Povežite se s nama

Međimurje

“Međimurska priroda” upozorava: iako nekomu možda „ružno izgledaju“, močvarna staništa važna su za prirodnu ravnotežu!

Objavljeno:

- dana

Naslovna fotografija: Komaraca se nećemo riješiti tako da zavozimo sve bereke, bare i močvare!

Na području Međimurske županije provode se mnogobrojni infrastrukturni radovi, osobito oni povezani s izgradnjom kanalizacijske mreže.

Radovi na aglomeracijama izvode se u više dijelova Međimurja, a iza njih ostaje razni materijal, poput pijeska, šljunka i zemlje, koji valja adekvatno zbrinuti. U Javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ navedene projekte smatraju izrazito važnima i „velikim korakom naprijed“, no osjećaju i dužnost upozoriti na pojedine probleme koji nastaju upravo pri zbrinjavanju viškova materijala.

Zatrpavanje depresija

– Lokalno stanovništvo često materijal koji je kvalitetniji iskoristi u različite svrhe, primjerice za uređivanje travnjaka i vrtova. Problem nastaje kada se taj materijal koristi za zatrpavanje depresija u poplavnim i močvarnim područjima. Upravo takve depresije, koje su povremeno i djelomično tijekom godine ispunjene vodom, predstavljaju važna staništa brojnih vrsta bilo za razmnožavanje, bilo kao stanište u dijelu životnog ciklusa – objašnjavaju iz „Međimurske prirode“.

Viškovi materijala od iskopa često završe u prirodi, umjesto da su adekvatno zbrinuti

Ljudi se, navode, danas vraćaju našim rijekama i drugim prirodnim ljepotama, no iz prvenstveno rekreacijskih pobuda ili zbog želje za kvalitetnim provođenjem slobodnoga vremena. Pritom, nažalost, ponekad „ostavljaju ožiljke“ u prirodi, što se prvenstveno odnosi na pokušaje da boravak u prirodi učine sebi što komfornijim. To rade raznim zahvatima kao što su izgradnje cesta, parkirališta, nadstrešnica, kamina, ostavljanjem opreme kao što su suncobrani ili ležaljke i sličnima.

– Često u takvim zahvatima nastradaju upravo opisane depresije koje se prvotno navoze materijalom, poravnaju, a kasnije pretvore u svojevrsni „lunapark” koji se uređuje po guštu modernih „ljubitelja prirode”. Situacije u kojima je materijal nadohvat ruke, a mehanizacija iza zavoja, upravo su idealne za opisano. Nažalost, takvim ponašanjem čovjek direktno utječe na ravnotežu u ekosustavu i narušava njegovu stabilnost. Mnogi močvarna i poplavna područja doživljavaju tek kao leglo komaraca pa smatraju da time što „urede” takva područja čine uslugu svima… – piše Zoran Šardi iz „Međimurske prirode“.

Ljudska odgovornost

Pristup borbi s komarcima posebno je iluzoran i ilustrativan primjer, s obzirom na činjenicu da se njihova brojnost povećala upravo ljudskom aktivnošću – naime, čovjek je odgovoran što se smanjio broj njihovih prirodnih neprijatelja kao što su bregunice, lastavice i piljci. Navedene vrste osobito rado grade gnijezda u stajama i drugim gospodarskim zgradama (lastavice), ali i na samim kućama – ispod balkona, u nekoj niši ili drugome pogodnom području (piljci). Ljudi se zbog „nagrđivanja fasada“ bore protiv piljaka raznim sredstvima, dok su rijeke kanalizirane pa ne tvore strme odronjene obale u kojima se gnijezde bregunice, ističu djelatnici „Međimurske prirode“.

Upozorili su nas na nekoliko lokacija na kojima se provode građevinski radovi, osobito oni povezani s kanalizacijom, diljem Međimurja. Zasad nije primijećena veća šteta zbog dovoza materijala, no upravo je prevencija ono što ih je potaknulo na reagiranje.

Vrijednost močvara

– Pretpostavljamo da u troškovnicima postoji stavka kojom je predviđeno zbrinjavanje viškova iskopa pri građevinskim radovima. Umjesto da se ti viškovi propisno zbrinu, odnosno odvoze tamo kamo bi se trebali, često se lokalno upotrebljavaju u neke druge svrhe. Sve dok se ne narušava prirodni sklad, to nije u nadležnosti „Međimurske prirode“, no kad postoji prijetnja da će nešto takvo završiti tamo gdje bi moglo uzrokovati štetu, moramo reagirati – dodaju.

Međimurje je velikim dijelom isušilo svoje močvare zbog proširenja građevinskih zona, uništavanja legla komaraca, zmija, žaba i drugih vrsti koje se smatralo štetočinama, osobito u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ta se staništa smatralo i izvorima bolesti. O tome je u Regionalnome tjedniku već bilo riječi – upravo o tome možete čitati u ovome broju u rubrici „Zeleni kutak“, a više pažnje spomenutoj temi posvetila je i djelatnica „Međimurske prirode“ Sara Janković u nekoliko dosadašnjih kolumni te ustanove.

Oaze biološke i krajobrazne raznolikosti

Močvarna staništa čine neke od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti. Osnovna je karakteristika močvara nagomilavanje organskog materijala koji nastaje taloženjem uginulih organizama na dno, obogaćujući vodu hranjivim tvarima. Uz ta je staništa vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja. Ako negdje želite pronaći mnoštvo kukaca i drugih beskralješnjaka, ptica, vodozemaca, gmazova, riba, sisavaca i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to. Močvare sudjeluju u obnavljanju zaliha podzemne vode i osiguravanju dostupnosti pitke vode velikom dijelu svjetske populacije. Močvarna staništa imaju funkciju spužve jer upijaju i skladište velike količine padalina te na taj način sprečavaju poplave.

FOTO: Sara Janković

Utječu na regulaciju klime koja proizlazi iz njihove mogućnosti pohranjivanja i oslobađanja ugljikova dioksida (čak dvostruko više od svih svjetskih šuma zajedno). Imaju ulogu u zadržavanju hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanju vode. Stoga je naglasak u radu “Međimurske prirode” očuvanje takvih staništa uz sprečavanje štetnih radnji te ponovno osvješćivanje o njihovoj važnosti putem stručnih projekata. Najnovija istraživanja “Međimurske prirode” pokazuju da su međimurske močvare još uvijek riznice bioraznolikosti vodozemaca, gmazova, ptica i mnogih drugih vrsta! – pisala je Sara Janković u jednoj od kolumni “Međimurske prirode” u Regionalnome tjedniku.

Upravo zbog sprečavanja daljnjeg uništavanja močvarnih staništa 116 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, potpisalo je Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na čuvanje močvarnih staništa na svome području.

U utorak, 2. veljače, obilježavao se Svjetski dan močvarnih staništa.

Međimurje

FOTO O celijakiji i prehrani bez glutena na zanimljiv način učilo 132-oje vrtićaraca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Udruga oboljelih od celijakije sjeverozapadne Hrvatske realizirala je projekt „Celijakija – edukacija od malih nogu“ kojim se povećala razina znanja i svijesti o celijakiji, alergiji i netoleranciji na gluten kod djece predškolske dobi i djelatnika dječjih vrtića uključenih u projekt.

U prvom dijelu projekta 24. svibnja u Scheierovoj zgradi u Čakovcu održana su dva stručna predavanja o celijakiji.

Prvo predavanje pod nazivom „Celijakija kod djece, simptomi i liječenje“ održao je dr. med., spec. pedijatrije i supspec. dječje gastroenterologije Igor Šegović, dok je drugo održala mag. psihologije i pedagogije Tihana Đumić na temu „Psihološke poteškoće djece predškolske dobi oboljele od celijakije“.

Predavanjima su prisustvovali djelatnici predškolskih ustanova na području Grada Čakovca – odgojitelji predškolske djece koji rade poslove njege, skrbi, odgoja i naobrazbe djece, osobe koje brinu za socijalnu i zdravstvenu zaštitu djece te osobe koje rade na pripremi hrane za djecu.

Drugi dio projekta provodio se u dječjim vrtićima na području Grada Čakovca. Na poziv Udruge u projekt su se uključili Dječji vrtić „Cvrčak“ sa svojim područnim odjelima – DV „Stonoga“, DV „Krijesnice“, DV „Maslačak“ i DV „Pčelice“.

Sudjelovalo je ukupno 132-oje djece, a aktivnosti su provedene na način prilagođen djeci predškolskog uzrasta radi što boljeg razumijevanja pojma celijakije i bezglutenske prehrane.

Svako dijete ponijelo je kući brošuru „Sigurno bez glutena“ te su se s celijakijom i prehranom bez glutena neposredno upoznale i 132 obitelji. Edukaciju su provodile članice Udruge uz odgojitelje skupina.

Slikovnica i zakuska

Na „Satu o celijakiji i prehrani bez glutena“ čitala se slikovnica „Patrik i prijatelji u potrazi za pekarnicom“.

Budući da je pojam celijakije apstraktan i teško razumljiv djeci, putem edukacijske slikovnice u kojoj se odvija zanimljiva radnja djeci se na slikovit način približio pojam o celijakiji i prehrani bez glutena.

Mališani su također proučavali brošuru „Sigurno bez glutena“ koja se nadovezuje na slikovnicu te su se upoznali s namirnicama koje sadrže gluten i namirnicama koje prirodno ne sadrže gluten.

Zatim su izrađivali plakat s dozvoljenim i zabranjenim namirnicama, crtali crteže kojima su izrazili usvojenu tematiku i rješavali labirint na papiru, a održana je i bezglutenska zakuska.

Vrtićarci su tako mogli kušati bezglutenske proizvode i shvatiti da hrana bez glutena nije toliko drukčija i ništa manje ukusna od njihove te da je mogu konzumirati svi. Upravo bezglutensku zakusku djeca su izuzetno pozitivno doživjela.

Osim toga, putem slikovnice o celijakiji i brošure educiralo se djecu se o različitim pristupima i ponašanjima u prehrani koji su potrebni za održavanje kvalitete života, a koji ne bi trebali utjecati na isključivanje iz društva ako se netko „drukčije“ hrani.

Direktan i zanimljiv pristup temi, prilagođen uzrastu djeteta, rezultirao je interesom djece i boljim razumijevanjem „različitosti“ djeteta s celijakijom, alergijom i netolerancijom na gluten te poboljšao uvjete u kojem dijete svakodnevno boravi.

Projekt sufinancira Grad Čakovec, a voditeljica projekta je Marija Goričanec.

– Zahvaljujemo Dječjem vrtiću „Cvrčak“ na uključenju u projektne aktivnosti, na prekrasnom prijmu i odličnoj suradnji koja će se, nadamo se, nastaviti i ubuduće – poručili su iz Udruge.

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO ‘Mali, a bogati’: pjesma, rukotvorine, sport, radionice, kolači i predstava na prvim Danima Slakovca

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Poseban dan za Slakovec bila je srijeda, 22. lipnja. Naime, tada su počeli prvi Dani Slakovca, koje su organizirali Mjesni odbor Slakovec i Udruga žena Slakovec. Sve se odvijalo ispred prostorija NK-a “Sloboda” i lokalnoga društvenog doma.

Najprije je prisutne nastupom oduševio Dječji pjevački zbor “Josip Vrhovski” iz Nedelišća, pod vodstvom Maje Magdalenić Barić. Nakon toga posjetitelji su mogli pogledati bogato opremljene štandove i prisustvovati raznim radionicama. Izlagači su bili mjesni OPG-ovi i obrtnici.

Svoje proizvode tako su izložili i usluge demonstrirali: OPG Heđa (med), OPG Đuran (meso z tiblice), Dragica Fegeš (kaktusi i sukulenti), Štefanija Kozar (Brezje – rukotvorine), Marina Trojok (ručno izrađene igračke – božićni gnomovi i drugi ukrasi), Stolarija Špiranec (predmeti od drva) i Kristina Trupković (kozmetičarka).

– Naše vrijedne žene izložile su svoje rukotvorine od čipke i heklane igračke, a ono što je najviše privuklo pažnju na štandu Udruge bili su i opet prekrasni i prefini kolači – zbog njih su se mnogi svako malo vraćali na štand, što je osobito razveselilo članice Udruge – kažu iz Udruge žena.

Robotičari Udruge žena Slakovec oduševili su djecu nogometom robota, u kojem su i sami mogli sudjelovati. Vidjeli su slakovsku čigu, a za najmlađe su pripremljene i zagonetke sa senzorima – “Koja životinja jede koje voće?” te “Koje je boje tvoj bombon?” Sve se odvijalo pod budnim okom njihove mentorice Mateje Šafarić Novak.

Dio radova s festivala Art Forest izložen je u njihovoj park šumi te je tako nastala prava slikarska bajka, koju je vodila Tea Mesarić Rekanović. Usto, održali su i radionice s djecom, pri čemu su upotrebljavali pjenu za brijanje i boje za kolače te Udruzi ostavili prekrasne dječje radove.

– Naše cekerašice iz Nedelišća ponovo su oduševile: napravile su izložbu svojih radova od luščija i posjetiteljima uživo pokazale kak je to negda bilo. Na terenu je bilo mnogo djece iz Teniskog kluba C LAB Slakovec, uz trenera Patrika Lebara. Svi oni nakon odlaska na školovanje izvan Međimurja rado se vraćaju i prisjećaju svojih prvih trenutaka na tom terenu.

Svojim slikama na prvim Danima Slakovca razveselio nas je i Nino Horvat. Vrijedno je crtao i na kraju nam poklonio svoj rad kao zahvalu što smo ga pozvale, a i mi njemu ovim putem zahvaljujemo – kaže predsjednica Udruge žena Slakovec, Ivanka Novak.

Kao krunu svega, članice Udruge žena izdvajaju predstavu Kerekesh Teatra “Skupština”, na kojoj su se posjetitelji od srca nasmijali i tako u veselom tonu zaključili dan.

– Zahvaljujem Općini Nedelišće, našem načelniku Nikoli Novaku i Turističkoj zajednici Općine Nedelišće na nesebičnoj pomoći oko organizacije naše manifestacije. Vjerujem da će sljedeće godine još više posjetitelja uživati na Danima Slakovca s nama – poručuje Ivanka Novak.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje