Povežite se s nama

Međimurje

“Međimurska priroda” upozorava: iako nekomu možda „ružno izgledaju“, močvarna staništa važna su za prirodnu ravnotežu!

Objavljeno:

- dana

Naslovna fotografija: Komaraca se nećemo riješiti tako da zavozimo sve bereke, bare i močvare!

Na području Međimurske županije provode se mnogobrojni infrastrukturni radovi, osobito oni povezani s izgradnjom kanalizacijske mreže.

Radovi na aglomeracijama izvode se u više dijelova Međimurja, a iza njih ostaje razni materijal, poput pijeska, šljunka i zemlje, koji valja adekvatno zbrinuti. U Javnoj ustanovi za zaštitu prirode „Međimurska priroda“ navedene projekte smatraju izrazito važnima i „velikim korakom naprijed“, no osjećaju i dužnost upozoriti na pojedine probleme koji nastaju upravo pri zbrinjavanju viškova materijala.

Zatrpavanje depresija

– Lokalno stanovništvo često materijal koji je kvalitetniji iskoristi u različite svrhe, primjerice za uređivanje travnjaka i vrtova. Problem nastaje kada se taj materijal koristi za zatrpavanje depresija u poplavnim i močvarnim područjima. Upravo takve depresije, koje su povremeno i djelomično tijekom godine ispunjene vodom, predstavljaju važna staništa brojnih vrsta bilo za razmnožavanje, bilo kao stanište u dijelu životnog ciklusa – objašnjavaju iz „Međimurske prirode“.

Viškovi materijala od iskopa često završe u prirodi, umjesto da su adekvatno zbrinuti

Ljudi se, navode, danas vraćaju našim rijekama i drugim prirodnim ljepotama, no iz prvenstveno rekreacijskih pobuda ili zbog želje za kvalitetnim provođenjem slobodnoga vremena. Pritom, nažalost, ponekad „ostavljaju ožiljke“ u prirodi, što se prvenstveno odnosi na pokušaje da boravak u prirodi učine sebi što komfornijim. To rade raznim zahvatima kao što su izgradnje cesta, parkirališta, nadstrešnica, kamina, ostavljanjem opreme kao što su suncobrani ili ležaljke i sličnima.

– Često u takvim zahvatima nastradaju upravo opisane depresije koje se prvotno navoze materijalom, poravnaju, a kasnije pretvore u svojevrsni „lunapark” koji se uređuje po guštu modernih „ljubitelja prirode”. Situacije u kojima je materijal nadohvat ruke, a mehanizacija iza zavoja, upravo su idealne za opisano. Nažalost, takvim ponašanjem čovjek direktno utječe na ravnotežu u ekosustavu i narušava njegovu stabilnost. Mnogi močvarna i poplavna područja doživljavaju tek kao leglo komaraca pa smatraju da time što „urede” takva područja čine uslugu svima… – piše Zoran Šardi iz „Međimurske prirode“.

Ljudska odgovornost

Pristup borbi s komarcima posebno je iluzoran i ilustrativan primjer, s obzirom na činjenicu da se njihova brojnost povećala upravo ljudskom aktivnošću – naime, čovjek je odgovoran što se smanjio broj njihovih prirodnih neprijatelja kao što su bregunice, lastavice i piljci. Navedene vrste osobito rado grade gnijezda u stajama i drugim gospodarskim zgradama (lastavice), ali i na samim kućama – ispod balkona, u nekoj niši ili drugome pogodnom području (piljci). Ljudi se zbog „nagrđivanja fasada“ bore protiv piljaka raznim sredstvima, dok su rijeke kanalizirane pa ne tvore strme odronjene obale u kojima se gnijezde bregunice, ističu djelatnici „Međimurske prirode“.

Upozorili su nas na nekoliko lokacija na kojima se provode građevinski radovi, osobito oni povezani s kanalizacijom, diljem Međimurja. Zasad nije primijećena veća šteta zbog dovoza materijala, no upravo je prevencija ono što ih je potaknulo na reagiranje.

Vrijednost močvara

– Pretpostavljamo da u troškovnicima postoji stavka kojom je predviđeno zbrinjavanje viškova iskopa pri građevinskim radovima. Umjesto da se ti viškovi propisno zbrinu, odnosno odvoze tamo kamo bi se trebali, često se lokalno upotrebljavaju u neke druge svrhe. Sve dok se ne narušava prirodni sklad, to nije u nadležnosti „Međimurske prirode“, no kad postoji prijetnja da će nešto takvo završiti tamo gdje bi moglo uzrokovati štetu, moramo reagirati – dodaju.

Međimurje je velikim dijelom isušilo svoje močvare zbog proširenja građevinskih zona, uništavanja legla komaraca, zmija, žaba i drugih vrsti koje se smatralo štetočinama, osobito u razdoblju neposredno nakon Drugoga svjetskog rata. Ta se staništa smatralo i izvorima bolesti. O tome je u Regionalnome tjedniku već bilo riječi – upravo o tome možete čitati u ovome broju u rubrici „Zeleni kutak“, a više pažnje spomenutoj temi posvetila je i djelatnica „Međimurske prirode“ Sara Janković u nekoliko dosadašnjih kolumni te ustanove.

Oaze biološke i krajobrazne raznolikosti

Močvarna staništa čine neke od najvažnijih oaza biološke i krajobrazne raznolikosti. Osnovna je karakteristika močvara nagomilavanje organskog materijala koji nastaje taloženjem uginulih organizama na dno, obogaćujući vodu hranjivim tvarima. Uz ta je staništa vezano više od 40 posto vrsta biljaka i životinja. Ako negdje želite pronaći mnoštvo kukaca i drugih beskralješnjaka, ptica, vodozemaca, gmazova, riba, sisavaca i raznolike vodene vegetacije, močvara je pravo mjesto za to. Močvare sudjeluju u obnavljanju zaliha podzemne vode i osiguravanju dostupnosti pitke vode velikom dijelu svjetske populacije. Močvarna staništa imaju funkciju spužve jer upijaju i skladište velike količine padalina te na taj način sprečavaju poplave.

FOTO: Sara Janković

Utječu na regulaciju klime koja proizlazi iz njihove mogućnosti pohranjivanja i oslobađanja ugljikova dioksida (čak dvostruko više od svih svjetskih šuma zajedno). Imaju ulogu u zadržavanju hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanju vode. Stoga je naglasak u radu “Međimurske prirode” očuvanje takvih staništa uz sprečavanje štetnih radnji te ponovno osvješćivanje o njihovoj važnosti putem stručnih projekata. Najnovija istraživanja “Međimurske prirode” pokazuju da su međimurske močvare još uvijek riznice bioraznolikosti vodozemaca, gmazova, ptica i mnogih drugih vrsta! – pisala je Sara Janković u jednoj od kolumni “Međimurske prirode” u Regionalnome tjedniku.

Upravo zbog sprečavanja daljnjeg uništavanja močvarnih staništa 116 zemalja svijeta, među kojima je i Hrvatska, potpisalo je Ramsarsku konvenciju kojom se obvezuju na čuvanje močvarnih staništa na svome području.

U utorak, 2. veljače, obilježavao se Svjetski dan močvarnih staništa.

Međimurje

Nova generacija turističkih vodiča uspješno položila ispite na Međimurskom veleučilištu

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U utorak je, 26. ožujka, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu dr. sc. Igor Klopotan, podijelio uvjerenja polaznicima koji su uspješno položili sve ispite te završili opći i posebni dio ispitnog programa čime su stekli pravo obavljanja poslova turističkog vodiča na području Međimurske županije.

– Veseli činjenica da je još jedna generacija uspješno svladala sav program koji je obuhvaćen predavanjima i terenskom nastavom te će tako postati ravnopravni sudionici na turističkom tržištu, koje upravo u Međimurju bilježi veliki uzlazni trend. Međimursko veleučilište u Čakovcu neprestano se prilagođava zahtjevima i potrebama na tržištu rada, a programi poput ovog samo jedan dokaz tome – istaknuo je dekan Klopotan.

Seminar za polaganje stručnog ispita za turističke vodiče održava se u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu, a odobren je od strane Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Organizira se po ukazanoj potrebi kada se prijavi minimalno 15 kandidata, a obuhvaća predavanja i terensku nastavu.

– Sljedeći ciklus seminara planiran je za jesen ove godine, a ovim putem pozivamo sve zainteresirane kandidate da se slobodno prijave na e-mail adresu: [email protected] – poručuju s čakovečkog MEV-a

Nastavite čitati

Međimurje

Proslava Dana Međimurske županije trajat će 32 dana u 78 manifestacija

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na konferenciji za medije 27. ožujka u parku Centra znanja predstavljen je bogat program proslave Dana Međimurske županije.

Trajat će 32 dana u 78 manifestacija kojima će se slaviti razvojna snaga, inovativnost i kultura Međimurja. Program započinje u srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec humanitarnom izložbom i koncertom za Katružu, a završava 12. svibnja smotrom tamburaških sastava u Mačkovcu, s centralnom svečanošću 30. travnja u Čakovcu, na sam spomendan stradanja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana.

Da bi se ovoliki organizacijski posao kvalitetno izveo, Međimurskoj županiji pridružili su se brojni čuvari baštine, pojedinci, udruge s područja kulture, te županijske ustanove.

Predsjednik županijske Skupštine Dragutin Glavina osvrnuo se na središnji dio proslave: “Nakon uskrsnih blagdaa započinjemo s proslavom Dana Županije. Centralni dio proslave bit će svečana sjednica Skupštine Međimurske županije 30. travnja, u čast naših povijesnih velikana Zrinskog i Frankopana. Uz prisjećanje na njihovu žrtvu, svečana sjednica bit će prigoda da prikažemo rezultate izvršne i predstavničke vlasti u proteklih godinu dana. S ponosom ćemo, tada, predati najviše županijske nagrade – Nagradu Zrinskih i Povelju Međimurske županije, u ruke našim zaslužnim građanima.”

Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da se promoviraju vrijednosti utkane u međimurski identitet, kulturu, baštinu i postignuća: “Poštujemo prirodne ljepote Međimurja, poštujemo vrijednosti naših ljudi i nagrade koje su kruna predanog rada svih Međimurki i Međimuraca i zato je slogan ovogodišnjih Dana Međimurske županije u zelenom tonu i glasi “Green is in”. Međimurje je in. Spomen je to na činjenicu da smo prva regija u Hrvatskoj i četvrta u svijetu koja je osvojila nagradu Green Destination i simbol koji ističemo i kojim zahvaljujemo svima koji čuvaju ovaj naš najljepši falačec svijeta. Ove godine, pripremili smo 78 događaja kojima kažemo hvala svim ljudima vezanima za našu povijest, kulturu, za postignuća u sportu, obrazovanju, gospodarstvu… Proslavu završavamo upravo na Dan Europe, jer su europske vrijednosti duboko utkane u naš karatkter.”

Predsjednik Udruge Zrinska garda Đuro Bel govorio je o dijelu programa u organizaciji udruge koju predstavlja naglasivši da će 24. travnja u Riznici biti predstavljena knjiga o obitelji Zrinskih, a tradicionalni mimohod povijesnih postrojbi održat će se 27. travnja.

Humanitarno

Upraviteljica Zaklade solidarnosti Katruža Petra Vadlja istaknula je: “Iznimno me veseli što ovogodišnje Dane Županije otvaramo u humanitarnom tonu. U srijedu, 3. travnja, u Centru za kulturu Čakovec otvaramo izložbu Vuprem oči. Zahvaljujemo Astronomskom društvu Vega na donaciji od 15 prekrasnih, zvjezdanih fotografija. Izložba je prodajnog karaktera, a sredstva idu Katruži za nove cikluse pomoći našim sugrađanima u liječenju i rehabilitaciji. Dobrotvorni program te večeri nastavlja se u 19 sati tradicionalnim koncertom Međimurje v srcu – prijatelji za Katružu. Cijena ulaznice je simbolična 7 eura jer je koncert dar i zahvala svima koji podržavaju rad Zaklade.”

Ulaznice za humanitarni koncert za Katružu, na kojem će nastupiti 14 izvođača, mogu se nabaviti na blagajni Centra za kulturu, kao i u uredu Katruže u Međimurskoj županiji.

I ovogodišnji program obilježavanja Dana Međimurske županije dostupan je putem QR koda, a naljepnice s kodom bit će dostupne u svakom kutku Međimurja. Programski sadržaji mogu se pratiti i putem plakata te objava na internetskim stranicama Međimurske županije.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje