Povežite se s nama

Međimurje

Međimurski lepi dečki i puce pokazali “kaj se je v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“

Objavljeno:

- dana

Iz bakinih škrinja

Tradicionalna smotra međimurske narodne nošnje u Žiškovcu najbolja je potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika. Tako je tema njezina 9. izdanja ove godine bila naslovljena “Kaj se v Međimurju od 1930. do 1940. leta oblečeno nosilo“.

Smotra se u Žiškovcu održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada kulturnoumjetničkih društava s područja Međimurske županije, čuva od zaborava odjeću koju su nosili naši stari. Podsjećamo, 2014. godine je tema bila “Kaj se nosilo od 1920. do 1930. leta”, a manifestaciju su, baš kao i tada, opet uspješno organizirali KUD Žiškovec, Zajednica Hrvatskih kulturno umjetničkih udruga Međimurske županije i Odbor za narodne običaje pri Zajednici HKUU Međimurske županije. Program je održan u Domu kulture u Žiškovcu i okupio je sedam prijavljenih međimurskih društava i udruga. Znatiželjnicima su se uz domaćine – članove Kulturno umjetničkog društva Žiškovec – predstavili HKUU “Sveti Martin“ Sveti Martin na Muri, HKUD “Goričan“, KUU “Veseli Međimurci“ iz Čakovca, KUU “Društvo žena“ iz Gornjega Kraljevca, KUD “Katruže“ Ivanovec i KUD “Strahoninec“. Kako bi dali podršku manifestaciji koja održava na životu običaje i kulturu međimurskoga kraja, Smotru su svojim dolaskom podržali zamjenica župana Međimurske županije Sandra Herman te predsjednik ZHKUU Međimurske županije i predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog sabora kulture Dejan Buvač. Osim spomenutih, manifestaciji su prisustvovali predsjednik Gradskog vijeća Grada Čakovca Jurica Horvat i predsjednica Odbora za narodne običaje Jagoda Srša.

Prezentaciju nošnji pratili su članovi Stručnog povjerenstva Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec

Prezentaciju nošnji budnim okom pratili su članovi Stručnog povjerenstva smotre Smiljana Petr Marčec i Stjepan Hranjec.
– Ova smotra samo je jedna u nizu koje provodimo na području Međimurja, ako se ne varam ujedno posljednja ove godine, a po kvaliteti itekako u rangu svih vrhunskih manifestacija kojih smo dio na našem području. Veliko hvala svima na angažmanu tijekom čitave godine, na prezentaciji Međimurja diljem zemlje i svijeta. Raduje me što svi okupljeni uz ovu prekrasnu tematiku imaju jedno edukativno poslijepodne – rekla je u svom govoru zamjenica župana te pritom svečano otvorila ovogodišnju Smotru.
Dudeki, faldane kiklje, svetejša obleka, poculice i marame samo su dio onoga neprocjenjivog blaga koje su vrijedni članovi udruga izvukli iz bakinih ormara i pokazali da je održavanje ovakve smotre itekako opravdano i nužno. Publika je i ovog puta mogla vidjeti požutjele portretne ili obiteljske fotografije koje su djelo putujućih majstora. Naime, poznato je da su fotografi tridesetih godina prošlog stoljeća morali hodati od sela do sela. Oni bi uvijek pronašli mještane koji imaju “peneze“ i ti su se dali slikati. Na sačuvanim fotografijama često se pronađu zanimljivi motivi s nošnjom. Neki put ona je prvotno “svetešja“, no ako je neprekidno nošena njezinu vlasniku postajala je svakodnevna radna odjeća. Zahvaljujući informacijama s jedne takve fotografije koja je pronađena u privatnoj arhivi Stanka Trstenjaka, Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz 1930. godine. U ovoj prigodi čast da ga nosi pripala je Eriku Koraju, dok je opis fotografije te priču o nastajanju i nošenju takvog odijela kazivala Mira Perčić.

– Zapis i pozadinu nastanka fotografije istražio je i zapisao, prema izvorima iz našega kraja, Dražen Crnčec. Stručna komisija pohvalila je trud i entuzijazam svih koji su nastupali i pripremali se za Smotru, a na okruglom stolu posebnu pažnju i pohvalu za objašnjenje te pronalazak privukle su cipele s našivenim gornjim dijelom – ističu u HKUU “Sveti Martin“.

Krčma “Pri Robu“

Zanimljiva je priča o toj fotografiji za koju se pokazalo da je nastala u Svetome Martinu na Muri, točnije Vrhovljanu. Naime, osoba na fotografiji je u dvadesetim godinama života. Riječ je o Željku Robu, koji je fotografiran ispred ulaza u svoju kuću pokraj koje je kasnije bila i “krčma“ koju je upravo on vodio. Poznata je u svetomartinskom kraju pod nazivom “Pri Robu“. Fotografija prikazuje Željka kao mladića u svečanom odijelu te njezini nalaznici pretpostavljaju da je snimljen prije odlaska na svetu misu. Pozirao je “donjolendavskom“ fotografu, a odjeća (obleka) koju nosi sastoji se od linijaste kravate i bijele košulje (robača) na kojoj ima kratki kaput (stišjeni) s tri džepa (u jednom je linijasti rupčić, faldasti) te zaobljenim rubovima. Inače, na fotografijama iz razdoblja poslije 1940. godine ti rubovi nisu zaobljeni. Rukavi kaputa su bili kratki. Hlače su bile od istog materijala kao i kaput, no nisu bile uske, već široke – skoro kao pumparice, šire se prema donjem dijelu. Donji dio bio je umetnut u rebraste čarape koje su izgledale kao nastavak na kožne cipele na koje je bio ušivani nastavak pa je cipela izgledala veća. Kako je fotografija nastala pred odlazak na misu, i Željkova frizura je bila sređena. On se kasnije oženio za Mariju (Maricu) rođ. Kodba iz Hlapičine, s kojom je imao sina koji se također zove Željko.

Nekad i sad

Dodajmo i to da su neumorni istraživači iz HKUU-a utvrdili da na prostoru njegove nekadašnje “krčme“ još i danas postoji ugostiteljski objekt. 

MEĐIMURSKI ENTITET

Smotra se održava svake druge godine te, uz predstavljanje međimurske tradicije i nošnji i prezentaciju rada KUD-ova, čuva od zaborava odjeću naših starih

Hrvatska kulturno-umjetnička udruga Sveti Martin predstavila se na Smotri u Žiškovcu s replikom svečanoga muškog odijela iz daleke 1930. godine

Smotre međimurske narodne nošnje najbolja su potvrda da je muška i ženska oprava naroda ovoga kraja prolazila svoj dugi razvojni put do današnjeg oblika

Izvor:
Foto:

Međimurje

Građane se upozorava da ne otvaraju zlonamjerni e-mail s adrese „[email protected]

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U posljednjih 24 sata Policijska uprava međimurska zaprimila je nekoliko prijava trgovačkih društava i javnih ustanova iz kojih proizlazi da su na svoje adrese elektroničke pošte zaprimili sumnjive poruke koje su navodno upućena s adrese elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske.

– Upozoravamo građane da ne otvaraju elektroničku poštu s adrese [email protected] te da ne otvaraju linkove i ne preuzimaju privitke na svoje uređaje. Riječ je o zlonamjernoj elektroničkoj poruci koja nije upućena sa servera Ministarstva unutarnjih poslova, dakle ne radi se o službenoj adresi elektroničke pošte Policijske uprave krapinsko-zagorske – ističu iz policije.

Sadržaj upućenih e-poruka:

Zahtjev za ponudu, broj 17-0822-0397

Mi smo Policijska uprava krapinsko-zagorska.

Čuli smo za izvrsnost vaše tvrtke. Naše sjedište treba vašu ponudu cijena za naš proračun za 2022. (u prilogu). Ovaj proračun sufinancira Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Pošaljite ponudu prije 23. kolovoza 2022. Pronađite privitak i javite nam ako trebate više informacija.

Hvala i srdačan pozdrav.

U potpisu: Policijska uprava krapinsko-zagorska i Marijana Mužar- Policijska službenica za odnose s javnošću

– U svakom slučaju ako ste zaprimili elektroničku poruku koju niste očekivali te vam je pošiljatelj nepoznat, a sadržaj poruke sumnjiv, obavezno provjerite vjerodostojnost poruke koristeći drugi komunikacijski kanal. Savjetujemo da nikad ne otvarate sumnjive privitke i ne odgovarate na neočekivane poruke – ističu iz PU međimurske.

Nastavite čitati

Međimurje

U Međimurju djeluje gotovo tisuću udruga: najbrojnije su sportske udruge, kojih je više od 330

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ilustracija

Razina kvalitete života u određenoj sredini mjeri se i brojem organizacija civilnog društva putem čijih se aktivnosti provode razni društveno korisni programi i projekti. U Međimurskoj županiji aktivno djeluje 969 udruga. Gotovo trećina njih su sportske udruge, odnosno klubovi i savezi, koje su s obzirom na uobičajeni ritam treninga i natjecanja ujedno i najaktivnije udruge. Oko 20 posto od ukupnog broja udruga su one koji djeluju u području kulture i umjetnosti, a slijede udruge za zaštitu okoliša i prirode, pa zatim redom udruge u području socijalne djelatnosti, gospodarstva, obrazovanja, znanosti i istraživanja te zaštite i spašavanja.

Kako se djelovanje udruga temelji na načelu javnosti i neprofitnosti, a velika većina njih ne obavlja gospodarsku djelatnost iako im zakon to omogućuje, financiranje rada udruga uglavnom se temelji na dobrovoljnim donacijama članova i sponzora. Velik udio u financiranju udruga počiva i na javnom novcu koji se dodjeljuje putem javnih poziva i natječaja Međimurske županije, gradova i općina. Međimurska županija tako svake godine oko jedan posto svoga Proračuna usmjerava prema organizacijama civilnog društva: sport, kultura i umjetnost, udruge građana i političke stranke, socijalna zaštita, zaštita okoliša…

Tako je tijekom 2021. godine najveći iznos od gotovo 1,4 milijuna kuna izdvojen za programe i projekte sportskih udruga. Za udruge iz područja zdravstvene i socijalne zaštite, brige o djeci i mladima, ljudskih prava te demokratizacije i razvoja civilnog društva osigurano je 675.000 kuna. Udruge čiji je interes usredotočen na poljoprivredu, šumarstvo i lovstvo lani su putem natječaja Međimurske županije dobile oko 470.000 kuna, dok se rad udruga za zaštitu potrošača sufinancirao iznosom od 10.000 kuna.

– U Međimurskoj županiji djeluje 21 ustanova u području kulture, a usmjerene su na muzejsku, kulturnu i društvenu aktivnost, organiziranje filmskih, kazališnih, izložbenih, koncertnih i drugih kulturno-umjetničkih priredbi vlastite produkcije ili u suradnji s

drugim ustanovama i udrugama. U području kulture i umjetnosti u Međimurskoj županiji djeluje i ukupno 257 udruga koje njeguju baštinu i povijest Međimurja. Sukladno podacima Registra kulturnih dobara Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Međimurska županija na nacionalnoj listi sadrži 63 registrirana kulturna dobra: 12 nematerijalnih kulturnih dobara

i 51 materijalno kulturno dobro – govore iz Međimurske županije.

Nematerijalna zaštićena kulturna dobra u Međimurskoj županiji su: medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije, umijeće izrade tradicijske maske pikač, svetomarska mikrotoponimija, tradicijsko umijeće izrade čipke na području Svete Marije, umijeće izrade i sviranja cimbala, umijeće sviranja na tamburama farkašicama, umijeće vađenja zlata, međimurska popevka, štrigovska skupina govora, kotoripska skupina govora, tradicija slavljenja sv. Martina biskupa i zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje