Duži i topliji dani te proljetne kiše potiču preobrazbu krajolika. Upravo traje „buđenje“ biljnog i životinjskog svijeta.
Biljke zelene i svojim cvjetanjem šire mirise koji privlače brojne kukce oprašivače, a životinjama počinje period razmnožavanja.
U to vrijeme najmlađi članovi životinjskih obitelji ponekad završe u neželjenim situacijama: od nemoćnih ptića koji prepuni samopouzdanja prerano odluče napustiti gnijezdo te tako postanu lak plijen grabežljivcima do mladunčadi sisavaca koja istraživanjem svoje okoline upadne u slične probleme.
A ljudi, nailaskom na takvu situaciju, moraju djelovati samo ako je to zaista potrebno, no u većini slučajeva najbolje je ne poduzimati nikakve radnje.
Čest primjer je nailazak na mladunčad zeca ili srne u prirodi koji se doimaju napušteni od roditelja, ili na ptića kojemu je potrebno dan-dva da ojača i potraži sigurnost na granama, odakle ga motre roditelji.
Naravno da nisu ostavljeni, ali bi to mogli postati ako im se previše približimo ili ih diramo jer time na njima ostavljamo ljudski miris, upozoravaju iz „Međimurske prirode“ – Javne ustanove za zaštitu prirode.
Ljudska pomoć potrebna je samo u jako rijetkim slučajevima, kada naiđemo na životinju s vidljivom ozljedom ili mladunca kojem eventualno prijeti pogibelj.
Zarobljen lisičić
„Međimurska priroda“, odnosno međimurski čuvari prirode nedavno su bili u prvoj takvoj ovosezonskoj akciji, spašavanju mlade lisice koja je zbog svog nestašluka ili možda krivom procjenom svoje majke završila u prostoriji pomoćnog objekta jednog građevinskog poduzeća.
Upavši kroz ventilacijski otvor u kotlovnicu, lisičić je ostao zarobljen i samo ga je njegovo tužno javljanje spasilo od sigurne smrti.
Čuvši nepoznate zvukove, djelatnici su uputili poziv upomoć „Međimurskoj prirodi“, koja je promptnom intervencijom izbavila nesretnu životinjicu te je ostavila u obližnjem grmlju u nadi da će je majka pronaći.
– Priroda savršeno funkcionira i bez našeg uplitanja, zato pomozimo životinjama samo kada je to zaista i potrebno – poručuju međimurski čuvari prirode.
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
25 ostalih prekršaja.
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.
Ova web stranica koristi kolačiće tako da vam možemo pružiti najbolje moguće korisničko iskustvo. Podaci o kolačićima pohranjuju se u vašem pregledniku i obavljaju funkcije poput prepoznavanja kod povratka na našu web stranicu i pomaže našem timu da shvati koji su dijelovi web stranice vama najzanimljiviji i najkorisniji.
Neophodni kolačići
Neophodni kolačići trebali bi biti omogućeni uvijek kako bismo mogli spremiti vaše postavke kolačića.
Ukoliko onemogućite ovaj kolačić, mi nećemo moći spremiti vaše postavke. To znači da ćete prilikom svake posjete morati odobriti ili blokirati kolačiće.
