Povežite se s nama

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje