Povežite se s nama

Međimurje

Međimurski lepi dečki i puce pokazali “kaj se je v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“

Objavljeno:

- dana

Iz bakinih škrinja

Tradicionalna smotra međimurske narodne nošnje u Žiškovcu najbolja je potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika. Tako je tema njezina 9. izdanja ove godine bila naslovljena “Kaj se v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“.

Smotra se u Žiškovcu održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada kulturnoumjetničkih društava s područja Međimurske županije, čuva od zaborava odjeću koju su nosili naši stari. Podsjećamo, 2014. godine je tema bila “Kaj se nosilo od 1920. do 1930. leta”, a manifestaciju su, baš kao i tada, opet uspješno organizirali KUD Žiškovec, Zajednica Hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije i Odbor za narodne običaje pri Zajednici HKUU Međimurske županije. Program je održan u Domu kulture u Žiškovcu i okupio je sedam prijavljenih međimurskih društava i udruga. Znatiželjnicima su se uz domaćine – članove Kulturno umjetničkog društva Žiškovec – predstavili HKUU “Sveti Martin“ Sveti Martin na Muri, HKUD “Goričan“, KUU “Veseli Međimurci“ iz Čakovca, KUU “Društvo žena“ iz Gornjega Kraljevca, KUD “Katruže“ Ivanovec i KUD “Strahoninec“. Kako bi dali podršku manifestaciji koja održava na životu običaje i kulturu međimurskoga kraja, Smotru su svojim dolaskom podržali zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman te predsjednik ZHKUU Međimurske županije i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture Dejan Buvač. Osim spomenutih, manifestaciji su prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Jurica Horvat i predsjednica Odbora za narodne običaje Jagoda Srša.

Prezentaciju nošnji pratili su članovi Stručnog povjerenstva Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec

Prezentaciju nošnji budnim okom pratili su članovi Stručnog povjerenstva smotre Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec.
– Ova smotra samo je jedna u nizu koje provodimo na području Međimurja, ako se ne varam ujedno posljednja ove godine, a po kvaliteti itekako u rangu svih vrhunskih manifestacija kojih smo dio na našem području. Veliko hvala svima na angažmanu tijekom čitave godine, na prezentaciji Međimurja diljem zemlje i svijeta. Raduje me što svi okupljeni uz ovu prekrasnu tematiku imaju jedno edukativno poslijepodne – rekla je u svom govoru zamjenica župana te pritom svečano otvorila ovogodišnju Smotru.
Dudeki, faldane kiklje, svetejša obleka, poculice i marame samo su dio onoga neprocjenjivog blaga koje su vrijedni članovi udruga izvukli iz bakinih ormara i pokazali da je održavanje ovakve smotre itekako opravdano i nužno. Publika je i ovog puta mogla vidjeti požutjele portretne ili obiteljske fotografije koje su djelo putujućih majstora. Naime, poznato je da su fotografi tridesetih godina prošlog stoljeća morali hodati od sela do sela. Oni bi uvijek pronašli mještane koji imaju “peneze“ i ti su se dali slikati. Na sačuvanim fotografijama često se pronađu zanimljivi motivi s nošnjom. Neki put ona je prvotno “svetešja“, no ako je neprekidno nošena njezinu vlasniku postajala je svakodnevna radna odjeća. Zahvaljujući informacijama s jedne takve fotografije koja je pronađena u privatnoj arhivi Stanka Trstenjaka, Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz 1930. godine. U ovoj prigodi čast da ga nosi pripala je Eriku Koraju, dok je opis fotografije te priču o nastajanju i nošenju takvog odijela kazivala Mira Perčić.

– Zapis i pozadinu nastanka fotografije istražio je i zapisao, prema izvorima iz našega kraja, Dražen Crnčec. Stručna komisija pohvalila je trud i entuzijazam svih koji su nastupali i pripremali se za Smotru, a na okruglom stolu posebnu pažnju i pohvalu za objašnjenje te pronalazak privukle su cipele s našivenim gornjim dijelom – ističu u HKUU “Sveti Martin“.

Krčma “Pri Robu“

Zanimljiva je priča o toj fotografiji za koju se pokazalo da je nastala u Svetome Martinu na Muri, točnije Vrhovljanu. Naime, osoba na fotografiji je u dvadesetim godinama života. Riječ je o Željku Robu, koji je fotografiran ispred ulaza u svoju kuću pokraj koje je kasnije bila i “krčma“ koju je upravo on vodio. Poznata je u svetomartinskom kraju pod nazivom “Pri Robu“. Fotografija prikazuje Željka kao mladića u svečanom odijelu te njezini nalaznici pretpostavljaju da je snimljen prije odlaska na svetu misu. Pozirao je “donjolendavskom“ fotografu, a odjeća (obleka) koju nosi sastoji se od linijaste kravate i bijele košulje (robača) na kojoj ima kratki kaput (stišjeni) s tri džepa (u jednom je linijasti rupčić, faldasti) te zaobljenim rubovima. Inače, na fotografijama iz razdoblja poslije 1940. godine ti rubovi nisu zaobljeni. Rukavi kaputa su bili kratki. Hlače su bile od istog materijala kao i kaput, no nisu bile uske, već široke – skoro kao pumparice, šire se prema donjem dijelu. Donji dio bio je umetnut u rebraste čarape koje su izgledale kao nastavak na kožne cipele na koje je bio ušivani nastavak pa je cipela izgledala veća. Kako je fotografija nastala pred odlazak na misu, i Željkova frizura je bila sređena. On se kasnije oženio za Mariju (Maricu) rođ. Kodba iz Hlapičine, s kojom je imao sina koji se također zove Željko.

Nekad i sad

Dodajmo i to da su neumorni istraživači iz HKUU-a utvrdili da na prostoru njegove nekadašnje “krčme“ još i danas postoji ugostiteljski objekt. 

MEĐIMURSKI ENTITET

Smotra se održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada KUD-ova, čuva od zaborava odjeću naših starih

Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz daleke 1930. godine

Smotre međimurske narodne nošnje najbolja su potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika

Izvor:
Foto:

Kultura

Dekanovec: paljenjem svijeća prisjetili se svestrane umjetnice Mune Orehov

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Načelnik Općine Ivan Hajdarović i njegov zamjenik Vladimir Jambrošić molitvom i paljenjem svijeća na grobu Mune Orehov iz Dekanovca obilježili su 96. obljetnicu rođenja i 9. obljetnicu smrti te svestrane pučke umjetnice.

Bila je prava kulturna djelatnica široke kreativnosti i raznolikosti u svojem umjetničkom stvaralaštvu. Pisala je pučku poeziju i šaljive pripovijesti, pjevala je međimurske i crkvene popijevke. Niz godina vodila je dramsku, pjevačku i plesnu grupu dekanovskoga Kulturno-umjetničkog društva i čuvala glazbenu te književnu baštinu Florijana Andrašeca.

Ljubav prema glazbi otkrila je u ranoj mladosti, slušajući na misnim slavljima Florijana Andrašeca i njegov crkveni zbor. Tu dobiva i nadahnuće za pjevanjem svetih pjesama i vjernicima otkriva svoj prelijepi glas koji će ovim crkvenim prostorom odzvanjati nekoliko desetljeća. Primijetivši Munu Orehov kao pravu nastavljačicu Andrašecove književnosti i jednu od rijetkih izvornih nositeljica hrvatskih govora uz rijeku Muru, Matica hrvatska Čakovec pristupila je 2001. godine tiskanju njenih stihova i proze.

Knjiga “Ftičeki zvežđidu” koja opisuje domoljublje, vjeru, ljubavne tragedije, nostalgiju, patnje i teški rad ljudi, ostaje iskreno svjedočanstvo njezina vremena. Na putu istraživanja uspjela je ostati originalna i vjerna izvornom govoru i mjesnom narječju.

Dekanovec 13. svibnja slavi i Dan Općine. “Ostanimo odgovorni!”, poručuju iz Općine, a naša se redakcija pridružuje njihovim željama te žiteljima Dekanovca također želi sve najbolje povodom uoči njihova Dana.

Nastavite čitati

Međimurje

Mlada karatistica Ana Filipović, dobitnica Priznanja “Anto Dragić”, iz Samobora se vratila s još jednom medaljom!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nedavno je u organizaciji Zajednice sportskih udruga Čakovca održana dodjela priznanja najboljim sportašima i ekipama za 2020. godinu.

Priznanje “Anto Dragić” dodjeljuje se perspektivnim mladim sportašima!

Podijeljena su i priznanja za perspektivne sportaše koja nose ime po poznatome čakovečkom sportskom djelatniku Anti Dragiću, koji nas je napustio prije pet godina. Jedna od dobitnica Priznanja za perspektivne sportaše „Anto Dragić“ tako je i 16-godišnja karatistica Ana Filipović iz Belice, članica Karate kluba „Globus“.

Borbena od vrtića

– Karateom sam se počela baviti još u vrtićkoj dobi. Za to je zaslužan moj prijatelj Žankarlo Krnjak, koji je počeo odlaziti na treninge pa me jednoga dana pozvao sa sobom da vidim kako to izgleda. Trenutačno sam članica Karate kluba „Globus“, koji se spojio s Karate klubom Mala Subotica. U Klubu s nama rade tri trenera: Dejan Slukić, s kojim najviše radim, Mladen Vizinger i Tomislav Magdalenić – kaže mlada karatistica. Zanimalo nas je kako izgledaju sami treninzi, što nam je rado opisala.

– Počinjemo sa zagrijavanjem, pri čemu radimo na osnovnim tehnikama. Ponekad imamo jedan, a ponekad dva treninga dnevno. Ako su dva, tada je jutarnji trening više taktički usmjeren – to su situacije iz borbe do kojih bi moglo doći, tada radimo na reakcijama. Večernji trening pak je u tome slučaju posvećen kondicijskim vježbama i sparingu, odnosno međusobnim borbama.

Kad sam krenula u srednju školu, teško mi je bilo pomiriti školske obveze i treninge, no online nastava mi je bila od velike pomoći (smijeh), a u međuvremenu sam uspjela dobro organizirati i posložiti aktivnosti. Dobra organizacija olakšava život! – smatra Ana, inače učenica 2. GM razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije u Tehničkoj školi Čakovec. Dodaje da joj puno znači i što su profesori, ali i prijatelji, puni tolerancije i razumijevanja za njezine sportske aspiracije.

– Sve se uspijemo dogovoriti, a osobitu podršku pritom mi pruža razrednica, profesorica Renata Turk. Što se prijatelja tiče, naravno da i za njih nađem vremena: povremeno moram prije otići s kakvog rođendana, no računam na to da znaju kako funkcioniram i da me neće previše špotati! (smijeh) – objašnjava. Zahvaljujući karateu, ističe, upoznala je mnoge nove ljude i stekla puno prijatelja, pa i najbolju prijateljicu Nikolinu Golomboš.

Majstorica crnog pojasa

Na državnom ekipnom Prvenstvu Hrvatske s kolegicama kadetkinjama Sarom Novak i Emom Marčec u Novigradu 2018. godine Ana je osvojila treće mjesto – bila joj je to prva državna medalja. Godinu kasnije Emu Marčec zamijenila je Leona Gulija te su djevojke u tome sastavu na državnom u Sesvetama bile još uspješnije i osvojile srebro. Na prošlogodišnjem državnom natjecanju u Rijeci osvojila je drugo mjesto među juniorkama, prethodno osvojivši zlato na Međimurje Openu u rujnu. Protekloga vikenda Ana je u Samoboru također nastupila na Prvenstvu Hrvatske: kući se vratila s broncom oko vrata. Nedavno je položila ispit za majstorsko zvanje crnoga pojasa.

(Bronč)Ana iznimno važnom smatra podršku obitelji i bliskih osoba. Najveću potporu pružaju joj majka Nikolina, otac Tomislav, bake i djedovi, starija sestra Tea i mlađi brat Petar, koji se također bavi karateom.

– Ono čega mnogi ljudi nisu svjesni, a što svakako moram istaknuti, zasluge su koje za naše uspjehe imaju naši treneri. Oni u nas ulažu puno vremena – to publika, nažalost, ne vidi, a mi znamo koliki dio uspjeha pripada i treneru. Iznimno je važna i podrška obitelji te bližnjih ljudi; bez toga ništa! – zaključuje perspektivna sportašica, koja će nakon srednje škole razmisliti hoće li studirati agronomiju i nastaviti obiteljsku poljoprivrednu tradiciju ili upisati vojnu akademiju…

Ana je iz Samobora protekloga vikenda donijela broncu, a uskoro će joj postati teško skladištiti sve medalje…

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje

Error, no Ad ID set! Check your syntax!