje, stanovništvo je sve starije, a trendovi iseljavanja mladih ljudi, koji su posebno izraženi unatrag godinu dana, dodatno pogoršavaju ionako lošu demografsku sliku.

I dok je u pojedinim dijelovima Hrvatske, posebno u Slavoniji, situacija uistinu izmakla kontroli, sjever Hrvatske unatoč negativnim projekcijama kretanja broja stanovnika još nije dosegnuo kritičnu točku.

Izgledan scenarij

Prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva iz 2011. godine, u Međimurskoj županiji je živjelo 113.804 stanovnika. Ta bi se brojka prema demografskim projekcijama u idućim razdobljima trebala smanjivati. Tako se predviđa da će u Međimurju već 2021. godine živjeti oko 2350 stanovnika manje, dok bi ta brojka do 2031. godine trebala narasti na čak 6300, što je jednako gradu veličine Murskog Središća.

Demografski su procesi po svojoj su naravi dugoročni u nastajanju i po budućim učincima

Iako se ove prognoze u praksi i ne moraju ostvariti, barem ne u ovakvom obliku, uzimajući u obzir sve aktualne parametre, ovakav scenarij ipak je najizgledniji.

– Temeljno je za usmjeravanje ukupnog razvoja poznavati broj, dinamiku i prostorni razmještaj stanovništva prema različitim demografskim i gospodarskim obilježjima. Demografski su procesi po svojoj naravi dugoročni kako u nastajanju tako i po budućim učincima. Upravo je stoga moguće na temelju prošlih dugogodišnjih demografskih kretanja, trenutnog stanja i očekivanih promjena – u normalnim razvojnim uvjetima, odnosno bez ratova i jačih gospodarskih i društvenih kriza – projicirati buduća demografska kretanja. Egzaktnost demografskih pokazatelja i mjera te postupnost i dugoročnost demografskih procesa omogućuju projiciranje demografskih kretanja. Dosadašnje demografsko kretanje i projiciranje prirodnog kretanja i migracije, koje je u velikoj mjeri određeno sadašnjim dobno-spolnim sastavom, ima višestruko značenje jer pokazuje promjene broja i sastava potrošača usluga pojedenih sektora, ali i, što je iznimno važno, dugoročni priljev na tržište radne snage koji se temelji na vlastitim biološkim potencijalima – pojasnio nam je u razgovoru Anđelko Akrap, profesor s Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i posebni savjetnik predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović za demografsku obnovu.

Sve smo stariji

Dosadašnja demografska kretanja, kao i njezine buduće projekcije, također pokazuju potencijalnu potražnju u sektorima koji su usmjereni na dijete, npr. rodilišne odjele bolnica, zdravstvenu zaštitu djece, vrtiće i škole, ali i one sektore industrije, kulture i trgovine koji zadovoljavaju potrebe djece, mladeži, ekonomski aktivnog stanovništva i starijih osoba.

– Dijagonalnim praćenjem broja rođenih u pojedinoj godini pokazuje se priljev u osnovnoškolsku i srednjoškolsku dob. Projekcijom obuhvata srednjoškolskog obrazovanja istovremeno dobivamo potrebe za srednjoškolskim obrazovnim kapacitetima. Na potonje se nastavljaju projekcije priljeva i obuhvata visokoškolskim obrazovanjem. Na temelju proteklog dugogodišnjeg smanjivanja broja živorođenih već je uslijedio opadajući priljev u osnovnoškolsku, srednjoškolsku i visokoškolsku dob, i konačno manji priljev na tržište radne snage, a snažno se povećava udio stanovništva u dobi iznad 65 godina – pojašnjava profesor Akrap.

Iseljavanje

A prve posljedice smanjenja broja stanovnika u Međimurskoj županiji već su vidljive. Naime, poslodavci sve češće imaju problem oko pronalaženja dovoljnog broja kvalificiranih radnika. Tome treba pridodati i činjenicu da je u Međimurju plaća znatno ispod državnog prosjeka.

Poslodavci imaju problem oko pronalaženja dovoljnog broja kvalificiranih radnika

– Gospodarski pokazatelji daju nam za pravo da budemo zadovoljni dosadašnjim razvojem i pozitivnim brojkama, no uvijek trebamo težiti boljem. Za svaki problem postoji rješenje do kojeg možemo doći zajedničkom suradnjom, te trebamo stvoriti još uspješniju i kvalitetniju sredinu sa zadovoljnim i motiviranim radnicima. Županijska vlast ne može izravno utjecati na visinu plaće, ali ono što možemo i na čemu radimo je stvaranje uvjeta u kojima će poslodavci imati itekako interesa radnicima povećati primanja – prokomentirao je međimurski župan Matija Posavec.

Treba istaknuti i da su predviđanja kretanja broja stanovnika rađena prije početka intenzivnih iseljavanja koja su zahvatila Hrvatsku, što svakako, kaže profesor Akrap, treba uzeti u obzir.

– Postavlja se hipoteza za Međimursku županiju da neće biti značajnih useljavanja ni iseljavanja. U odnosu na veći broj drugih županija, Međimursku nisu zahvatila tako intenzivna iseljavanja, iako se ne mogu zanemariti. To znači da su projekcije koje su urađene povoljnije nego što se moglo i očekivati, jer nisu obuhvatile najnovija iseljavanja.

Dvije županije prkose trendu

Smanjenje broja stanovnika trend je koji je zahvatio cijelu Hrvatsku, baš kao i negativne projekcije za iduće razdoblje. Najteže je pogođen istok Hrvatske, gdje su projekcije dodatno alarmantne s obzirom na veliko iseljavanje mladih ljudi unatrag godinu dana. 

Tako će Vukovarsko-srijemska županija do 2021. godine imati oko 14.000 manje stanovnika, a 2031. čak 29.000 manje. Ništa bolje nije ni u Osječko-baranjskoj županiji, gdje se očekuje smanjenje za 12.000, odnosno 29.000. Negativni rekord ipak drži Sisačko-moslavačka županija, koja će za četiri godine imati 22.000 stanovnika manje, a za 14 godina velikih 46.000, što je četvrtina sadašnjeg broja stanovnika. Pozitivne trendove imat će jedino Zagrebačka županija s rastom od 10.000 stanovnika u sljedećih 14 godina te Zadarska s rastom od 6000 stanovnika.

Izvor:
Foto: