S 14. prosincem 2019. godine počele su se primjenjivati uredbe Europske unije o biljnom zdravstvu i europska uredba o službenim kontrolama pa će stoga ova godina biti prekretnica na globalnoj razini kada je u pitanju biljno zdravstvo. Apsolutni prioriteti stoga su stavljeni na obilježavanje Međunarodne godine biljnog zdravstva na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini.

– Zdravstvena ispravnost bilja je od iznimne važnosti za biljnu proizvodnju, šume, prirodu, prirodne ekosustave i biološku raznolikost, a sama proizvodnja bilja je i temelj prehrambenog lanca bez čije proizvodnje ne bi bilo hrane ni za ljude ni za životinje – pojašnjavaju iz Ministarstva poljoprivrede.

Biljne bolesti uzrokuju 290 milijardi dolara ekonomske štete

Na globalnoj razini se izgubi više od 40 posto usjeva zbog štetnih organizama i biljnih bolesti. Preslikaju li se ove podaci na ekonomsku računicu, govorimo o šteti od oko 220 milijardi dolara uzrokovanih biljnim bolestima i dodatnih 70 milijardi dolara štete zbog širenja invazivnih vrsta.

– Ogroman niz štetnih organizama i biljnih bolesti ugrožava proizvodnju hrane na globalnoj razini, utječe na produktivnost i biološku raznolikost šuma i divlju floru prirodnog okoliša. Najčešći glavni uzročnik je sam čovjek, a uz to treba napomenuti i trgovinu bilja na globalnoj razini koja sa sobom nosi rizik od širenja štetnih organizama. Stoga je opći cilj Međunarodne godine biljnog zdravstva 2020., podizanje razine svijesti javnosti i kreatora politika na globalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini o važnosti i doprinosu biljnom zdravstvu, a u  skladu s postizanjem ciljeva UN-ovog održivog razvoja, koji se tiču rješavanja pitanja od globalnog značaja, uključujući glad, siromaštvo, prijetnje okolišu, jačanje sigurne trgovine i gospodarski razvoj. Za postizanje ciljeva potrebno je strateško partnerstvo i suradnja svih dionika, kao i civilnog društva i privatnog sektora kako bismo zajednički radili na zaštiti od širenja i udomaćivanja štetnih organizama – dodaju iz Ministarstva.

S obzirom na to da je Hrvatska srednjeeuropska i mediteranska država, raznoliki klimatski uvjeti, reljef i plodno tlo omogućuju proizvodnju različitih vrsta kultura. To za sobom povlači i visoki rizik za širenje raznih bolesti i štetnih organizama.

– Osnovna misija nadležnih tijela za biljno zdravstvo je zaštita teritorija od unošenja i širenja organizama štetnih za bilje, stvaranje osnovnih preduvjeta za učinkovitu proizvodnju zdravog biljnog reprodukcijskog materijala u poljoprivredi i šumarstvu te osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne i visokokvalitetne hrane. Nadalje, misija nadležnih tijela je i obučavanje i podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša u kojem živimo. Zaštita bilja uvijek je isplativija od obuzdavanja, iskorjenjivanja ili u najgorem slučaju, saniranja posljedica nekontroliranog utjecaja štetnih organizama – zaključuju iz Ministarstva poljoprivrede.