Osigurano 30.000 eura za izradu novog prostornog plana uređenja Općine Maruševec
Općina Maruševec je 11. travnja zaprimila Odluku o financiranju projekta Izrada Prostornog plana uređenja Općine Maruševec od strane Ministarstva prostornoga...
Table su tu za lokalne ljude, jednodnevne posjetitelje i ekskurzije, ali ciljaju i na pažnju sve većeg broja stranih turista u kontinentalnoj Hrvatskoj. Neke su table, stoga, samo na hrvatskom jeziku, a neke su i višejezične.
Dodatnom bujanju količina različitih tabli u prostoru pogoduju i projekti iz europskih fondova u koje je baš zgodno ukomponirati i neku poučnu stazu. Kod provoditelja projekta, uz časne izuzetke, obično postoji maglovita predodžba o tematici te poučne staze, a gotovo se nikad ne razmišlja da bi u proračun projekta trebalo staviti i troškove tekstopisaca, fotografa, grafičkih dizajnera, lektora i korektora i – najvažnije – stručnjaka za interpretaciju pojedinoga segmenta baštine. Tako u otvorenu prostoru završe table koje nisu sukladne ni s teorijom, ni s optimalnom praksom interpretacije baštine.
Malo se govori o tome kako je interpretacija zapravo vrhunska umjetnost i vještina koja se stječe godinama izučavanja teorije i najbolje prakse, počevši od manje zahtjevnih projekata pa do osmišljavanja i oblikovanja kompleksnih cjelina poput poučnih staza ili detaljne interpretacije pojedinih objekata.
Najveća je umjetnost u malo riječi izreći poantu onoga što interpretiramo. Upravo se zato laiku čini da se interpretacijom može baviti svatko. Jer, svatko zna napisati tih par rečenica na tabli, kaj ne? No, onaj drugi svatko, naime svatko tko se upustio u bilo koji aspekt interpretacije, bilo pisanim tekstom ili živim nastupom, zna koliko je znanja i prakse potrebno da bi se uobličila interpretacija koja će korisniku u malo riječi, nenametljivo i zorno, dočarati samu bit fenomena koji se interpretira. Ponavljam, to je umjetnost, a kao i kod svake druge umjetnosti, i ovdje se radi o 1 posto talenta i 99 posto truda, učenja i prakse.
Utemeljitelj moderne interpretacije Freeman Tilden (1883. – 1980.) u svojoj kultnoj knjizi o interpretaciji baštine zapisao je:
“Interpretacijom do razumijevanja, razumijevanjem do poštovanja, poštovanjem do očuvanja!”
Apeliramo, stoga, da svi oni koji žele u svojem okruženju interpretirati neki fenomen prirodne baštine posegnu za postojećim znanjima, da se savjetuju sa stručnjacima i tek se onda upuste u nimalo jednostavan zadatak interpretiranja baštine svoga zavičaja.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.