I ove godine u Prelogu obilježen Dan oslobođenja Preloga i Međimurja
I ove su godine, ispred Spomenika Palim borcima u Prelogu, položeni vijenci i upaljene svijeće povodom Dana oslobođenja Preloga i...
Koga briga što godine 2098. u Kini više neće biti pčela, što će pčele za koju godinu nestati iz Amerike? Glavno da naša generacija dočeka penziju, a svijet će već smisliti rješenje za život na Zemlji. Uostalom, nigdar ni bilo da nekak ni bilo, kaj ne?
Norveška spisateljica Maja Lunde (rođ. 1975.) napisala je dva dobro prodavana romana, oba su objavljena i na hrvatskom jeziku: prvi nosi naziv “Povijest pčela”, a drugi pak “Plavetnilo”. Glavna podtema oba romana su posljedice promjena u prirodi i okolišu koje već debelo na svojoj koži osjećamo mi, danas živuće generacije, promjene koje su započele davno prije našeg vremena.
Naklada Ljevak kao hrvatski nakladnik obaju naslova ovako sažima sadržaj romana:
“Epska priča u kojoj se susreću prošlost, sadašnjost i budućnost, koja ispituje čovjekov odnos prema religiji, znanosti, no u prvom redu prema prirodi – priča o tome kako čovjekova interakcija i s najmanjim bićima može presudno utjecati na to hoćemo li opstati kao ljudska vrsta ili nećemo. Povijest pčela roman je s globalno relevantnom temom s obzirom na stanje suvremenog svijeta ugroženog klimatskim promjenama što se odvijaju sve bržim tempom.”
Pčele su među najvažnijim organizmima, ne samo danas i ne samo u kontekstu klimatskih promjena, već oduvijek i zauvijek, jer o njima ovisi život na planetu Zemlji. No, to je teško vidjeti i skužiti u stalnoj borbi za kruh svagdašnji. Pčele nisu posao nekoga drugoga, pčele su temeljna ciglica opstanka ljudske rase. Ovaj kratki članak služi kao podsjetnik da je tome naprosto tako. Pčelica kojom ilustriram ovaj članak davno je već nestala s lica Zemlje, bilo da je umrla prirodnom smrću ili ju je nasilno pojeo insekticid iz grotla industrijske poljoprivrede.
U najboljem slučaju, životni vijek pčele ne prelazi 152 dana. Ipak, snimio sam je i svako malo inspiriram se tom sličicom. Dobro ju pogledajte i divite se njenoj pojavi! Povijest pčela i drugih oprašivača je, zapravo, povijest čovječanstva. Pritom je med tek sporedni proizvod njenog rada, iako i med ima prevažnu ulogu u našim životima. Ono najvažnije je oprašivanje. Pročitajte knjigu “Povijest pčela”, mnoge će vam stvari biti jasnije.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.