Povežite se s nama

Međimurje

Međimurski lepi dečki i puce pokazali “kaj se je v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“

Objavljeno:

- dana

Iz bakinih škrinja

Tradicionalna smotra međimurske narodne nošnje u Žiškovcu najbolja je potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika. Tako je tema njezina 9. izdanja ove godine bila naslovljena “Kaj se v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“.

Smotra se u Žiškovcu održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada kulturnoumjetničkih društava s područja Međimurske županije, čuva od zaborava odjeću koju su nosili naši stari. Podsjećamo, 2014. godine je tema bila “Kaj se nosilo od 1920. do 1930. leta”, a manifestaciju su, baš kao i tada, opet uspješno organizirali KUD Žiškovec, Zajednica Hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije i Odbor za narodne običaje pri Zajednici HKUU Međimurske županije. Program je održan u Domu kulture u Žiškovcu i okupio je sedam prijavljenih međimurskih društava i udruga. Znatiželjnicima su se uz domaćine – članove Kulturno umjetničkog društva Žiškovec – predstavili HKUU “Sveti Martin“ Sveti Martin na Muri, HKUD “Goričan“, KUU “Veseli Međimurci“ iz Čakovca, KUU “Društvo žena“ iz Gornjega Kraljevca, KUD “Katruže“ Ivanovec i KUD “Strahoninec“. Kako bi dali podršku manifestaciji koja održava na životu običaje i kulturu međimurskoga kraja, Smotru su svojim dolaskom podržali zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman te predsjednik ZHKUU Međimurske županije i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture Dejan Buvač. Osim spomenutih, manifestaciji su prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Jurica Horvat i predsjednica Odbora za narodne običaje Jagoda Srša.

Prezentaciju nošnji pratili su članovi Stručnog povjerenstva Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec

Prezentaciju nošnji budnim okom pratili su članovi Stručnog povjerenstva smotre Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec.
– Ova smotra samo je jedna u nizu koje provodimo na području Međimurja, ako se ne varam ujedno posljednja ove godine, a po kvaliteti itekako u rangu svih vrhunskih manifestacija kojih smo dio na našem području. Veliko hvala svima na angažmanu tijekom čitave godine, na prezentaciji Međimurja diljem zemlje i svijeta. Raduje me što svi okupljeni uz ovu prekrasnu tematiku imaju jedno edukativno poslijepodne – rekla je u svom govoru zamjenica župana te pritom svečano otvorila ovogodišnju Smotru.
Dudeki, faldane kiklje, svetejša obleka, poculice i marame samo su dio onoga neprocjenjivog blaga koje su vrijedni članovi udruga izvukli iz bakinih ormara i pokazali da je održavanje ovakve smotre itekako opravdano i nužno. Publika je i ovog puta mogla vidjeti požutjele portretne ili obiteljske fotografije koje su djelo putujućih majstora. Naime, poznato je da su fotografi tridesetih godina prošlog stoljeća morali hodati od sela do sela. Oni bi uvijek pronašli mještane koji imaju “peneze“ i ti su se dali slikati. Na sačuvanim fotografijama često se pronađu zanimljivi motivi s nošnjom. Neki put ona je prvotno “svetešja“, no ako je neprekidno nošena njezinu vlasniku postajala je svakodnevna radna odjeća. Zahvaljujući informacijama s jedne takve fotografije koja je pronađena u privatnoj arhivi Stanka Trstenjaka, Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz 1930. godine. U ovoj prigodi čast da ga nosi pripala je Eriku Koraju, dok je opis fotografije te priču o nastajanju i nošenju takvog odijela kazivala Mira Perčić.

– Zapis i pozadinu nastanka fotografije istražio je i zapisao, prema izvorima iz našega kraja, Dražen Crnčec. Stručna komisija pohvalila je trud i entuzijazam svih koji su nastupali i pripremali se za Smotru, a na okruglom stolu posebnu pažnju i pohvalu za objašnjenje te pronalazak privukle su cipele s našivenim gornjim dijelom – ističu u HKUU “Sveti Martin“.

Krčma “Pri Robu“

Zanimljiva je priča o toj fotografiji za koju se pokazalo da je nastala u Svetome Martinu na Muri, točnije Vrhovljanu. Naime, osoba na fotografiji je u dvadesetim godinama života. Riječ je o Željku Robu, koji je fotografiran ispred ulaza u svoju kuću pokraj koje je kasnije bila i “krčma“ koju je upravo on vodio. Poznata je u svetomartinskom kraju pod nazivom “Pri Robu“. Fotografija prikazuje Željka kao mladića u svečanom odijelu te njezini nalaznici pretpostavljaju da je snimljen prije odlaska na svetu misu. Pozirao je “donjolendavskom“ fotografu, a odjeća (obleka) koju nosi sastoji se od linijaste kravate i bijele košulje (robača) na kojoj ima kratki kaput (stišjeni) s tri džepa (u jednom je linijasti rupčić, faldasti) te zaobljenim rubovima. Inače, na fotografijama iz razdoblja poslije 1940. godine ti rubovi nisu zaobljeni. Rukavi kaputa su bili kratki. Hlače su bile od istog materijala kao i kaput, no nisu bile uske, već široke – skoro kao pumparice, šire se prema donjem dijelu. Donji dio bio je umetnut u rebraste čarape koje su izgledale kao nastavak na kožne cipele na koje je bio ušivani nastavak pa je cipela izgledala veća. Kako je fotografija nastala pred odlazak na misu, i Željkova frizura je bila sređena. On se kasnije oženio za Mariju (Maricu) rođ. Kodba iz Hlapičine, s kojom je imao sina koji se također zove Željko.

Nekad i sad

Dodajmo i to da su neumorni istraživači iz HKUU-a utvrdili da na prostoru njegove nekadašnje “krčme“ još i danas postoji ugostiteljski objekt. 

MEĐIMURSKI ENTITET

Smotra se održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada KUD-ova, čuva od zaborava odjeću naših starih

Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz daleke 1930. godine

Smotre međimurske narodne nošnje najbolja su potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje